Dostupni linkovi

Koprivica: Uvesti oštrije sankcije za ponašanje u Parlamentu


Dragan Koprivica, foto: vijesti.me
Dragan Koprivica, foto: vijesti.me
Dragan Koprivica, izvršni direktor nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT), u intervjuu za RSE navodi, uz ostalo, kako su partije su u dugovima koji žele da prevale na građane.


RSE: Nije neuobičajeno za javnu scenu u Crnoj Gori upotreba „neprimjerenog“ rječnika, (mada ovo možda zvuči kao eufemizam) u političkom razračunavanju. Nije prvu put da se premijer Đukanović uvredljivim rječnikom obraća svojim političkim protivnicima. No ovoga je puta otišao najdalje. Kakva se poruka šalje javnosti, ako najviši predstavnik vlasti upotrijebi termina bitanga za drugog političkog aktera, člana najvišeg zakonodavnog tijela?

Koprivica: Mislim da se tu nema mnogo šta pričati. To je ponašanje ispod primjerenog nivoa političke kulture, ali i političke odgovornosti, odnosno poštovanja institucija. Politički akteri na javnoj sceni često koriste teške riječi i razne kvalifikacije. To je na žalost normalno u Crnoj Gori. Moramo istaći to da premijer ima posebnu odgovornost. On je prvi čovjek izvršne vlasti i u tom kontekstu, to što je rekao, ima veću težinu.

Ako pogledamo na nekom širem polju, zanimljivo je da to ponašanje u Parlamentu postaje problem. Za manje od godinu dana, u ovom sazivu, ovo je peti slučaj pozivanja na fer tuče i neprimjerenog odnosa. To postaje manir. Imali smo slučajeve poslanika Vukčevića sa Radulovićem, poslanika Danilovića i Sekulića, Simovića i Pavlovića. To se prenijelo u Parlament i postalo potpuno normalno. To je ono što je problem i s tim se očigledno mora nešto raditi, moraju se preispitati pravila. Da li su postojeća pravila definisana na pravi način? Trebale bi se uvesti oštrije sankcije jer je očigledno da politički akteri to neće uraditi sami.

RSE: Kada se Krivokapić vrati iz SAD-a slijedi kolegijum. Kakvu reakciju očekujete ili šta bi bila primjerena reakcija?

Koprivica: Politički dil me mnogo ne zanima u ovom kontekstu. Zanima me reakcija institucije. Šta je ono što proceduralno nije urađeno kako treba i šta je ono što će biti urađeno u narednom periodu da se sankcionišu te stvari. To je ono što zanima CDT sa aspekta političke odgovornosti, sa aspekta političke kulture i načina ponašanja u institucijama, prije svega poštovanja pojedinih institucija.

RSE: CDT je u sedmici za nama predstavio jedno regionalno istraživanje koje pokazalo jedan neočekivan podatak - da je crnogorska Vlada najtransparentija u regionu. Da li je to zaista tako? Po kojim parametrima je to utvrđeno?

Koprivica: Mi smo, koristeći kontakte sa našim kolegama iz regiona, napravili istraživanje u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Makedoniji. Prilično smo se potrudili da to zaokružimo i napravimo jednu vrlo tačnu i naučno pripremljenu metodologiju. Pripremali smo se dva mjeseca i izvukli jedno 60 indikatora, koje smo analizirali. Meki od indikatora su: na koji način pojedine države prezentiraju svoj rad na WEB site-ovima, da li objavljuju budžete, da li objavljuju neophodna dokumenta shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, da ali komuniciraju sa građanima preko društvenih mreža i na koji način su servis građana. Ono što je ključni zaključak tog istraživanja jeste da Crna Gora jeste najtransparentnija u regionu. To je pozitivni dio priče. Drugi dio priče je negativan, a to da Vlada zadovoljava samo 53 posto naših kriterijuma, a Ministarstvo u prosjeku oko 40 posto kriterijuma.

Postoji WEB site koji se zove Otvorena Vlada. Na tom site-u postoji spisak svih indikatora i što je važno odgovore, ono što smo pronašli na WEB site-ovima. Trudimo se da istraživanja budu provjerljiva, da budu transparentna. Za svako ministarstvo, za svaku Vladu imate pitanje koje je postavljeno, odgovor na to pitanje. Istraživanja su prilično provjerljiva. Ono što je vama iznenađenje, meni i nije. CDT je radio prije godinu dana slična istraživanja. Tada su se ministarstva javila prilično pozitivno i reagovala na sve što smo radili sa njima. Nešto slično se nije dešavalo u regionu. Ako gledamo stanje samo u Crnoj Gori, naravno da nismo zadovoljni, ali ako bacite pogled malo dalje, vidjećete da je to stanje još lošije jer se vrlo malo u Srbiji, BiH i Makedoniji priča o transparentnosti Vlade.

RSE: To što su ministarstva i Vlada objavili, to je sve lako povjerljivo i tačno, ali to je ipak nedovoljno?

Koprivica: Naravno da je nedovoljno. Ključni problem crnogorskog dijela priče jeste budžetska transparentnost. Bukvalno nijedno ministarstvo nije objavilo svoj budžet, a to je ono što je apsolutno standard transparentnosti - da građani mogu da vide budžet tog ministarstva. Još važnije od toga je da to ministarstvo objasni građanima na koji način će se trošiti novac. To je ono što je lako loše u Crnoj Gori, na čemu ćemo raditi u narednom periodu.

Takođe sajtovi državnih institucija nam pokazuju da oni ne objavljuju ni završne račune. Postroji veliki problemi u transparentnosti vezano za novac. To je ono što najviše interesuje crnogorske građane. Očigledno je da su ti problemi svuda u regionu takvi, tako da smo imali taj regionalni rezultat koji jeste. Istraživanja smo radili tako što smo pripremili metodologiju, a onda su četiri organizacije, svaka ponaosob, radili na istim indikatorima i kriterijuma na istraživanju u svojim zemljama.

RSE: Vaša se NVO organizacija, koja pomno prati rad političkih stranka, ove sedmice oglasila i povodom predlog amandmana Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na Zakon o finansiranju političkih partija, kojim se traži da Ministarstvo finansija garantuje političkim partijama pri zaduživanju i podizanju kredita kod komercijalnih banaka. Iznijeli ste i podatak da osam partija ima dug od ukupno pola miliona eura, od čega većinu čine nevraćeni krediti. Zašto ste se oštro usprotivili tom prijedlogu?

Koprivica: Iz više razloga. Prije svega shodno izvještaju državne revizorske institucije, partije imaju dug od pola miliona eura. Partije su u dugovima i tim amandmanom oni žele taj dug da prevale na građane. Radi se o tome da je to klasičan način koji omogućava da partije duguju ili neodgovorno troše novac. Ako ste u dugu i dobijate sredstva od države, onda je to neodgovorno trošenje novca koje se prebacuje na građane.

To naročito čudi od onih koji s pravom često kritikuju državne garancije, a sada žele da se ponašaju po istom principu. Jako je važno, u slučaju da taj amandman bude usvojen, šta bi se desilo da se ta garancija aktivira. Aktiviranjem garancija morala bi da uslijedi neka sankcija, a ta sankcija bi bila vjerovatno blokiranje računa ili zabrana rada političke partije, što bi dovelo do drugih problema i što bi se moglo tumačiti kao pritisak države na partiju.

Jako je važno da ne postoje kvalitetni aranžmani između države i političkih partija u tom smislu jer je to najosjetljiviji dio finansiranja. Država može i treba da da novac političkim partijama, ali nipošto da garantuje njihovo poslovanje.
XS
SM
MD
LG