Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Otkrili kako Mjesec stvara vodu


Ilustrativna fotografija
Znanstvenici tvrde kako su možda otkrili način na koji Mjesec proizvodi vodu. Pomoću ESA-ISRO-ovog instrumenta nazvanog SARA, koji se nalazi na indijskom lunarnom satelitu Chandrayaan-1, znanstvenici su primijetili proces u kojem vrlo vjerojatno nastaju molekule vode na površini Mjeseca.

Mjesec je, otkrili su tako, itmeđu ostalog i jedna velika 'spužva', koja upija eletkrično nabijene jezgre atoma vodika iz Sunca te da se prilikom njihovog udara u Mjesečevu površinu, u dodiru s molekulama kisika, koje se nalaze u zrnima prašine, zapravo stvaraju molekule vode. SARA je isto tako zabilježila i kako se svaka peta jezgra vodika odbije natrag u svemir, jer je lunarna prašina na površini, čija se oštra i nepravilna zrna još nazivaju i regoliti, ne uspijeva zarobiti ispod površine.

U procesu sudaranja s regolitima na površini Mjeseca, protoni vodika, koji se odbiju nazad u svemir, spajaju se s elektronima i stvaraju atom vodika, koji se brzinom od 200 kilometara u sekundi, pravocrtno udaljava od površine Mjeseca, bez da na njih utječe slaba Mjesečeva gravitacija. 'Nismo se uopće nadali kako ćemo vidjeti takvo što', istaknuo je Stas Barabash, sa Švedskog instituta za svemirsku fiziku i koji je glavni europski istraživač u praćenju rada instrumenta SARA-e (Sub-keV Atom Reflecting Analyzer).


Nova raketa Ares I-X na lansirnoj rampi


Nova eksperimentalna raketa za svemirske letove Ares I-X, koja treba naslijediti dotrajali program "Space shuttle", postavljena je na lansirnu rampu Svemirskog centra Kennedy na Floridi uoči pokusnog lansiranja iduće sedmice, saopćila je američka svemirska agencija NASA.
Ares 1-X

Raketa Ares I-X visoka 100 metara, postavljena je na modificiranu lansirnu rampu 39-B, koja je u posljednje 34 godine služila samo za letove "shuttlea", visokog 56 metara.

Pokusno lansiranje Aresa zakazano je za utorak 27. oktobra u 8 sati ujutro, po lokalnom vremenu. Let rakete trebao bi trajati samo 2,5 minuta, a namijenjen je ispitivanju rada prvog stadija rakete.

Potisni stadij rakete spustit će se padobranima u Atlantski okean radi daljnjih analiza, a ostali dijelovi rakete, koji su postavljeni samo zbog balasta, nekontrolirano će pasti u okean. Cijena pokusnog lansiranja je 445 miliona dolara.

Menadžer programa "shuttle" John Shannon izjavio je da je Ares I-X siguran za lansiranje, iako tri kilometra dalje na lansirnoj rampi stoji i svemirska letjelica Atlantis, jer se radi o provjerenoj tehnologiji.

Prvi stadij Aresa istovjetan je potisnim raketama na kruto gorivo, koje koristi program "space shuttle".

Raketa Ares I-X bi do 2015. godine trebala nositi astronaute u orbitu oko Zemlje, a kasnije možda i do Mjeseca, ako Obamina administracija odobri taj NASA-in program.

Menadžeri programa Ares sastat će se u petak u centru Kennedy kako bi odlučili može li se pokusno lansiranje izvesti kako je planirano 27. oktobra, navodi NASA.

Otkrivena 32 nova planeta izvan Sunčeva sustava


Europski znanstvenici objavili su u ponedjeljak da su pronašli 32 nova planeta izvan Sunčeva sustava, te dodali da vjeruju kako ta otkrića znače da više od 40 posto zvijezda poput Sunca posjeduje planetarne sustave.


Novootkriveni planeti su raznih veličina - od planeta pet puta većih od Zemlje, do planeta pet puta većih od Jupitera. Nakon najnovijih otkrića, ukupan broj poznatih planeta koji se okreću oko zvijezda premašio je 400, rekao je Stephane Udry sa Ženevskog opservatorija u Švicarskoj. 'Priroda ne voli vakuum, pa ako ima mjesta za planete, ona će na to mjesto postaviti planete', rekao je Udry na neformalnom brifingu za novinare. 'Više od 40 posto zvijezda poput Sunca ima planete', dodao je Udry.

Znanstvenici su planete otkrili pomoću HARPS-a, spektrografa koji se nalazi na teleskopu ESO lociranom u La Silli u Čileu. Spektrograf ne može izravno snimiti planete, ali se njihova veličina i masa mogu izračunati pomoću malih razlika u orbitama izazvanih gravitacijskim privlačenjima planeta.

Tajnoviti prsten oko Sunčevog sustava


Znanstvenici američke svemirske agencije NASA otkrili su tajnoviti prsten oko Sunčevog sustava, sačinjen od vodika, koji mijenja sve dosadašnje pretpostavke o tome kako bi mogao izgledati rub našeg planetarnog sustava.

Richard Fisher, direktor NASA-inog Odjela za heliofiziku, izjavio je za američki javni radio NPR kako je to otkriće veliki trenutak za znanstvenu zajednicu. 'Mislili smo da znamo sve o svemu, a pokazalo se da postoje nepoznanice neznanoga', rekao je Fisher. Naš Sunčev sustav okružen je vrstom zaštitnog omotača koji se naziva heliosfera, koji nas štiti od štetnih svemirskih zračenja. Heliosferu čine čestice koje svemirom raznose solarni vjetrovi, a ona se može opisati kao divovski mjehur oko planeta u sustavu, navodi NPR.

NASA je 2008. lansirala sondu u Misiju za istraživanje međuzvjezdanih granica (IBEX), opremljenu za fotografiranje heliosfere. Prema Fisheru, te fotografije nisu potvrdile očekivanja. 'Ona je načinila snimke koje izgledaju kao da se nalazite unutar mjehura. A ono što pokazuju jest da postoji pojas unutar tog mjehura', rekao je Fisher. Znanstvenici znaju da je pojas sačinjen od vodika ali ne znaju kako je nastao i što mu je uloga.

'Također ne razumijemo zašto ima svijetle točke na sebi. To nije ujednačeni pojas, on ima gušćih dijelova, a ne znamo što ih stvara. Bit će fascinantno to vidjeti', dodao je Fischer.

Sunce prolazi kroz razdoblja intenzivne magnetske aktivnosti koja su poznata kao solarni ciklusi. Tu aktivnost vidimo sa Zemlje kao sunčeve pjege, a Fisher kaže kako ona sigurnno djeluje i na heliosferu.

Budući da za sastavljanje fotografija s IBEX-a treba oko šest mjeseci, iduća fotografija tajnovitog pojasa možda će biti znatno drugačija od prve, ocijenio je NASA-in znanstvenik. Fisher je rekao kako bi te razlike mogle pomoći znanstveniciam da doznaju više o pojasu, ali i da će možda morati preispitati svoje izračune.

'Mi ne koristimo pravu fiziku. Fizičari će se morati vratiti natrag i utvrditi koji su fizički procesi izostavljeni iz tih izračuna', rekao je Fisher, dodajući kako očekuje da bi za par godina mogli imati prilično dobra objašnjenja novootkrivenog fenomena.
  • 16x9 Image

    Rinko Golubović

    Počeo raditi 1969. na Radio Sarajevu kao spiker, a 1973. i na TV Sarajevo u informativnim emisijama. Okušao se u gotovo svim područjima novinarstva: od voditelja i urednika informativnih emisija, do emisija revijalnog karaktera.

XS
SM
MD
LG