Dostupni linkovi

Vanredna vijest
U proteklih 10 godina BiH je izgradila 37 kilometara autoputa, Hrvatska više od hiljadu kilometara.

Evropske finansijske institucije odobrile su BiH sredstva za izgradnju još 65 kilometara, ali domaće vlasti nisu u stanju da ispune na vrijeme uslove, kako bi mogli trošiti i ta kreditna sredstva.

Stručnjaci za autoceste kažu kako zbog politike opstrukcije BiH ni za 20 godina neće imati 100 kilometara autoputa.

Tek što su se predstavnici entita i Brčko Distrikta dogovorili oko raspodjele novca od putarina i time ispunili uslove za odmrzavanje 200 miliona eura kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, namijenjenog izgradnji autoputa koridor 5 C, pojavio se novi problem koji dovodi u pitanje kredit Investicijske banke za iste namjene u iznosu od 240 miliona eura.

Evropska investicijska banka dala je rok do 1. oktobra za dostavu dokumentacije za izgradnju tri trase u Hercegovini. No, kredit je došao u pitanje jer su se ministri u federalnoj Vladi posvađali oko toga treba li trasa koja ide pored starog hercegovačkog grada Počitelja biti izmještena kilometar i po ili ne.

Ministar prometa i komunikacija BiH Rudo Vidović smatra kako je riječ o politikantstvu koje ima za cilja da BiH vrati 10 godina unazad:

„Ono što je zabrinjavajuće konkretno za ovaj projekt - dakle ako je nešto utvrđeno od strane eksperata koji su zasita tu potrošlili puno vremena i ugradili svoju struku, svoje znanje i na koncu anagažirana su i određena financijska sredstva da se to financijski osigura što se tiče isplate - onda je to ideja, s bilo koje strane dolazila, da se takav strateški zahvat u ovom trenutku na neki način uspori ili vrati unatrag nekoliko godina, na ponovna nekakva istraživanja, što u ovom trenutku ne odgovara nikome, naročito Bosni i Hercegovini. Mi želimo ići naprijed, mi želimo ići prema EU.“

BiH do sada ima izgrađeno ukupno 37 kilometara autoputa. Čak i kada bi se riješio ovaj problem oko trase kraj Počitelja, tek za četiri godine imaće 100 kilometara. Gdje je BiH, a gdje je Evropa? Direktor Udruženja konsultanata i inženjera BiH Ešref Gačanin kaže - miljama daleko:

„Da bismo dostigli nivo razvijenosti EU i to Evrope 27 od 2004. godine, trebali bismo da imamo oko 820 kilometara autocesta, a mi imamo samo oko 40 kilometara.“


Rok za dostavu dokumenata prolongiran


Direktor federalne Direkcije autocesta Erdal Trhulj kontaktirao je Investicijsku banku, te zamolio da se rok za dostavu dokumenata prolongira. Trhulj vjeruje da kreditna sredstva neće propasti, ali kašnjenja su evidentna:

„Pošto lokacija mosta Počitelj još nije tačno određena, tako da će se taj rok prolongirati. Mi smo jutros kontaktirali banku, obavijestili ih - jer dovoljno smo savjesni da svoje poslove odradimo na vrijeme - o trenutnoj situaciji. Rekli smo da smo studiju završili. Oni su rekli da bi negdje krajem oktobra došli da preuzmu studiju, samo što dok se ne utvrdi tačna lokacija mosta Počitelj ne mogu se odrediti prema kreditu.“


Federalna Vlada formirala je radnu grupu koja će približiti stavove ministara uvažavajući mišljenja stručnjaka iz ove oblasti, a državni ministar Vidović ne želi da vjeruje da će ministri dozvoliti da BiH izgubi novac, ali i šansu da izgradi barem 100 kilometara autoputa, kad ne može bolje:

„Nekidan je bio ovdje sastanak koji je organizirao federalni premijer, na kojem su, pored predstavnika Vlade Federacije i našeg resornog ministarstva, bili prisutni i iznosili svoja stručna mišljenja vodeći eksperti za planiranje autocesta u BiH koji su potvrdili upravo ovo o čemu ja govorim - dakle višekriterijalna analiza utvrđivanja određene trase zapravo je ugrađena u ovu trasu što je ucrtana i prema tome zaista je zabrinjavajuće razmišljanje bilo koga da bi sad trebalo nekakvim flomaster verzijama nacrtati nekakvo izmiještanje trase, o bilo kom dijelu se to zaista radilo. Ako se bude imalo uvažavala struka koja je progovorila, onda to bi trebalo biti narednih dana riješeno.“
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

XS
SM
MD
LG