Investitori su ponovno pokrenuli proceduru za izgradnju dviju malih hidroelektrane na rijeci Kruščici u blizini Viteza, u srednjoj Bosni i Hercegovini, nakon što je izgradnja, prije tri godine, zaustavljena protestima lokalnog stanovništva.
U Općini Vitez je u utorak, 5. oktobra, održana javna rasprava za izdavanje prethodne vodne suglasnosti po zahtjevima kompanija „Genna“ i „Higrakon“.
Raspravu je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona, jednog od deset kantona u Federaciji BiH.
Predsjednica Mjesne zajednice Kruščica Tahira Tibold kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su mještani na tom skupu još jednom poručili da su protiv dodjeljivanja dozvole za izgradnju malih hidroelektrana.
„Ogromna većina je bila protiv dodjeljivanja te prethodne vodne suglasnosti i mislimo da je time to i osporeno. Ne znam šta će biti dalje, ali dali smo im jasno do znanja da više ne traže ništa vezano za Kruščicu. Ta rijeka je već dovoljno iskrvarila u protekle četiri godine - šta su nam sve radili i kakve su nam pravili splekte“, kazala je Tibold.
Podsjetila je da su presudama Kantonalnog suda u Novom Travniku, u srednjoj BiH, ranije poništene sve dozvole vezana za gradnju malih hidroelektrana na Kruščici, te da je bespredmetno pokretati novu proceduru.
„Javnost i stanovnici Kruščice neće dozvoliti nikakve aktivnosti kojima bi se ugrozio opstanak naše rijeke. Svaki budući pokušaj kantonalnih vlasti i resornih ministarstava osuđen je na neuspjeh, jer prvo pravilo za izdavanje bilo kakvih dozvola je saglasnost i podrška lokalnog stanovništva. Mi ne podržavamo izgradnju ovih centrala i valjda je to do sada bilo jasno“, kaže Tibold.
Stanovnici Kruščice su od augusta 2017. do decembra 2018. godine danonoćno dežurali pored rijeke, kako bi spriječili izgradnju hidroelektrana.
Oni su, istovremeno vodili pravnu borbu. Njen epilog je da su sudskim odlukama investitorima poništene okolišna, urbanistička i građevinska dozvola.
Predsjednica Ekološkog društva „Bistro“ iz Kruščice Amela Zukan ističe da rijeka Kruščica treba biti sačuvana kao mjesto za odmor, rekreaciju i sport.
„Puno je pitanja na koje mi nikada, pa ni sada, nemamo odgovore. Ko ima prioritet korištenja vode? Lokalno stanovništvo koje treba imati pitku vodu u svojim domaćinstvima ili neki privatni investitor koji namjerava ubaciti pitku vodu u cijevi i ostaviti stanovništvo bez vode“, kaže Zukan.
Stanovnici Kruščice već godinama ukazuju na netransparentnost i nezakonitost provedenih procedura i postupaka za izdavanje dozvola za gradnju malih hidroelektrana na rijeci Kruščici.
Više od 500 dana boravili su u improviziranom šatoru, a u augustu 2017. godine žene iz Kruščice su svojim tijelima blokirale lokalni most kako bi zaustavile prolazak mašina.
Vijest o njihovim protestima obišla je sve domaće i brojne svjetske medije.
Općinsko vijeće Viteza usvojilo je 29. aprila ove godine zaključak kojim je podržan zahtjev stanovnika Kruščice o zabrani gradnje malih hidrocentrala, te se traži njihovo brisanje iz Nacrta Prostornog plana Srednjobosanskog kantona.
Za proteste kojima su spriječile izgradnju dvije mini hidroelektrane, žene iz naselja Kruščica kod Viteza osvojile su 2019. godine nagradu i njemačke fondacije EuroNatur. Aktivistica Maida Bilal iz tog mjesta dobitnica je ovogodišnja evropska dobitnica Goldmanove nagrade za okoliš.
Goldman nagrada ustanovljena je 1989. godine u San Franciscu, a njome se odaje priznanje pionirima iz oblasti zaštite okoliša iz šest regija širom svijeta.
U BiH je do sada izgrađeno 115 malih hidroelektrana, od čega je 67 u Federaciji BiH, a 48 u Republici Srpskoj.
Prema podacima organizacija koje se bave zaštitom okoliša, u pripremi je izgradnja dodatne 341.
Nadležnost za izdavanje suglasnosti i dozvola za izgradnju u Federaciji BiH podijeljena je između entiteta, kantona i općina, dok su u Republici Srpskoj za to nadležne entitetska i lokalne vlasti.
Koalicija za zaštitu rijeka u BiH, koja okuplja 30-ak organizacija, insistira da vlasti u BiH uvedu moratorij na izgradnju, zbog, kako navode, isključive koristi koju mini hidroelektrane donose investitorima i štete koju nanose rijekama.
Upozoravaju da BiH nema potrebu za novim hidroelektranama i da one donose korist, isključivo investitorima koji potpisuju ugovor o garantiranoj otkupnoj cijeni električne energije, a imaju i beneficije u vidu subvencija koje građani plaćaju svaki mjesec, s obzirom na to da na računu za električnu energiju postoji stavka poticaja obnovljivih izvora energije.
