U Izvještaju Transparency Internationala za 2017. godinu, indeks percepcije korupcije raste u dvije trećine analiziranih zemlja.
Transparency, koji obilježava 25. godišnjicu postojanja, otkriva neke uznemirujuće informacije, unatoč pokušajima borbe protiv korupcije diljem svijeta, većina zemalja koja se suočava s korupcijom ne uspijeva u nastojanjima da je se oslobodi.
U posljednjih šest godina mnoge zemlje su malo ili uopće nisu napredovale u borbi protiv korupcije.
Još alarmantnije je da zemlje s ograničenom slobodom medija i gdje nevladine organizacije ne uživaju zaštitu, imaju i najgoru stopu korupcije.
Indeks, koji rangira 180 zemalja i teritorija po percipiranim razinama korupcije javnog sektora, prema mišljenjima stručnjaka i poslovnih ljudi, koristi skalu od nula do 100, gdje je nula visoko korumpirana zemlja, a 100 je zemlja vrlo čista od korupcije.
Ove godine indeks bilježi da više od dvije trećine zemalja ima manji indeks od 50, s prosječnom ocjenom od 43.
Tijekom posljednjih šest godina nekoliko zemalja značajno je poboljšalo svoj indeks, uključujući i Obalu Bjelokosti, Senegal i Ujedinjeno Kraljevstvo, dok su neke zemlje nazadovale u borbi protiv korupcije, uključujući tu Siriju, Jemen i Australiju.
Ove godine Novi Zeland i Danska rangiraju najviše, s rezultatima od 89 i 88. Sirija, Južni Sudani i Somalija su najniže rangirane, s rezultatima od 14, 12 i 9.
Najuspješnija regija je Zapadna Europa s prosječnom ocjenom 66. Najlošije regije su Subsaharska Afrika (prosječna ocjena 32) i Istočna Europa i Srednja Azija (prosjek ocjena 34).
Prema tom izvještaju, zemlje regije su ovako rangirane: Hrvatska 57, Crna Gora 64, Srbija 77, Kosovo 85, Bosna i Hercegovina 91, Makedonija 107.
Godinu dana ranije, 2016, Hrvatska je bila 55, Crna Gora 64, Srbija 72, Bosna i Hercegovina 83, Makedonija 90, te Kosovo 95.
To znači da su u 2017. države regije, izuzev Kosova koji je bolje rangirano, te Crne Gore koja je zauzela istu poziciju kao i 2016., ostale zemlje lošije rangirane u borbi protiv korupcije.
