Dostupni linkovi

GRECO: Srbija usvojila većinu preporuka za sprečavanje korupcije među poslanicima, sudijama i tužiocima


Zgrada Saveta Evrope u Strazburu, Francuska.
Zgrada Saveta Evrope u Strazburu, Francuska.

Grupa država Saveta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) ocenila je da je Srbija "na zadovoljavajući način sprovela, ili se bavila sa deset od 13 preporuka za sprečavanje korupcije među poslanicima, sudijama i tužiocima".

Tri preporuke ostale su delimično sprovedene, navodi se u Izveštaju u okviru četvrtog kruga evaluacije za Srbiju koji je GRECO objavio 8. decembra.

Srbija članica GREKO od 2003. i prošla je četiri kruga evaluacije, sa fokusom na različite teme u vezi sa sprečavanjem i borbom protiv korupcije.

Napredak u transparentnosti rada Skupštine

U zaključcima izveštaja o Srbiji piše da je, kada je reč o Skupštini, "većina preporuka GRECO ispunjena na zadovoljavajući način".

Greko je preporučio da se transparentnost zakonodavnog procesa unapredi obezbeđivanjem prakse da se nacrti zakona, amandmani i dnevni red i rezultati sednica odbora blagovremeno obelodanjuju, kao i da da se hitan postupak primenjuje kao izuzetak a ne kao pravilo

Ocenjuje se da je "dodatno unapređena transparentnost u procesu izrade zakona, državni organi blagovremeno objavljuju nacrte zakona na javnim sajtovima, amandmani se objavljuju onlajn, proces učešća javnosti u preliminarnoj fazi u zakonodavnom procesu je efikasniji".

Preostalo je, kako se navodi, da se u Poslovnik Skupštine unesu konkrenti rokovi.

GRECO je zatražio i dalji razvoj pravila o javnim raspravama i obezbeđivanje njihovog sprovođenja u praksi.

Navodi se i da je upotreba hitnog postupka kod donošenja zakona znatno smanjena.

Ipak, dodaju da do sada nisu uvedena jasnija pravila koja bi dala stroži okvir za tu praksu, što je i dalje ostavlja previše prostora za uvođenje kasnih amandmana bez odgovarajućeg javnog informisanja i rasprave.

Takođe se navodi da usvajanje Kodeksa ponašanja poslanika, uz Smernice za primenu, podizanje svesti i obuke predstavljaju veliki korak napred.

Sudije i tužioci - sprovedena većina preporuka

Kada je reč o sudijama i tužiocima, "usvajanje ustavnih reformi omogućilo je sprovođenje većine preporuka GRECO".

"Većinu Visokog saveta sudstva (VSS) sada čine sudije izabrane od strane kolega a ukinuto je članstvo po službenoj dužnosti predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti. Preduzete su mere za jačanje transparentnosti aktivnosti Visokog saveta sudstva i njegovu budžetsku autonomiju."

Dve preporuke koje su i dalje delimično sprovedene odnose se na sastav i ulogu Visokog saveta tužilaštva (VST), kao i na reformu procedura za zapošljavanje i napredovanje javnih tužilaca i njihovih zamenika.

U slučaju VST, kako se navodi u izveštaju, "njegov znatan deo čine tužioci koje su izabrale kolege a članovi koje imenuje Skupština imenuju se u postupku koji jača pluralizam mišljenja i obezbeđue izvesnu depolitizaciju", što je bila preporuka tog tela.

Međutim, ta organizacija "žali što parlament nastavlja da igra takvu ulogu u imenovanju nekih članova VST-a, a ministar pravde ostaje član Visokog saveta tužilaštva po službenoj dužnosti – iako više ne glasa u disciplinskim postupcima".

Prema novom Zakonu o VST, Savet ima 11 članova, od kojih su pet javni tužioci koje biraju njihovi kolege, a četiri istaknuta pravnika bira Narodna skupština dvotrećinskom većinom, sa liste od osam kandidata koju je utvrdio skupštinski odbor nadležan za pravosuđe.

Istovremeno se pozdravljaju normativni okvir i metode za unapređenje objektivnosti i transparentnosti procedura zapošljavanja i napredovanja sudija i tužilaca, kao i jačanje sistema ocenjivanja sudija i tužilaca kako bi se obezebdila transparentnija i pravičnija procedura.

Ukazuje se i da usvajanje Smernica za sprečavanje neprimerenog uticaja na sudije "ide u dobrom pravcu".

Objavljivanjem tog izveštaja zatvorena je četvrta runda evaluacije koja je trajala od 2015.

U toku je peti krug evaluacije, pokrenut 1. januara 2017. godine, koji se bavi organima centralne vlasti, daje 24 preporuke koje bi Srbiji trebale da pomognu da izgradi javnu strategiju za sprečavanje korupcije, koja bi eksplicitno obuhvatila lica na najvišim izvršnim funkcijama.

Savet Evrope formirao je Grupu država protiv korupcije 1999. godine sa ciljem da nadzire primenu Konvencija Saveta Evrope, odnosno usklađenost zakonodavstava zemalja članica sa antikoruptivnim standardima Saveta Evrope.

XS
SM
MD
LG