Dostupni linkovi

Konzum zatvara dio trgovina u Hrvatskoj, moguća otpuštanja


Prodavnica Konzum dio je posrnulog koncerna Agrokor

U procesu restrukturiranja maloprodajnog lanca Konzum planira se zatvaranje 12 do 15 posto od ukupnog broja od 700 njihovih trgovina u Hrvatskoj. Na apele i pritiske iz politike da se ne ide na otpuštanja, poznavatelji problematike kažu da – ako će se za spas 10.000 radnih mjesta u Konzumu morati otpustiti 100 ili 1.000 ljudi – politika se tu nema što petljati. Međutim, čini se da je i inače politika u ovom procesu sve prisutnija.

U sljedećih mjesec dana bit će zatvoreno prvih 27 prodavaonica iz sustava Konzuma, maloprodajnog lanca posrnulog koncerna Agrokor, većinom malih trgovina sa do pet zaposlenih.

Dio prodavačica i prodavača biti će premješten u druge Konzumove trgovine gdje za njima postoji potreba, dio njih preći će kod drugog poslodavca ako netko bude zainteresiran da preuzme te trgovine, oni koji ispunjavaju uvjete za prijevremenu i redovnu mirovinu otići će po sili zakona, a bude li otkaza, to će ići po kolektivnom ugovoru u Konzumu, dakle uz otkazni rok i sa otpremninom.

"Naravno da je ova neizvjesnost za radnike stresna, ali pretpostavljam da će se raditi o manjim trgovinama, jer vidjeli ste i sami da u nekim ulicama imamo tri ili četiri Konzumove male trgovine na udaljenosti od 200 ili 300 metara. To će uprava proanalizirati i vidjeti što je profitabilno i može ostati, a što ne, i to će se sigurno zatvoriti", kaže za RSE predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić, koja je u svakodnevnom kontaktom sa sindikatom i upravom Konzuma.

Ali, ističe Štulić, to je proces koji se u trgovini kontinuirano radi.

"I prije je Konzum određene trgovine zatvarao, neke druge otvarao, neke radnike premještao u druge trgovine. To je normalan proces kojeg rade i drugi trgovci", pojašnjava Zlatica Štulić.

Najavljuje će se da će po tom istom kriteriju profitabilnosti biti zatvoreno sve zajedno između 80 i 100 od ukupno oko 700 Konzumovih prodavaonica u Hrvatskoj, dakle 12 do 15 posto od ukupnog broja.

Na vijest o zatvaranju prodavaonica i mogućim otpuštanjima vlast i opozicija počeli su se natjecati tko će u izjavama biti socijalniji.

"Politika se mora maknuti iz priče o restrukturiranju Agrokora i Konzuma", kaže tim povodom za RSE novinar "Slobodne Dalmacije" i "Jutarnjeg lista" Frenki Laušić, čija je teza da je politika završila u Agrokoru svoj posao kada je donijela "lex Agrokor" kao temelj za restrukturiranje sustava.

"Svako radno mjesto, svaka egzistencija, svaki čovjek naravno da je bitan. Međutim, kao i u svakom drugom biznisu, uprava te tvrtke mora donijeti odluke koje su u najboljem interesu dugoročnog opstanka te tvrtke", ističe Laušić.

Ako treba otpustiti 100 ili 1.000 zaposlenih da bi preostalih 10.000 ili 11.000 radnika u Konzumu moglo raditi, dodaje Laušić, onda uprava treba donijeti takvu odluku i tu se politika ne bi smjela petljati.

"Ako će uprava Konzuma provoditi socijalne, a ne korporativne mjere, Konzum opet neće imati mogućnost nastaviti poslovati – da mu profitna marža bude dovoljno visoka da će moći vraćati dugove i plaćati svoje obveze", dodaje Laušić.

Frenki Laušić: Donijeti odluke od interesa za tvrtku
Frenki Laušić: Donijeti odluke od interesa za tvrtku

I Agrokor i tvrtke iz njegovog sustava i Konzum i njegova maloprodaja bili su žrtve zapošljavanja mimo ekonomskih kriterija, i to je jedan od sekundarnih uzroka krize u koncernu.

Što god bilo tko mislio o izvanrednom upravitelju Anti Ramljaku, ne može se reći da ne poštuje poslovicu kako riba smrdi od glave. Od 190 ljudi u upravi samog koncerna Agrokor, otkaze je dobilo njih 90.

Međutim, Laušić vidi još argumenata za zaključak o velikom i možda prevelikom utjecaju politike. Suprotno prvotnom stavu, pristalo se na roll-up kredite, po kojima se davateljima novih kredita i za njihove stare kredite daje senioritet, odnosno prvenstvo u naplati, gdje je svoje mjesto sa 150 milijuna eura našao novi igrač, špekulativni američki fond Knighthead Capital, ali ruske državne Sberbank i VTB banka, koje u Agrokoru imaju oko milijardu i po eura kredita, dobile su u roll-upu mjesta za svega 170 milijuna eura.

Frenki Laušić podsjeća da se također pristalo i na dodatno plaćanje starih dugova dobavljačima.

"To je odlučeno da bi se dobavljačima Agrokora omogućilo laganije restrukturiranje i preživljavanje. Očigledno je da je politika i, čini se, geopolitika – tu nemam neki dokaz; nemam ni za politiku, ali tu je lakše reći – uplela svoje prste i pitanje je koliko izvanredni povjerenik ima stvarne, realne mogućnosti da bez jačeg upliva politike upravlja procesom restrukturiranja Agrokora", zaključuje Laušić.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG