Dostupni linkovi

Korupcija se u BiH isplati


Politička elita kroz javne nabavke finansira prividni socijalni mir i ne želi da se obračuna sa korupcijom na visokom nivou

Bosna i Hercegovina je po stepenu percepcije korupcije, prema podacima Transparency International BiH, među najgore rangiranim zemljama Evrope i lošija je od svih zemalja regije, izuzev Kosova.

Kako navode u ovoj instituciji, u zemlji ne postoji stvarna politička volja za borbu protiv korupcije, što je jedan od najvažnijih uzroka takvog stanja.

„Pokušavamo da upozorimo i pošaljemo poruku koja bi alarmirala vlasti u Bosni i Hercegovini, civilno društvo i sve one koji mogu doprinijeti borbi protiv korupcije da je, ukoliko se ovakav trend nastavi, nemoguće u zemlji očekivati provođenje bilo kakvih reformi. Mislim da ne treba posebno naglašavati da ne možete provesti bilo koju reformu ukoliko ne napravite snažan iskorak na polju suzbijanja kroupcije, a to, nažalost, nije slučaj“, poručuje Srđan Blagovčanin, direktor Transparency International BiH.

Neslavni kraj sudskog epiloga tužbe za korupciju protiv Dragana Čovića (na fotografiji)
Neslavni kraj sudskog epiloga tužbe za korupciju protiv Dragana Čovića (na fotografiji)

Sva domaća i strana istraživanja ukazuju da je korupcija najprisutnija tamo gdje ima najviše moći i novca, a to su, kako kaže Adis Arapović iz Centara civilnih inicijativa, javne nabavke, koje u Bosni i Hercegovini godišnje iznose oko milijardu eura.

Od te cifre, 700 miliona eura iznosi vrijednost tendera koji se biraju kroz postupak javnog nadmetanja, dok se preostalih 300 miliona, prema nezvaničnim procjenama, odnosi na postupke konkurentskih zahtjeva.

Uzimajući u obzir činjenicu da u Bosni i Hercegovini ima 13 nivoa vlasti, lako se može zaključiti kako se na javne nabavke potroši jedna šestina novca poreskih obveznika.

„Velika količina novca 'curi' tamo gdje ne treba i to kroz namještene tenderske postupke, kroz netransparentne postupke javnih nabavki i brojne afere koje su medijski i sudski dokumentovane, ali bez slavnog završetka. Poređenja radi, BiH godišnje povlači 300-400 miliona maraka od MMF-a koje bi se mogle uzimati iz javnih nabavki kada se ne bi izgubilo toliko novca kroz korupciju. Da ovdje ima volje i da se uspostavi vladavina zakona, da se manje krade ili da se ne krade nikako kroz javne nabavke, međunarodno kreditno zaduženje ne bi ni trebalo, ali tu je nonsens što politička elita kroz javne nabavke finansira prividni socijalni mir i ne želi da se obračuna sa korupcijom na visokom nivou“, kaže Arapović.

Da se ne krade kroz javne nabavke, međunarodno zaduživanje ne bi bilo potrebno (na fotografiji MMF)
Da se ne krade kroz javne nabavke, međunarodno zaduživanje ne bi bilo potrebno (na fotografiji MMF)

Prema posljednjim podacima, pred pravosudnim institucijama BiH se vodi preko 1.000 predmeta korupcije. No, rijetki završe u zatvoru zbog toga.

Istovremeno, visoko rangirani političari još rjeđe se nađu na optuženičkoj klupi zbog koruptivnih radnji, a, čak, i kada se to desi, sudski epilog neslavno završi.

Jedan od primjera je Dragan Čović, aktuelni član Predsjedništva BiH.

Prije 12 godina protiv njega je podignuta optužnica za zloupotrebu položaja i ovlasti i korupciju. U to vrijeme su ambasada SAD i Evropska unija od njega tražili da podnese ostavku na tadašnju poziciju člana bh. Predsjedništva, što se nije dogodilo. Zbog nedostatka dokaza, Čović je oslobođen.

Slično se događa i tokom suđenja na nižim nivoima vlasti, o čemu svjedoči i Adnan Tulić, tužilac iz Unsko - sanskog kantona.

Konkretan je problem dokazivanja umišljaja u krivičnim predmetima korupcije, jer postoji poseban standard dokazivanja, s obzirom da se radi o predmetima gdje se kao osumnjičeni pojavljuju najviši nosioci zakonodavne ili izvršne vlasti koji su medijski eksponirani“, navodi Tulić.

Na pitanje zbog čega predmeti iz oblasti korupcije, posebno kada je riječ o visoko pozicioniranim osobama, i kada dođu do sudova ne završe uspješno, Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća odgovara:

„Sasvim sigurno da postoje subjektivne slabosti tužilaca i prikupljanja dokaza istražnih metoda koje se koriste, pa rekao bih i visoko postavljenih standarda dokazivanja u sudskim postupcima i utvrđivanja krivičnih djela iz oblasti korupcije“, kaže Tegeltija.

Prema statistikama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u svim nivoima sudstva na korupcijske slučajeva otpada svega jedan posto. Šta to govori?

Procesuiranje slučajeva političke korupcije ne postoji: Srđan Blagovčanin
Procesuiranje slučajeva političke korupcije ne postoji: Srđan Blagovčanin

„To zapravo govori da pravosuđe nije u dovoljnoj mjeri nezavisno, efikasno i sposobno da se uhvati u koštac sa procesuiranjem korupcije. Ljudi koji su umiješani u korupcijske radnje posjeduju moć i novac i tu se vidi koliko je pravosuđe kapacitirano da se uhvati u koštac sa najsloženijim predmetima korupcije. Naša istraživanja i statistike pokazuju da je situacija još gora ukoliko pogledamo strukturu tog malog broja procesuiranih, jer ćemo vidjeti da procesuiranje slučajeva političke korupcije ne postoji. Takvi slučajevi se sistematski ignorišu. Time pravosuđe šalje poruku da se korupcija u Bosni i Hercegovini isplati, jer je vrlo mala vjerovatnoća da ćete biti otkriveni, a još manja da ćete biti i kažnjeni“, zaključuje Srđan Blagovčanin, direktor Transparency international BiH.

I u posljednjem izvještaju visokog predstavnika u BiH Valentina Incka, koje je predočio Vijeću sigurnosti UN-a, se navodi da se situacija u BiH pogoršava kada je u pitanju vladavina prava, te da korupcija predstavlja ozbiljan problem.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG