U Kiseljaku je danas održan sastanak predsjednika stranaka potpisnica Kreševske deklaracije. Domaćin sastanka bila je predsjednica Hrvatske seljačke stranke -Nove hrvatske inicijative Ljiljana Lovrić.
Sastanak je pokušaj da se postigne dogovor o daljnjim koracima hrvatskih političkih predstavnika nakon propalih butmirskih pregovora, u osiguranju institucionalne ravnopravnosti Hrvata u BiH. Zaključeno je da će predstavnici hrvatskih političkih stranaka iz BiH nastupati na tragu Kreševske deklaracije koju su potpisali 21. septembra 2007. godine.
Sastanak u Kiseljaku iskorišten je i da se definiše stav koji će hrvatski pregovarači zastupati na pregovorima u Madridu sredinom februara, čija su tema ustavne promjene i uslovi za transformaciju OHR-a, a kojeg organizuje Španija - nova predsjedavajuća EU. Sastanku su prisustvovali predstavnici stranaka potpisnica Kreševske deklaracije.
Glasnogovornik HDZ-a BiH Mišo Relota, odmah po okončanju razgovora, u izjavi za Radio Slobodna Evropa kazao je da su učesnici sastanka još jednom ponovili da će dalja djelovanja hrvatskih stranaka ostati na tragu onoga što je 2007 godine potpisano u Kreševu:
„Ponovno je istaknuto kako Hrvati u BiH moraju istinski biti ustavno jednakopravni s druga dva konstitutivna naroda. Predsjednici ovih pet stranaka potpisnica Kreševske deklaracije će usvojiti jednu dinamiku daljnjeg rada, odnosno nadogradnje Kreševske deklaracije.“
Napuštanje postojećeg dvoentitetskog uređenja BiH, te decentralizirana država sa državnim, srednjim i lokalnim nivoom vlasti, najvažniji su dijelovi Deklaracije o principima Ustava BiH koju su 21. septembra 2007. godine u Kreševu potpisali lideri šest BiH stranaka sa hrvatskim predznakom. U Deklaraciji se naglašava potreba uspostavljanja novog funkcionalnijeg i pravednijeg uređenja BiH prema kome ni jedan od konstitutivnih naroda neće biti privilegovan ni diskriminisan. Srednji nivo vlasti bi se, prema Deklaraciji, uspostavio na temelju geografskih, etničkih, ekonomskih, prometnih i drugih bitnih kriterija.
Kreševsku deklaraciju potpisali su predsjednci HDZ-a BiH, HDZ-a 1990., HSP-a Đapić-dr. Jurišić, HSS-a BiH, Narodne stranke Radom za boljitak, te Hrvatske krišćanske demokratske unije.
Profesor Šaćir Filandra podsjeća da je najveći kapital Kreševske deklaracije bio u tome što je postignut konsenzus predstavnika hrvatske političke scene u BiH.
„I stav o BiH sa tri nivoa vlasti, i kombinaciji u isvjesnom smislu etničkih i regionalnih odrednica u budućem prostoru BiH, bio je dosta realan, valjan i od druga dva naroda, mislim na Srbe i Bošnjake, u osnovi prihvatljiv polazni stav za daljnji preustroj BiH. Bitno je da je taj hrvatski politički stav donesen jednoglasnim zalaganjem svih relevantnih vanjskih i političkih faktora, da nije bilo, uvjetno rečeno, iskakanja HDZ-a kao ipak najjače i najrelevantnije političke snage.“
Lideri hrvatskih političkih stranaka moraju dobro razmisliti u kakvoj situaciji su bh. Hrvati, kaže novinar Mirko Šagolj. Ipak, ne vjeruje da će uspjeti da nađu zajedničko rješenje.
„Neće moći naći, ja sam u to siguran. Možda će tu biti popuštanja, ali sigurno se neće moći naći na istoj liniji, zato što među tih šest stranaka ima onih koji su ekstremno orijentirani na podjelu BiH, i ima onih koji su sigurno orijentirani na BiH – nedjeljivu i nedodirljivu.“
Za potpisnike Kreševske deklaracije neupitna je državnost i cjelovitost Bosne i Hercegovine, koja mora biti demokratska, sekularna država, utemeljena na sistemu parlamentarne demokratije. Zbog čega se na ovoj deklaraciji nije insistiralo tokom Prudskih i Butmirskih pregovora, odgovara profesor Šaćir Filandra:
„Bh. prilike su, nažalost, politički takve da skoro svi od političkih aktera – mislim da sva tri naroda – imaju jedan rezervni stav koji bi se formulirao na način da svi smatraju da u određenoj prilici – što je politička situacija gora, što je teža – da pruža neke nove šanse. U međuvremenu je došlo do pogoršavanja političkih prilika, došlo je do izvjesnog marginaliziranja Hrvata, centriranja bh. politike na relaciju Sarajevo – Banjaluka. Hrvati su malo marginalizirani, malo automarginalizirani.“
Današnjem sastanku u Kiseljaku prethodilo je i prilično dramatično saopštenje o političkim tendencijama u BiH koje je nedavno uputilo Predsjedništvo HDZ 1990. Ocjenjeno je kako je političko stanje u BiH alarmantno, te kako je BiH bliža raspadu nego integraciji.
“Posljednji pokušaj promjene Ustava u tzv. Butmirskom procesu nije uspio. Bio je to pokušaj da se kroz kozmetičke promjene legalizira BiH kao konfederacija dva nacionalna entiteta s dominacijom Bošnjaka u jednom i Srba u drugom entitetu, bez ambicije da se suštinski rješava pozicija hrvatskog naroda”, zaključeno je na sjednici Predsjedništva ove stranke.
Sastanak je pokušaj da se postigne dogovor o daljnjim koracima hrvatskih političkih predstavnika nakon propalih butmirskih pregovora, u osiguranju institucionalne ravnopravnosti Hrvata u BiH. Zaključeno je da će predstavnici hrvatskih političkih stranaka iz BiH nastupati na tragu Kreševske deklaracije koju su potpisali 21. septembra 2007. godine.
Sastanak u Kiseljaku iskorišten je i da se definiše stav koji će hrvatski pregovarači zastupati na pregovorima u Madridu sredinom februara, čija su tema ustavne promjene i uslovi za transformaciju OHR-a, a kojeg organizuje Španija - nova predsjedavajuća EU. Sastanku su prisustvovali predstavnici stranaka potpisnica Kreševske deklaracije.
Glasnogovornik HDZ-a BiH Mišo Relota, odmah po okončanju razgovora, u izjavi za Radio Slobodna Evropa kazao je da su učesnici sastanka još jednom ponovili da će dalja djelovanja hrvatskih stranaka ostati na tragu onoga što je 2007 godine potpisano u Kreševu:
„Ponovno je istaknuto kako Hrvati u BiH moraju istinski biti ustavno jednakopravni s druga dva konstitutivna naroda. Predsjednici ovih pet stranaka potpisnica Kreševske deklaracije će usvojiti jednu dinamiku daljnjeg rada, odnosno nadogradnje Kreševske deklaracije.“
Napuštanje postojećeg dvoentitetskog uređenja BiH, te decentralizirana država sa državnim, srednjim i lokalnim nivoom vlasti, najvažniji su dijelovi Deklaracije o principima Ustava BiH koju su 21. septembra 2007. godine u Kreševu potpisali lideri šest BiH stranaka sa hrvatskim predznakom. U Deklaraciji se naglašava potreba uspostavljanja novog funkcionalnijeg i pravednijeg uređenja BiH prema kome ni jedan od konstitutivnih naroda neće biti privilegovan ni diskriminisan. Srednji nivo vlasti bi se, prema Deklaraciji, uspostavio na temelju geografskih, etničkih, ekonomskih, prometnih i drugih bitnih kriterija.
Kreševsku deklaraciju potpisali su predsjednci HDZ-a BiH, HDZ-a 1990., HSP-a Đapić-dr. Jurišić, HSS-a BiH, Narodne stranke Radom za boljitak, te Hrvatske krišćanske demokratske unije.
Profesor Šaćir Filandra podsjeća da je najveći kapital Kreševske deklaracije bio u tome što je postignut konsenzus predstavnika hrvatske političke scene u BiH.
„I stav o BiH sa tri nivoa vlasti, i kombinaciji u isvjesnom smislu etničkih i regionalnih odrednica u budućem prostoru BiH, bio je dosta realan, valjan i od druga dva naroda, mislim na Srbe i Bošnjake, u osnovi prihvatljiv polazni stav za daljnji preustroj BiH. Bitno je da je taj hrvatski politički stav donesen jednoglasnim zalaganjem svih relevantnih vanjskih i političkih faktora, da nije bilo, uvjetno rečeno, iskakanja HDZ-a kao ipak najjače i najrelevantnije političke snage.“
Lideri hrvatskih političkih stranaka moraju dobro razmisliti u kakvoj situaciji su bh. Hrvati, kaže novinar Mirko Šagolj. Ipak, ne vjeruje da će uspjeti da nađu zajedničko rješenje.
„Neće moći naći, ja sam u to siguran. Možda će tu biti popuštanja, ali sigurno se neće moći naći na istoj liniji, zato što među tih šest stranaka ima onih koji su ekstremno orijentirani na podjelu BiH, i ima onih koji su sigurno orijentirani na BiH – nedjeljivu i nedodirljivu.“
Za potpisnike Kreševske deklaracije neupitna je državnost i cjelovitost Bosne i Hercegovine, koja mora biti demokratska, sekularna država, utemeljena na sistemu parlamentarne demokratije. Zbog čega se na ovoj deklaraciji nije insistiralo tokom Prudskih i Butmirskih pregovora, odgovara profesor Šaćir Filandra:
„Bh. prilike su, nažalost, politički takve da skoro svi od političkih aktera – mislim da sva tri naroda – imaju jedan rezervni stav koji bi se formulirao na način da svi smatraju da u određenoj prilici – što je politička situacija gora, što je teža – da pruža neke nove šanse. U međuvremenu je došlo do pogoršavanja političkih prilika, došlo je do izvjesnog marginaliziranja Hrvata, centriranja bh. politike na relaciju Sarajevo – Banjaluka. Hrvati su malo marginalizirani, malo automarginalizirani.“
Današnjem sastanku u Kiseljaku prethodilo je i prilično dramatično saopštenje o političkim tendencijama u BiH koje je nedavno uputilo Predsjedništvo HDZ 1990. Ocjenjeno je kako je političko stanje u BiH alarmantno, te kako je BiH bliža raspadu nego integraciji.
“Posljednji pokušaj promjene Ustava u tzv. Butmirskom procesu nije uspio. Bio je to pokušaj da se kroz kozmetičke promjene legalizira BiH kao konfederacija dva nacionalna entiteta s dominacijom Bošnjaka u jednom i Srba u drugom entitetu, bez ambicije da se suštinski rješava pozicija hrvatskog naroda”, zaključeno je na sjednici Predsjedništva ove stranke.
