Dostupni linkovi

U Hrvatskoj se ponovo rasplamsala polemika oko tečaja kune. Kome koristi, a kome šteti precijenjena valuta, čiju stabilnost posljednjih 15 godina, po svaku cijenu, zagovaraju sve hrvatske vlade, unatoč vapaju izvoznika o golemim štetama koje nerealno snažna kuna nanosi domaćoj proizvodnji.

Stalno tinjajući iskru oko precijenjene kune razbuktao je proteklih dana prvi čovjek Zagrebačke banke, Franjo Luković, tvrdnjom kako slabljenje kune od 10 posto ne bi bilo zabrinjavajuće. Izjava je naišla na oštru reakciju guvernera Hrvatske narodne banke, Željka Rohatinskog, a ekonomisti i analitičari se podijelili.
Neovisni ekonomski analitičar, doktor Guste Santini:
"Dilema oko tečaja, je zapravo lažna dilema. To uopće nije dilema. Potpuno je pojednostavljenje problema promjena tečaja. Promijenio bi se tečaj i što se dogodilo – ništa. Ono što je problem je to što mi više trošimo nego što zaradimo. Ovaj proračun, nije proračun za krizu, kada znamo da je potrošnja od 40 posto u GDP-u bar za jednu trećinu previsoka. Mi imamo to što ima Njemačka, ali Njemačka ima GDP od tridesetak tisuća eura. To je tri puta više nego što ima Hrvatska. Mi se objektivno moramo pokriti koliki nam je biljac, a biljac je kratak, on se smanjuje. Mi ćemo se morati sve više i više skvrčiti da se pokrijemo."
A dosad su se, podsjeća gospodarstvenik Vladimir Serdelji iz zagrebačkog Elektrokontakta, sve hrvatske Vlade uglavnom pokrivale dodatnim vanjskim zaduživanjem i postale ovisne o međunarodnim institucijama, kojima je prije svega u interesu zapadni kapital, a ne nečija domaća proizvodnja:
"Za dobivanje kredita morate imati podršku MMF-a i Svjetske bane. Ako imate njihovu podršku, za uzvrat im morate nešto dati. Za uzvrat je ta ekonomska politika u kojoj se praktički uništava domaća industrija. Te međunarodne institucije svakako imaju interesa jer one u osnovi zastupaju zapadni kapital, kojemu je u interesu da Hrvatska, kao značajna turistička zemlja, bude ogroman uvoznik svih roba."

Precijenjena kuna u odnosu na euro pogoduje svim uvoznicima, svim financijskim institucijama, pa i državi. Na otvorenom tržištu tako precijenjena kuna znatno smanjuje konkurentnost proizvođača, pije svega izvoznika.
Pokrivenost hrvatskog uvoza izvozom je svega 40 posto i tek rijetki izvoznici se, kaže Serdelji, mogu održati s precijenjenom kunom, koja pogoduje isključivo uvozu, trgovini i stranom kapitalu:
"Precijenjena kuna u odnosu na euro pogoduje svim uvoznicima, svim financijskim institucijama, pa i državi. Na otvorenom tržištu tako precijenjena kuna znatno smanjuje konkurentnost proizvođača, pije svega izvoznika. Domaći troškovi rastu u skladu s inflacijom, a ako tečaj ne slijedi taj rast s inflacijom, to znači da morate sa više i više eura zarađivati vani da bi ste pokrili iste troškove kod kuće."
Direktor Elektrokontakta, koji proizvodi i izvozi regulacijske uređaje za električne štednjake i tom specijaliziranom proizvodnjom pokriva čak 35 posto svjetskog tržišta, kaže da im je dosadašnja politika nerealno snažne kune jako naštetila:
"Mi smo samo na činjenici precijenjene kune, da tečaj ne slijedi inflaciju, bez ikakvih stimulacija izvoza, izgubili jedan temeljni kapitala Elektrokontakta."
Ekonomski analitičar u Hypo Alpe Adria banci, Hrvoje Stojić, smatra pak da bi deprecijacija kune donijela više štete no koristi:
"Prije svega došlo bi do pogoršanja naplate kredita. Isto tako u nekom dužem roku deprecijacija kune bi mogla probuditi inflaciju, a mislim da bi izvoznicima samo jednokratno kratkoročno pomogla. Jer jednog dana kada uđemo u Evropsku uniju i onako ćemo imati euro, pa nam tečaj više neće predstavljati nekakav problem i onda će se vjerojatno javiti neki novi krivci za našu nekonkretnost."
Ni gospodarstvenik Serdelji, a ni neovisni ekonomski analitičar doktor Santini, ne vjeruju da bi se ovog trenutka devalvacijom kune nešto postiglo, jer je, naglašava Santini, kriza preduboka i zahtijeva cijelu lepezu različitih mjera:
"Rasprava o promjeni tečaja samo za sebe je pojednostavljenje problema. Devalvacija kao takva što znači – ne znači ništa – znači jednokratnu mjeru, znači destabilizaciju cjelokupnog procesa reprodukcije. Ako to nije praćeno drugim mjerama - što će vam to. To je dokaz da nismo na pravi način identificirali ozbiljnost krize jer kriza je ozbiljna."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG