Od izbijanja pandemije u zimu 2019. do januara 2021. oboljeli su registrovani u 191 zemlji i regiji.
Korona virus (SARS-CoV-2) pojavio se u Kini krajem 2019. Bolest koju izaziva naziva se Covid-19. Simptomi i posljedice koje izazivaju virus i bolest su brojne, a neke su ovišena temperatura i upala pluća. U u krajnjem je moguća i smrt.
U svijetu je na 13. januar 2021. bilo 91.691.962 zaraženih korona virusom, oporavilo se 50.729.800 ljudi, a od posljedica bolesti preminulo je 1.964.571, podaci su američkog Univerziteta Johns Hopkins.
Najveći broj zaraženih na 13. januar 2021. bio je u SAD-u 22.846.796, Indiji 10.495.147, Brazilu 8.195.637, Rusiji 3.434.934, Velikoj Britaniji 3.173.274.
Broj preminulih do 13. januara 2021. bio je najveći u SAD-u 380.796, Brazilu 204.690, Indiji 151.529, Meksiku 135.682 i Velikoj Britaniji 83.342.
Korona virus dolazi iz porodice virusa koja je nazvana prema izgledu jer ima oblik krune. Iz iste grupe virusa su se razvili SARS i MERS, virusi koji su u prošlosti izazvali epidemiju.
Bolest koju ovaj virus izaziva zove se COVID-19.
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za sprečavanje širenja infekcije su: redovno pranje ruku, prekrivanje usta i nosa prilikom kašljanja i kihanja, temeljito kuhanje mesa i jaja, izbjegavanje bliskog kontakta sa osobama koje pokazuju simptome respiratornih oboljenja.
Nakon skoro dva mjeseca vjernici su mogli molitve obaviti u džamijama u Sarajevu. Poštujući mjere zaštite, vjernici su u određenom broju mogli ući u unutrašnjost džamija. Vjernici su na ulazu morali proći obaveznu dezinfekciju ruku, a u džamiji su postavljene oznake kako bi se poštovale mjere fizičkog distanciranja. Odluka Islamske zajednice zasad se odnosi samo na dnevne namaze.
Džamije u Sarajevu otvorene za vjernike
1/15Vjernik sa zaštitnom maskom u Čekrekčijinoj džamiji u Sarajevu čeka na početak podne-namaza. Džamije su od 17. marta u BiH bile zatvorene za zajedničke molitve. U skladu s mjerama nadležnih 6. maja vjernicima je dozvoljeno da dolaze na namaze u džamije.
4/15Tespihi (brojanice) neće biti u upotrebi za vjernike kako bi se smanjio rizik od širenja korona virusa. Umjesto toga, vjernicima je savjetovano da sa sobom donesu tespih i prostirku na kojoj će obaviti molitvu.
7/15Zajednička molitva u Čekrekčijinoj džamiji, koja je nedavno restaurirana. Džamija je izgrađena 1562. godine i jedan je od nacionalnih spomenika BiH.
9/15Na ulazu u džamiju sredstva za dezinfekciju. Glavni imam Čekrekčijine džamije Abdurahim Sultan pred podne-namaz s mujezinom je uradio obaveznu dezinfekciju unutrašnjosti džamije. Kaže da će se to raditi nakon svake zajedničke molitve.
14/15Vjernici koji nisu ušli u Begovu džamiju molitvu su obavili ispred džamije. Prema uputama Islamske zajednice u BiH, vjernici su sa sobom donijeli prostirke.
Merkel: Situacija dobra nakon ukidanja mera u Nemačkoj
Uspeli smo da zadržimo pozitivan trend borbi protiv korona virusa, čak i nakon prvog talasa ukidanja mera, poručila je u svom obraćanju nemačka kancelarka Angela Merkel.
“Podaci su zadovoljavajući. Opada broj zaraženih, a u pojedinim regijama smo smanjili broj novih infekcija na trocifren broj”, kazala je Merkel i dodala da, iako je prva faza epidemije gotova, Nemačka je daleko od pobede protiv korona virusa.
U Nemačkoj je do sada registrovano oko 170 hiljada obolelih, dok je umrlo skoro sedam hiljada ljudi.
U korona krizi Kosovo gubi dnevno šest miliona eura
Kosovo dnevno gubi oko šest miliona eura zbog pandemije korona virusa, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar finansija na dužnosti Besnik Bisljimi (Bislimi).
On navodi da je tokom prethodnog perioda od 50 dana Kosovo ukupno izgubilo oko 300 miliona eura u proizvodnji, a očekuje se da se ta suma poveća do 500 miliona.
Ovi gubici ne utiču proporcionalno na ovogodišnji budžet Kosova, koji iznosi 2,3 milijarde eura, budući da se dve trećine budžeta prikuplja iz međunarodne trgovine.
Prerano ili presporo? Različite strategije ukidanja ograničenja
Na desetine zemalja širom svijeta počinju sa ukidanjem dugotrajnih mjera ograničenja uvedenih zbog korona virusa, vlade se suočavaju sa teškim izborima između borbe sa pandemijom i puštanjem ljudi da se vrate normalnom životu.
Zvaničnici svake države žele strategiju izlaska iz mjera ograničenja koja će balansiratu između ekonomskih potreba i vraćanja ljudi na posao nasuprot stvarne prijetnje od virusa koji i dalje širi zarazu i smrt.
Ako ljudi i dalje budu prisiljeni da zbog restrikcija ostanu kod kuće, a poslovi budu zatvoreni, ekonomija će nastaviti da ispašta – kreiranje hitnih socijalnih potreba dok se firme zatvaraju, nezaposlenost raste a siromaštvo se povećava.