Dostupni linkovi

U jeku epidemije u Crnoj Gori ponovo kršenje mjera na sahranama


Brojni ljudi prisustvovali su posljednjem ispraćaju i sahrani umrlog Rafeta Husovića, pritom se ne pridržavajući epidemioloških mjera, Rožaje (11. mart)

Svaki skup koji nosi rizik od pojačanog širenja zaraze (korona virusa) je neprimjeren, ističe doktor Nebojša Kavarić, komentarišući moguće zdravstvene posljedice vjerskog skupa održanog 11. marta, povodom smrti nekadašnjeg ministra u Vladi Crne Gore i lidera Bošnjačke stranke, Rafeta Husovića.

Obred na glavnom gradskom trgu u Rožajama, gradu na krajnjem sjeveru Crne Gore, koji je prethodio sahrani, predvodio je reis Islamske zajednice Rifat Fejzić, održan je uz prisustvo više hiljada građana, bez fizičke distance i poštovanja epidemioloških mjera.

"Iako se radi o skupu koji je posvećen mom dragom prijatelju, a do skoro potpredsjedniku Vlade koji je iz tog kraja – moram reći da je skup neprimjeren, uz žal što smo izgubili jednog od prvaka multietničke države. Vidio sam da su prisutni na vjerskom skupu nosili maske, ali nije bilo distance", rekao je Kavarić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Snimak iz vazduha, brojnost ljudi na sahrani Rafetu Husoviću, Rožaje (11. mart)
Snimak iz vazduha, brojnost ljudi na sahrani Rafetu Husoviću, Rožaje (11. mart)

Doktor Kavarić, koji je tokom pandemije 2020. godine boravio u Rožajama kako bi pomogao tamošnjim zdravstvenim radnicima da se izbore sa epidemijom, kaže da ima "identičan stav za sve skupove koji su u protekloj godini doprinosili da se epidemija ne zaustavi".

Nadležni ćute

Crna Gora i dalje predvodi region u gotovo svim negativnim epidemiološkim parametrima sa 1.437 oboljelih i 79 hospitalizovanih, kao i najveću 14-odnevnu incidenciju novih slučajeva na 100. 000 stanovnika.

Nakon Slovenije, u regionu ima najviše umrlih na milion stanovnika.

Da epidemiološka situacija u Crnoj Gori izmiče kontroli potvrdio je 11. marta i glavni epidemiolog u državi, direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić, rekavši da broj novopozitivnih u odnosu na broj testiranih "govori koliko mi ne kontrolišemo epidemiju".

RSE iz Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva zdravlja, kao ni iz Instituta za javno zdravlje (IZJ) nije odgovoreno na upit da li su povodom događaja u Rožajama pokušali preventivno da djeluju te da li su preduzele neke aktivnosti nakon samog događaja.

Prema aktuelnim mjerama Ministarstva zdravlja, vjerski obredi na otvorenom uz prisustvo vjernika su dozvoljeni uz obezbjeđivanje najmanje četiri metra kvadratna po osobi, obavezno nošenje maske i održavanje distance od dva metra.

Zabranjeno je zadržavanje duže od 30 minuta.

Nije prvi put

Vjerski obred u Rožajama nije prvi na kojem su se masovno kršile epidemiološke mjere.

Hiljade ljudi prisustvovalo je sahrani mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohija 1. novembra 2020. godine. Tom prilikom su dva dana masovno kršene epidemiološke mjere. Među onima koji se nijesu pridržavali mjera bio je i premijer Zdravko Krivokapić.

Iako Vlada propisuje mjere, i dužna je da sprovodi njihovu kontrolu, premijer Krivokapić, koji je pravoslavni vjernik ima opravdanje za ove obrede.

U obraćanju 11. marta povodom sto dana rada Vlade, on se osvrnuo na kritike da je, pet dana ranije, na sahrani episkopa zahumsko-hercegovačkog Atanasija u Trebinju, u sred epidemije, sa jos dvoje ministara i sekretarom, ljubljenjem kovčega kršio epidemiološke mjere.

"Još nisam upoznao vjernika koji neće da poljubi krst, a stoji na nečijem kovčegu… Imao sam dilemu u Trebinju da li da skinem masku, ali sam to učinio jer sam vjernik. Ako smatrate da vjernik ne treba da bude premijer definišite to zakonom. Valjda imam pravo na malo privatnosti", rekao je povišenim tonom Krivokapić.

Koje je boje virus?

Profesora istorije Šerbo Rastoder kaže za RSE da postoje politički i vjerski aspekti nepoštovanju epidemioloških mjera na sahranama crkvenih velikodostojnika, u proteklih pola godine, kao i lidera Bošnjačke stranke Rafeta Husovića, 11. marta u Rožajama.

"Istina je da je virus dobio političku boju što je apsurdno u savremenom društvu. Određena grupacija se prema tome određuje kao prema nečemu što se nje ne tiče i što je problem onih drugih. Tako se i kršenjem mjera demonstriralo nepovjerenje prema institucijama koje vode borbu sa COVID-om 19 i onda kada su u pitanju bili crkveni velikodostojnici, ali i u ovom posljednjem slučaju u Rožajama", ocjenjuje Rastoder.

Šerbo Rastoder (na fotografiji, fotoarhiv): Virus je dobio političku boju
Šerbo Rastoder (na fotografiji, fotoarhiv): Virus je dobio političku boju

Rastoder kaže da u islamu ne postoji svijest o smrti, nego svijest o preseljenju na bolji svijet u kojem dominira stanovište da je sva vlast u rukama Svevišnjeg.

"Pri takvoj svijesti čin pokazivanja lojalnosti prema Svevišnjem se ne smatra činom kršenja epidemioloških mjera, što može biti upitno za ljude koji su ateisti ili agnostici. Ali, jednostavno, imamo takve pojave u Crnoj Gori, čak i među najvišim zvaničnicima, koji su tvrdili da nema šanse da se neko zarazi ako to radi u Božjoj kući i u ime vjere", dodaje profesor Rastoder.

Da li se može zaustaviti?

Profesor sociologije i političke antropologije iz Beograda Čedomir Čupić za RSE navodi da u društvima, kao što je crnogorsko, smrt ima veliku simboličku moć i slavi se gotovo koliko i život.

"U kolektivističkim društvima u kojima su običaji i zajednica važni, događa se izjednačavanje života i smrti za razliku od individualističkih društava. U teškim vremenima, kao što je ovo sa pandemijom, smrt važnih ljudi se čak i slavi, naročito ako su u zajednici prepoznati kao borci za uzvišene ideje. Religija je tu važna jer nudi izlaz iz smrti kroz besmrtnost i zato je taj oproštaj sa pokojnikom za vjerujuće ljude toliko važna stvar", riječi su Čupića.

Čedomir Čupić (na fotografiji, fotoarhiv): U teškim vremenima smrt važnih ljudi se čak i slavi, naročito ako su u zajednici prepoznati kao borci za uzvišene ideje
Čedomir Čupić (na fotografiji, fotoarhiv): U teškim vremenima smrt važnih ljudi se čak i slavi, naročito ako su u zajednici prepoznati kao borci za uzvišene ideje

Čupić ocjenjuje da država teško može kontrolisati ili zaustaviti sahrane vjerskih i političkih lidera bez obzira što predstavljaju događaje od velikog epidemiološkog rizika.

"Masovnost tih događaja mogu spriječiti jedino vjerski lideri pozivom da građani ostanu kod kuće i ne izlažu se opasnosti od infekcije. Tu je država gotovo nemoćna jer bi bilo kakva vrsta zabrane ili represije tokom obreda opraštanja od pokojnika bila, u najmanju ruku, neumjesna. Teško je to zaustaviti jer ljudi dolaze da se oproste od osobe koja je bila važna u njihovim životima i posljednje o čemu razmišljaju su epidemiološke mjere", kaže profesor Čupić.

Psihološkinja Anđa Backović: Korona od humora do negacije
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:08:34 0:00

RSE nije uspio da od reisa Rifata Fejzića dobije odgovor na pitanje da li je Islamska zajednica u okolnostima teške epidemiološke situacije u Crnoj Gori trebala da pozove vjernike u Rožajama da ostanu kod kuće.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG