Dostupni linkovi

Kako su zanemeli kragujevački oružari


Više od polovine zaposlenih u fabrici "Zastava oružje" (na fotografiji), zbog neispunjenih zahteva, 23. maja je potpuno obustavilo rad.
Više od polovine zaposlenih u fabrici "Zastava oružje" (na fotografiji), zbog neispunjenih zahteva, 23. maja je potpuno obustavilo rad.

"Zahtevalo se da se radnici izjasne sa imenom i prezimenom o tome da li učestvuju ili ne učestvuju u štrajku", tvrdi predsednik sindikata fabrike "Zastava oružje" iz Kragujevca Dragan Ilić, objašnjavajući da je, između ostalog, to razlog zbog kog su oružari odustali od štrajka koji je bio najavljen za danas, 130 kilometara dalje, u centru Beograda.

Ilić navodi i da je protest otkazan zbog toga što se za put u Beograd prijavila samo trećina od 2.500 zaposlenih, dodajući da je to "znatno manje nego što je očekivano".

Kragujevački oružari su tražili od države da njihova fabrika bude izuzeta iz postupka privatizacije koja se predviđa novim Zakonom o naoružanju i vojnoj opremi, kao i da zaposleni budu izuzeti iz programa Vlade Srbije o umanjenju zarada od deset odsto.

Oni su, početkom maja, te zahteve iskazali na protestu ispred Skupštine Srbije, a protekle nedelje predočili su ih i ministru odbrane Aleksandru Vulinu.

Protest radnika fabrike "Zastava oružje" u Beogradu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:05 0:00

Menadžment fabrike je ranije saopštio da bi najavljeni protest u Beogradu bio "kontraproduktivan" i da protesti nisu put ka rešenju problema.

Radnici su takođe informisani da je izvesna isplata bonusa od 10.000 dinara (oko 80 evra) svakom radniku, kao i da će Nadzorni i Izvršni odbor zaposlenima koji su štrajkovali omogućiti da nadoknade radne sate radom subotama.

Više od polovine zaposlenih u fabrici "Zastava oružje" je, zbog neispunjenih zahteva, 23. maja potpuno obustavilo rad, da bi pet dana kasnije prekinuli protest i počeli sa radom.

Tokom štrajka u prvi plan je izbilo pitanje finansijske održivosti fabrike koja ima 2.500 zaposlenih i dug od preko 135 miliona evra.

Radnici Miloš i Dragana, koji su štrajkovali zajedno sa svojim kolegama, u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da su sada u strahu za opstanak svoje fabrike i sopstvenu egzistenciju.

"Kada govorim lično o sebi, pošto sam jedini zaposlen u porodici, baš se teško izlazi na kraj. Teško se živi i teško možemo da priuštimo sebi bilo šta što civilizovan čovek treba sebi da priušti", kaže Miloš a njegova koleginica Dragana u prvi plan ističe strah od neizvesne budućnosti.

"Uplašeni smo za egzistenciju naših porodica. Znate kakav je život i koliko košta potrošačka korpa koja je svakim danom sve skuplja", ističe Dragana.

Radnici su u strahu i za sopstvenu egzistenciju.
Radnici su u strahu i za sopstvenu egzistenciju.

Prosečna plata u fabrici "Zastava oružje" je 52.000 dinara (oko 400 evra).

Tokom višednevnog štrajka, koji je zbog prekida proizvodnje ozbiljno uzdrmao najstariju fabriku oružja na Balkanu, ovo dvoje radnika, kao i većinu njihovih kolega, po prvi put su čuli podatak za koji kažu da ih je šokirao. Onaj o iznosu duga preduzeća.

Sindikat tvrdi da enormno visoki dugovi i poslovanje s gubitkom opasno ugrožavaju budućnost fabrike, zbog čega se, kako kaže Dragan Ilić, predsednik fabričkog sindikata, taj problem mora hitno rešiti.

"Kada smo videli da je u prva tri meseca zabeležen minus u poslovanju od 198 miliona dinara (oko 1,6 miliona evra), shvatili smo da je vrag odneo šalu i da će se taj problem samo produbljivati, tim pre što je i prošlu godinu obeležio gubitak od 477 miliona (oko 3,9 miliona evra), pretprošlu 570 (4,7 miliona evra), a 2015. zabeležen je gubitak od 330 miliona dinara (2,7 miliona evra). Ukupan gubitak za protekle tri godine je oko 1,5 milijardi", kaže Ilić.

Milojko Brzaković, generalni direktor kragujevačke fabrike oružja, potvrđuje da je ona dužna 16 milijardi dinara (oko 135 miliona evra), ali da struktura duga demantuje navode sindikata o navodnoj velikoj opasnosti po preduzeće.

"Zašto ne objave strukturu duga? Od ukupnog duga od 16,2 milijarde dinara, 9,1 milijarda se odnosi na neplaćene poreze i doprinose nasleđene iz ranijeg perioda; obaveze prema fondu za razvoj koje će ući u konverziju iznose 1,3 milijarde, dug prema Energetici od skoro milijardu dinara koji će takođe ući u konverziju, kredit od dva miliona evra, koji smo 2015. godine podigli kod Srpske banke smo dobrim delom otplatili, ostalo je još oko 800.000 evra, koje smo upotrebili isključivo za kupovinu novih savremenih mašina", precizira Brzaković.

Milojko Brzaković: Zašto ne objave strukturu duga?
Milojko Brzaković: Zašto ne objave strukturu duga?

S obzirom na različita tumačenja dugova i gubitaka, istina o finansijskom stanju fabrike "Zastava oružje" morala bi da se utvrdi rigoroznom kontrolom od strane državnih organa. Tako bi se, kako za RSE kaže ekonomista Mahmut Bušatlija, došlo i do realne ocene sposobnosti menadžmenta da vodi fabriku.

"Morala bi da se uradi rigorozna finansijska kontrola, jer je strašno da industrija oružja koja je sama po sebi vrlo profitabilna i nema problema sa tržištem", navodi Bušatlija.

Prema Brzakovićevim rečima, fabrika je u više navrata bila u fokusu državnih organa koji su kontrolisali njeno poslovanje i tom prilikom nisu pronašli nikakve nezakonitosti u radu.

On tvrdi da uprkos dugovanjima fabrika stabilno posluje, uredno servisira sve finansijske obaveze i ima potpisane ugovore za proizvodnju u narednih godinu dana.

"Žao mi je što sindikat svojim aktivnostima otežava realizaciju ugovora i ugrožava budućnost fabrike", ističe Brzaković.

"Rezultati najbolje govore. Samo jedan podatak, 2014 godine, realizacija je iznosila 28 miliona dolara, a 2017. godine 90 odsto više. Za protekle tri godine vratili smo kredite i pozajmice uzete pre 2015. godine, u vrednosti od sedam miliona evra. U vreme kada fabrika ima punu uposlenost kapaciteta, kada je prosek plata 52.000 dinara, a isplate redovne i bez kašnjenja, onda je štrajk očigledno nepotreban i može samo naneti štetu fabrici", ističe Brzaković.

Ekonomista Bušatlija smatra da je veoma diskutabilno da li i ko gura fabriku u propast, ističući da ako se ustanovi da menadžment krije stvarne podatke o finansijama i poslovanju, onda on snosi odgovornost za sve probleme.

"U suprotnom, ukoliko radnici nisu u pravu i ispostavi se da fabrika stvarno dobro posluje, stvara profit i ima potencijal u unapred prodatoj robi, onda štrajk stvarno može naneti štetu preduzeću, jer potencijalni kupci mogu da se okrenu drugom dobavljaču", dodaje Bušatlija.

Predstavnici sindikata su svoje viđenje situacije u fabrici, kao i zahteve, pretprošle nedelje predočili ministru odbrane Aleksandru Vulinu, ali je on odbacio sve njihove navode i zahteve.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG