Priredila: Dinka Jurković
Hemingway je bio fasciniran španskom koridom i slikar Goja ju je oslikavao u mnogim od svojih poznatih djela. Sada vodeća španska opozicija želi da i službeno kategorizira ovu tradicionalnu atrakciju kao nacionalno i kulturno nasljeđe Španije i time zaustavi plan da se zabrani ovaj krvavi "sport".
Pristalice očuvanja koride tvrde da je to vrsta umjetnosti i kao takva važna za nacionalni identitet Španije, takođe su svjesni da će njeno uvrštavanje u kulturno blago zemlje, poništiti zabranu koju je prošlog mjeseca proglasila katalonska regija, a još 1991. godine su to uradila španska kanarska ostrva.
"Drugi dijelovi Španije će biti onemogućeni da sprovedu regionalne zabrane, pa će građani Španije i turisti imati izbor prisustvovanja koridi", kaže Juan Manuel Albenda, odvjetnik, zagovornik zakona o amnestiji koride u kulturno nasljeđe, koji inače predlaže konzervativna Popularna Partija.
"Što ako Madrid zabrani kino na primjer", pita se Albenda, uz konstataciju da bi ”to bi bilo smiješno“.
Prijedlog zakona o proglašavanju koride za nacionalno blago takođe ističe da je španska Vlada, kao što štiti povijesne građevine, dužna zaštiti i koridu, iako Albenda nije pojasnio kako bi se to izvelo u praksi, jer originalan prijedlog ne iznosi detalje sprovedbe zakona.
Zvanično definiranje koride kao kulturnog nasljeđa bi ostvarilo njenu maksimalnu zaštitu, kaže uzgajač bikova Eduardo Martin Penato, koji je takođe predsjednik vodeće španjolske asocijacije korida.
"Vlada je ustavno dužna zaštiti kulturu", smatra on.
Dok se vladajuća ljevica opire prijedlogu zakona o proglašavanju koride za kulturno nasljeđe, desnica je već uložila zahtjev za debatu u Parlamentu.
Mimi Bekhechi, iz organizacije za etičku zaštitu životnja (PETA) naziva prijedlog zakona „samo očajničkim pokušajem manjine ljudi koja se drži ove već bivše tradicije za koju većina španaca nema više interesa“.
Odgovarajući onima koji koridu proglašavaju kulturnim nasljeđem ona kaže da „nema ničeg kulturološkog u mučenju životinja“.
Intervjuirani turisti smatraju koridu dijelom španskog identiteta, prenosi se sa generacije na generaciju i jednom od glavnih turističkih atrakcija Španije.
Broj korida se u posljednje dvije godine drastično smanjio zbog ekonomskih razloga. Trenutna recesija u zemlji je spriječila manje gradove da je organiziraju.
Luis Corrales koji predsjedava organizacijom koja se protivi katalnoskoj zabrani koride tvrdi da je gubitak interesa za koridu u Španiji samo spekulacija, te da je sličnih teza bilo još i 1930. kada je donesen zakon kojim se obavezuje da konji u koridi nose štitnike, kako bi se spriječilo njihovo stradanje.
Kako je popularnost sadašnje vlade bitno manja zbog ekonomskih mjera, pristalice koride se nadaju da će oni izgubiti izbore 2012. godine i da će korida biti spasena.
Opoziciona desnica (Popular Party) planira da predloži uvrštenje koride u UNESCO-ovu listu svjetskog kulturnog blaga.
Hemingway je bio fasciniran španskom koridom i slikar Goja ju je oslikavao u mnogim od svojih poznatih djela. Sada vodeća španska opozicija želi da i službeno kategorizira ovu tradicionalnu atrakciju kao nacionalno i kulturno nasljeđe Španije i time zaustavi plan da se zabrani ovaj krvavi "sport".
Pristalice očuvanja koride tvrde da je to vrsta umjetnosti i kao takva važna za nacionalni identitet Španije, takođe su svjesni da će njeno uvrštavanje u kulturno blago zemlje, poništiti zabranu koju je prošlog mjeseca proglasila katalonska regija, a još 1991. godine su to uradila španska kanarska ostrva.
"Drugi dijelovi Španije će biti onemogućeni da sprovedu regionalne zabrane, pa će građani Španije i turisti imati izbor prisustvovanja koridi", kaže Juan Manuel Albenda, odvjetnik, zagovornik zakona o amnestiji koride u kulturno nasljeđe, koji inače predlaže konzervativna Popularna Partija.
"Što ako Madrid zabrani kino na primjer", pita se Albenda, uz konstataciju da bi ”to bi bilo smiješno“.
Prijedlog zakona o proglašavanju koride za nacionalno blago takođe ističe da je španska Vlada, kao što štiti povijesne građevine, dužna zaštiti i koridu, iako Albenda nije pojasnio kako bi se to izvelo u praksi, jer originalan prijedlog ne iznosi detalje sprovedbe zakona.
Zvanično definiranje koride kao kulturnog nasljeđa bi ostvarilo njenu maksimalnu zaštitu, kaže uzgajač bikova Eduardo Martin Penato, koji je takođe predsjednik vodeće španjolske asocijacije korida.
"Vlada je ustavno dužna zaštiti kulturu", smatra on.
Dok se vladajuća ljevica opire prijedlogu zakona o proglašavanju koride za kulturno nasljeđe, desnica je već uložila zahtjev za debatu u Parlamentu.
Mimi Bekhechi, iz organizacije za etičku zaštitu životnja (PETA) naziva prijedlog zakona „samo očajničkim pokušajem manjine ljudi koja se drži ove već bivše tradicije za koju većina španaca nema više interesa“.
Odgovarajući onima koji koridu proglašavaju kulturnim nasljeđem ona kaže da „nema ničeg kulturološkog u mučenju životinja“.
Intervjuirani turisti smatraju koridu dijelom španskog identiteta, prenosi se sa generacije na generaciju i jednom od glavnih turističkih atrakcija Španije.
Broj korida se u posljednje dvije godine drastično smanjio zbog ekonomskih razloga. Trenutna recesija u zemlji je spriječila manje gradove da je organiziraju.
Luis Corrales koji predsjedava organizacijom koja se protivi katalnoskoj zabrani koride tvrdi da je gubitak interesa za koridu u Španiji samo spekulacija, te da je sličnih teza bilo još i 1930. kada je donesen zakon kojim se obavezuje da konji u koridi nose štitnike, kako bi se spriječilo njihovo stradanje.
Kako je popularnost sadašnje vlade bitno manja zbog ekonomskih mjera, pristalice koride se nadaju da će oni izgubiti izbore 2012. godine i da će korida biti spasena.
Opoziciona desnica (Popular Party) planira da predloži uvrštenje koride u UNESCO-ovu listu svjetskog kulturnog blaga.
