Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kozarić za RSE: Krizu ćemo osjetiti i u 2010.


Kemal Kozarić
U 2009. godini u BiH porasla je nezaposlenost, zabilježen je pad doznaka iz inostranstva i smanjen izvoza bh. proizvoda. Veća cijena novca na svjetskom tržištu uslovila je i smanjenje kreditnih zaduženja u BiH, a time i smanjenje dobiti komercijalnih banaka.

Sve su to refleksije globalne ekonomske krize, koju će, kako kaže guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić, u intervjuu za RSE, građani BiH osjećati i u 2010. godini.

RSE: Gospodine Kozariću, na koji segment se najviše odrazila globalna ekonomska kriza u BiH?
Kozarić: Prvi val krize odrazio se, prije svega, na bankarski sektor, ali mogu sa sigurnošću reći da je bankarski sektor ostao stabilan, da je odgovorio svim zahtjevima svojih deponenata i svim izazovima - i generalno, ta kriza je onda krenula u realni sektor i mislim da je najsnažniji uticaj imala upravo na realni sektor. A to se ogleda na smanjenju izvoza od 22 posto, na smanjenju uvoza od 26 posto, na povećanju nezaposlenosti, koje je inače bilo najlošiji makroekonomski pokazatelj, na 24,1 posto, i to je sigurno nalošiji makroekonomski pokazatelj za region kad je u pitanju nezaposlenost i najveći problem pred vlastima BiH. I generalno, odrazio se i na rast GDP-a, koji je bio ranijih godina u prosjeku pet posto, a danas je u negativnom polju od minus tri, i očekujemo tek 2010. godine da se vratimo u pozitivno polje, povećanje GDP-a negdje od 0,5 posto.

RSE: Kolika je inflacija bila u 2009. godini i šta možemo očekivati u 2010. kada je inflacija u pitanju?
Kozarić: Inflacija je bila mirna cijele godine i mi smo završili sa 1,4 posto inflacijeom i ne očekujemo značajaniji rast - negdje do dva posto u narednoj godini. Iako neki ekonomisti prepoznaju potencijalne rizike povećanja inflacije i povećanje nezaposlenosti, mi mislimo da će naš model monetarne politike obezbijediti da inflacija bude pod kontrolom.

RSE: S kakvim kreditnim rejtingom završavamo 2009. godinu?
Kozarić: U novembru i decembru mjesecu smo imali preglede od Mudisa i od Standarda Tursa i potvrđen je naš kreditni rejting od B2 stabilnim, što je u ovakvoj situaciji u kakvoj je ekonomija i u političkoj situaciji u kakvoj se trenutno BiH nalazi za nas zadovoljavajuće, jer je važno bilo da nismo izgubili
Ja bih volio da mogu dati neku optimističku projekciju, ali generalno oporavak za BiH će biti dosta spor i težak, mada očekujem jedan blagi oporavak
kreditni rejting, mada je on još uvijek dosta nizak, ali uglavnom sličan kreditnim rejtinzima u regionu.

RSE: Svjedoci smo bili da su 2009. godini značajno smanjene doznake iz inostranstva. Za koliko su bile manje?
Kozarić: To jeste, također, jedan nepovoljan podatak za BiH. Negdje za oko 20 posto doznake iz inostranstva su manje jer očito da naši građani koji žive i inozemstvu imaju određenih probelma i da su reducirali svoje budžete i da pažljivije planiraju svoje troškove, tako da se to odrazilo i na platni bilans BiH. Ali očekuje se neki blagi oporovak, tako da se može desiti da taj podatak bude bolji u 2010. godini.

RSE: Imate li podatak kolikao su građani BiH trenutno zaduženi?
Kozarić: Zadnji podaci govore da je 1.750 KM per kapita, znači po glavi stanovnika zaduženost bh. građana. To je u odnosu na standard dosta visoko. I danas su neki građani, ne svojom krivicom - zbog i gubljenja radnih mjesta i zbog neredovnih primanja itd. došli u probleme servisiranja svojih obaveza. Naravno, kad pogledate kreditni registar i kreditnu historiju generalno, još uvijek je taj povrat kredita preko 95 posto, što jasno govori da građani BiH imaju jednu kreditnu kulturu i prepoznaju svoje obaveze i pokušajvaju da ih servisiraju. A opet kažem da jedan dio iz objektivnih razloga to nije u mogućnosti. Naravno, uvijek se tu nađu i oni koji koriste ovu priliku.

RSE: Šta možemo očekivati u 2010. godini - ublažavanje krize ili još težu ekonomsku situaciju?
Kozarić: Ja bih volio da mogu dati neku optimističku projekciju, ali generalno oporavak za BiH će biti dosta spor i težak, mada očekujem jedan blagi oporavak, da ćemo se vratiti u pozitivnu zonu kada je u pitanju GDP - naše projekcije govore da bi on trebao biti negdje 0,5 posto rasta. Ali moram biti realan, idemo u izbornu godnu, dosta političkih tenzija je već prisutno, politički ambijent ne stvara klimu za ekonomski rast, za strana ulaganja, za domaće investitore itd., tako da nisam baš puni optimista, mada me optimizam nikad nije napuštao i danas vjerujem u budućnost BiH.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

XS
SM
MD
LG