Kod zdravstvenih radnika se javlja strah od nemoći, da neće moći da pomognu pacijentu, a problemi se mogu očekivati ako se bolest bude razvijala geometrijskom progresijom, kaže u intervjuu za TV Liberty magazin Radija Slobodna Evropa (RSE) Zlatko Kravić, direktor Opće bolnice 'Prim.dr. Abdulah Nakaš“ u Sarajevu.
RSE: Šta su problemi zdravstvenih radnika u ovom trenutku u Bosni i Hercegovini?
Pandemija iz minuta u minut
Kravić: Mislim da je osnovni problem zdravstvenih radnika možda nedostatak zaštitne opreme, onda nedovoljna upućenost zdravstvenih radnika u ovaj cijeli problem. A mogu vam reći da ima i dosta straha, jer strah je ljudski, pogotovo kad se suočavate s nečim što niste nikad vidjeli, niste nikad okusili. To je jedna stvar. Problemi će vjerovatno nastaviti ako se ova bolest bude nastavljala geometrijskom progresijom, kao što je bilo u Italiji, kao što je bilo u Španiji, kao što je u Sjedinjenim Američkim Državama. Znači, najviše strah od toga. Vjerujte mi, javlja se strah od nemoći. Javlja se strah od toga da nećete moći pomoći pacijentu.
Bolovanja
RSE: Može li se na takav način gledati veliki broj bolovanja na Kliničkom centru u Sarajevu?
Kravić: Znate šta, ja mogu govoriti o bolovanju u svojoj ustanovi. To sve zavisi prvenstveno od menadžmenta. Ako je menadžment dobro pripremio svoje ljude, ako je menadžment obezbijedio dovoljan broj zaštitnih sredstava, ako je menadžment izvršio edukaciju svih svojih radnika, ako im je menadžment omogućio radno vrijeme onako kako preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, u grupama, znači da neki odmaraju, neki rade, onda je stvarno krivnja u zdravstvenim radnicima, znači u tom strahu, u bježanju od problema. Ako su svi ovi uslovi ispunjeni.
Uslovi rada
RSE: U kakvim uslovima rade medicinski radnici u Općoj bolnici, medicinske sestre, ljekari i svi ostali?
Kravić: Ja ću Vam ovako reći – možda će ovo biti najbolja slika. Od skoro 700, znači 670 zdravstvenih radnika, 31 je na bolovanju, što je pet posto, što je ispod svakog prosjeka, i bosanskohercegovačkog i svjetskog prosjeka. Od toga, s ponosom mogu da kažem, najveći broj je porodiljsko, nešto malo ginekoloških, a takođe s ponosom mogu da kažem da nijedno bolovanje nije otvoreno otkad traje vanredna situacija.
RSE: Imate li dovoljan broj zaštitnih odijela, maski, rukavica i svega što je potrebno?
Kravić: Mi možda ne odražavamo tu bosansku stvarnost trenutno, zato što je menadžment ove ustanove odmah, u prvoj fazi, kad je Krizni štab održao svoj prvi sastanak, krenuo u to da se nabavi zaštitna oprema. Ne smijem ni da kažem koliko smo potrošili na to, ali mislim da je zaštita ljudi osnov svega. Jer ova bolest je vrlo, vrlo specifična. Specifična je zato što vi danas testirate pacijenta, pustite ga u ustanovu, a sutra on bude pozitivan i zarazi vam cijelu ustanovu. Koliko god da ste oprezni, može se desiti prodor infekcije u bolnicu.
Bolnički kapaciteti
RSE: Koji su to bolnički kapaciteti koje Bosna i Hercegovina može da 'podnese'?
Kravić: To je jako teško pitanje. To je jako teško pitanje i zavisi od hiljadu nepoznatih. Tu imate jednu jednačinu sa jako puno nepoznatih. Mi znamo koliki su bolnički kapaciteti. E, sad, veliko je pitanje koliko je zdravstvenih radnika sposobno, koliko je došlo do prodora infekcije u zdravstvene ustanove, kojom brzinom će se kretati infekcija. Ako nastavi ovako, ja Vam tvrdim: Bosna i Hercegovina će imati dovoljno zdravstvenog kapaciteta, ali samo ako se nastave ove mjere koje su Federalni štab civilne zaštite i kantonalni štabovi civilne zaštite propisali.
Slučaj preminulog doktora
RSE: Šta mislite o slučaju smrti gospodina Pašagića (uglednog epidemiologa i direktora firme Sanitacija, koji je preminuo od posljedica zaraze korona virusom, op.a.)? Kako se tako nešto moglo desiti?
Kravić: Osnovni problem je bio negativni nalazi korona. Doktor, koji je možda u kućnim uslovima ostao malo predugo, to je prva stvar, druga stvar – negativni testovi koje je naš kolega imao. Na osnovu tih negativnih testova koji su bili, svaki test, a nemate pouzdanog testa, nemate nijednog testa koji je sto posto, znači, malo je oklijevao, primarna zdravstvena zaštita nije to ni shvatila kako treba. E, to je ono uigravanje, to je ono što se danas, mislim, ne bi moglo baš tako drastično desiti, kao što se desilo čovjeku. Poslije toga, normalno, dolazi prekasno u zdravstvenu ustanovu, i to neko optimalno vrijeme da se pomogne tom čovjeku je izgubljeno.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.