Kosovski premijer Aljbin Kurti (Albin) rekao je da su institucije ove zemlje identificirale 45 osoba koje su, prema njegovim riječima, sudjelovale u napadima na sjeveru Kosova, području nastanjenom većinskim srpskim stanovništvom.
"Do danas je identificirano ukupno 45 osoba, koje su sudjelovale u napadima, u nasilju nad vojnicima KFOR-a, kosovskom policijom i novinarima. Istovremeno su izazvali opću opasnost koristeći različita oružja, od ručnih do šok-bombi, ali i metaka, bilo da su automatski ili revolverski", rekao je Kurti novinarima.
Kosovska policija do sada je uhitila nekoliko osoba zbog napada na novinare, ali i zbog nasilnih događaja 29. maja u Zvečanu.
Tog dana su se srpski prosvjednici sukobili s vojnicima NATO-ove Misije na Kosovu (KFOR), pri čemu su s obje strane ozlijeđeni deseci ljudi.
Kurti je rekao da "ni četvrtina" osumnjičenih za napade na sjeveru zemlje nije uhićena te da "zato imamo ovakvu situaciju".
Vlada Kosova proglasila je 29. juna "Civilnu zaštitu" i "Severnu brigadu", organizacije za koje se vjeruje da djeluju na sjeveru Kosova, terorističkim.
Sjedinjene Države su ocijenile da Vlada u Prištini ovu odluku nije koordinirala s njima i drugim međunarodnim partnerima.
Na pitanje kakva su reakcije iz Washingtona, Kurti je rekao da Kosovo ima "bezbroj činjenica i dokaza da je riječ o terorističkoj organizaciji".
Kurti 'zainteresiran za deeskalaciju'
Premijer Kurti rekao je da je u kontaktu s europskim dužnosnicima u vezi s napetom situacijom na sjeveru Kosova.
Istakao je kako je u nedjelju imao telefonski razgovar s visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku i sigurnost, Josepom Borrellom.
"I mene zanima deeskalacija situacije i normalizacija. Deeskalacija znači vladavinu prava koja odbija te kriminalce, prisiljavajući ih da se suoče s pravdom ili čak odu u Srbiju", rekao je Kurti.
"Za normalizaciju potrebna nam je hitna provedba sporazuma. Ne zaboravimo da imamo sporazum sa Srbijom – to je veliko postignuće – 27. februara u Bruxellesu i 18. marta u Ohridu. Ovaj sporazum je ujedno i dio zaključaka Europskog vijeća, koje je jednoglasno učinilo Aneks sporazuma dijelom sebe. Ovaj sporazum se mora provesti. Danas nemamo rješenja, nemamo normalizaciju, ne zato što nemamo dogovor, nego zato što nemamo implementaciju", dodao je.
Kurti se osvrnuo na Sporazum o normalizaciji koji su strane postigle početkom ove godine, uz posredovanje EU-a i potporu SAD-a.
Vučić 'žali' zbog Sporazuma o normalizaciji
Sporazum od 11 točaka ne uključuje uzajamno priznavanje na kojem inzistira Kosovo, ali zahtijeva da Kosovo i Srbija prihvate međusobne dokumente i simbole, uključujući: putovnice, diplome i registarske tablice.
Dokument zahtijeva od strana da provedu sve dosad postignute sporazume u dijalogu o normalizaciji odnosa, uključujući i onaj o formiranju Zajednice općina sa srpskom većinom na Kosovu, što je Vlada u Prištini dosad odbijala, uz obrazloženje da može ugroziti funkcionalnost države.
Ovaj sporazum nisu potpisali Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Međutim, EU ga smatra pravno obvezujućim dokumentom.
"Čvrsto sam uvjeren da je predsjednik Srbije požalio što je ovom sporazumu rekao 'da'. Suština je da imamo dogovor koji se ne provodi. Nervoza je u Beogradu koja prerasta u nasilje na sjeveru Kosova zbog neslaganja s onim čemu su već rekli 'da' ", istakao je Kurti.
Tenzije na sjeveru Kosova počele su krajem maja kada su novi albanski gradonačelnici Zvečana, Leposavića i Zubinog Potoka uz pomoć policije ušli u općinske zgrade, usprkos protivljenju lokalnih Srba.
Međunarodna zajednica zatražila je od Kosova i Srbije da smanje napetosti, a od Prištine i organiziranje novih izbora u četiri općine na sjeveru Kosova.
