Dostupni linkovi

Između dvorske kulture i beskrajnog rijaliti festivala


Postoji li ozbiljna kulturna politika ili je Crna Gora država bez kulturne vizije? Kojim se principom rukovodi Ministarstvo kulture prilikom raspodjele novca stvaraocima: principom kvaliteta i kompetencija ili partijsko političke podobnosti? Kakve su posljedice po društvo kada partije zarobe institucije kulture...

Da li je za većinu kulturnih stvaraoca u Crnoj Gori ideal da postanu dio političko-partijskog establišmenta i leži li u ovom pitanju i odgovor na pitanje zbog čega na javnoj sceni imamo upadljivo odsustvo kritičkog promišljanja stvarnosti i tek usamljene kritičke glasove angažovanih umjetnika? Zašto se kvalitetni projekti naših umjetnika sve češće nagrađuju u inostranstvu dok na domaćoj sceni prođu nezapaženo?

Mladi crnogorski reditelj Danilo Marunović napominje da je u Crnoj Gori i dalje 'tabu tema' opštepoznata stvar da novac države ide podobnim umjetnicima.

„Imamo jednu kulturnu politiku koja je više nego očigledno onako hard cor partijska. Kad govorimo o onom najvećem dijelu, uslovno rečeno, tog 'kolača' - fonda koji se dijeli za kulturu, vidimo da se dijeli ljudima koji su bliski vlasti. I to se iz godine u godinu pretvara u jedan sve očigledniji cirkus koga ljudi počinju da budu svjesni. To je jedan sistem koji funkcioniše ne sad na principu neke velike korupcionaške afere već je to više stvar koja proizilazi iz mentaliteta jednog naroda da ćete onako uvijek dati priliku za projekat, za veliki projekat, po nekoliko kriterija od kojih je najveći da to budu umjetnici koji iz godine u godinu žive kao paraziti na račun vlasti. Iako su zapravo ti umjetnici u smislu karijere odavno 'has been'. To znači da odavno više kao umjetnici nijesu aktivni, nijesu potentni, nemaju dobre projekte...“, smatra Danilo Marunović.

Zatvoreno poglavlje

Balša Brković
Balša Brković

To što se širokom auditorijumu umjesto ozbiljnih kulturnih sadržaja serviraju rijaliti programi sa skaradnim sadržajima nije slučajno i nije isključivo stvar profita smatra Balša Brković, književnik, kolumnista i koordinator za kulturu građanskog pokreta URA. Brković ovako opisuje kulturnu scenu danas:

„Današnja crnogorska kultura razapeta je između dvorske kulture i beskrajnog rijaliti festivala. To što su Kristijan Golubović ili Maca Diskrecija, u svijesti domaćih TV gledalaca prisutniji od Dada Đurića, znak je ozbiljnog propadanja. Nije to stvar tržišne logike, ovdje imate političku elitu kojoj odgovara baš takva situacija. Jer, rijaliti neće nikoga gurnuti u kritičko promišljanje stvarnosti, naprotiv, rijaliti je način da postanete imuni na sve, da temeljno oguglate na one slojeve stvarnosti koji zaslužuju mnogo više od ravnodušnosti", upozorio je on.

Uprkos prvobitno datom obećanju iz Ministarstva kulture da će ministar Pavle Goranović lično odgovoriti na naša pitanja i prokomentarisati optužbe da novac iz tog resora 'dobijaju partijski podobni stvaraoci' odgovore od ministra Goranovića nijesmo dobili, već je u ime tog resora pomoćnica ministra Dragica Milić odbacila ove optužbe. Ona je objasnila da novac ne dodjeljuje ministarstvo već njegove „stručne komisije“.

„Takve izjave nemaju nikakvo utemeljenje u kulturnoj politici koja se sprovodi u Crnoj Gori. Jednostavno, mogla bih reći da su to paušalne, izmišljene i neistinite optužbe danas sve popularnije na našoj medijskoj sceni. Kada je u pitanju podrška kulturnim stvaraocima naš apsolutni prioritet jeste umjetnički kvalitet kulturnog proizvoda i njegov doprinos razvoju crnogorske kulture, koji naravno uključuje valorizaciju i svih vrijednosti jedne multinacionalne i multikonfesionalne zajednice. Uostalom, podrška u kulturi se obezbjeđuje potpuno transparentno i u skladu sa propisanim i javno objavljenim kriterijumima i prioritetima“, tvrdi Dragica Milić.

Milić je podsjetila i da u prilog ovakvim tvrdnjama Ministarstva kulture ide činjenica da je oblast kulture u Crnoj Goriu potpunosti uređena u skladu sa evropskom praksom, pa je u pregovorima u procesu pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji poglavlje kulture „jedno od prvih koje je privremeno otvoreno i zatvoreno“.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG