Nakon koordinisanih napada u crkvama i školama u Šri Lanki, tokom kojih je ubijeno 290, a ranjeno 500 osoba, vlada te zemlje je odlučila da blokira sve društvene mreže kako ne bi došlo do širenja dezinformacija i potencijalno novog nasilja. Za Facebook stranicu 'Zašto?' o tome zašto se dezinformacije veoma lako šire u okruženju izvanredne situacije, ali i o odluci vlade Šri Lanke govorili su Emir Zulejhić iz Raskrinkavanja, prve bosanskohercegovačke platforme za provjeru informacija i Tom Trewinnard iz organizacije Meedan, koja također vodi Check platformu za saradnju pri verifikaciji problematičnog sadržaja.
Emocije kao faktor
"Tokom kriznih situacija ljudi imaju opravdanu potrebu da budu informisani što je brže moguće, a istovremeno, ukoliko imaju neke informacije, imaju potrebu podijeliti ih zbog sigurnosti drugih. Tokom kriznih, opasnih situacija po ljudske živote ili sigurnost generalno, među ljudima preovladavaju strah i emocije", smatra Zulejhić.
"Upravo strah i emocije su ključni faktori za brzo širenje informacija, pa tako i dezinformacija. Dezinformacije se kreiraju i dijele svakodnevno iz raznih razloga, a krizne situacije i pomenuti strah taj proces samo ubrzava. Razlozi za širenje dezinfirmacija su poprilično jasni, dok su razlozi za njhovo kreiranje kompleksniji."
Zulejhić smatra da postoje ekonomski i politički razlozi za kreiranje dezinformacija: "I jedan i drugi razlog, odnosno strategije, nailaze na poprilučan uspjeh tokom paničnih trenutaka. Sa ekonomskog stajališta, vlasnici portala koji zarađuju od reklama i oglašavanja, često u kriznim situacijama dobijaju najviše posjeta i klikova."
Kreiranje informacijskog vakuma
"Ljudi su izloženi problematičnim informacijama kroz različite pristupe, kroz razgovor, kroz mainstream medije, neblokirane platforme na internetu i moja briga je da će blokiranjem velikih platformi doći do smanjivanja efektivnog komuniciranja sa javnošću i do kreiranja informacijskog vakuma u kojima će onda dezinformacije da se uzdižu," kaže Trewinnard.
On također pojašnjava da je jedan od trendova kojeg godinama posmatra taj da nakon iznarednog stanja, drušvene mreže budu preplavljene dezinformacijama: "Ovo je donekle uslovljeno sljedećom dinamikom: u momentima krize, ljudi su gladni za informacijama, ali u takvim situacijama veoma često loše prosude o tome koja je informacija pouzdana. Platforme omogućavaju jednostavno širenje informacija a na platformama za dijeljenje poruka ovo dijeljenje se obično odbija sa grupom ljudi kojima vjerujete. Prema mom mišljenju, novinari mogu igrati ključnu odluku u pomaganju javnosti da razluče šta je stvarno a šta lažno."
Najlakše nije najefikasnije
O odluci vlade Šri Lanke da blokira društvene mreže, Zulejhić kaže da sigurno je ukidanje društvenih mreža najlakše rješenje: "Ali najlakše definitivno nije i najefikasnije. Zabrana jednog vida komunikacije je svakako cenzura, a to će sigurno proizvesti i reakcije. Ne znam ni koliko je ukidanje društvenih mreža efikasno, s obzirom na to da se dobar dio dezinformacija dijeli putem, recimo Whatsapp i Viber platformi. U posljednje vrijeme zbog napora, algoritama i koraka koje mreže čine kako bi zaustavile dezinformacije, dezinformacije se 'sele' upravo na Whatsapp, gdje je komunikacija sakrivena i vidljiva samo akterima."
"U smislu širenja dezinformacija ne vidim značajnu razliku između Facebooka i navedenih aplikacija za komunikaciju - i jedno i drugo posmatramo kao platforme za dijeljenje informacija i često ne predstavljaju izvor informacija. Ukidanje bilo kojeg oblika komunikacije nije rješenje, i može proizvesti samo kontra efekat. Ukoliko vlasti u potpunosti zabrane internet tokom kriznih sutuacija, ljudi će se okupljati na ulicama i trgovima i prenositi tračeve. Mnogo bi korisnije bilo raditi na sistemima brzog i tačnog infirmisanja građana. Zašto ne bi državne institucije kreirale zvanične profile te tako širile tačne informacije? Vjerovatno jer to zahtjeva puno puno više rada i vremena nego odluka o ukidanju društvenih mreža," zaključuje Zulejhić.
Blokiranje vodi ljude na ulice
"Razumijem zbog čega je ova mjera poduzeta, naročite jer izgleda da je vlada Šri Lanke tražila od Facebooka da reaguje i od njih nisu dobili zadovoljavajući odgovor", kaže Trewinnard.
"Ali upitno je da li je takvo zamračenje interneta i društvenih mreža imalo željeni rezultat. Još uvijek čekam da vidim dobro istraživanje koje potvrđuje ovu politiku", smatra Trewinnard.
"Iz vlastitog iskustva života u zamračenju interneta u Kairu u januaru 2011., mislim da u takvim momentima ljudi imaju urgentne potrebe za informacijama, i plašim se da blokiranje ključnih platformi limitira mogućnost ljudi da dobiju informacije koje su im potrebne. U Kairu se činilo da je blokiranje interneta gurnulo još više ljudi na ulice gdje su tražili informacije o događajima u stvarnom vremenu," pojašnjava Trewinnard.
Facebook Forum