Zahtjev stručajaka je jasan: emisija štetnih gasova u atmosferu mora biti smanjena , kako bi se izbjegao porast temperature na zemlji sa nesagledivim posljedicima. Sa druge strane između dva bloka zemlja postoje razlike u pristupu rješenju problem globalnog otopljavanja.
Samit u Kopenhagenu otvorio je dječji hor riječima pjesme: “Molim vas pomozite svijetu. Molima vas pomoizite da spasimo svijet!”
“Dobrodošli, okupili smo se ovdje na dvije sedmice da uradimo ono što je najteže u politici, da donesemo teške ali neophodne odluke odmah, u namjeri da spriječimo probleme u budućnosti”
Ovo su pozdravne riječi , domaćina klimatskog samita u Kopenhagenu , danskog premjera Larsa Loka Rasmusena , koji će u narednih 12 dana ugostiti više od 15,000 stručanjaka i više od 100 svjetskih lidera , koji bi do kraja naredne sedmice morali dogovoriti sporazum kojim će se zamijeniti Kjoto protokol nastao 1997. godine , čija važnost prestaje 2012 .
Danski je primjer u uvodnoj riječi upozorio na već poznate činjenice “Globalno zagrijavanje ne poznaje granice , ne diskrimiše i utiče na sve nas. Zbog toga smo danas ovdje da se obavežemo na preduzimanje akcije. Magnituda izazova još od ranije prije je da prevedemo političku volju u jak zajednički pristup , koji će rezultirati sporazumom kojim ćemo obezbijediti efikasna globalna rješenja”
TEŽAK PUT DO DOGOVORA
Svjetski su se lideri generalno dogovorili oko cilja, da ograniče prosječan rast globalne temperature u narednoj dekadi na dva stepena Celzijusa.
To je zahtjev većine naučnika koji tvrde da bi rast za samo jedan stepen više, na tri, izazvao katstrofični scenario, koji bi imao za posljedicu otapanje velikih polarnih glečera i povećanje nivoa mora koji bi neke gradove mogli potpiti. Tu su naravno i elementarne nepogode , poput oluja uragana, poplava….
Međutim, dogovor oko toga kako smanjiti emisiju ugljen dioksida nije lak. Emisija štetnih gasova dolazi prije svega iz industrijski najrazvijenih zemlja , a neke od tih aktivnosti direktno su povezane sa ekonomskim rastom.
Uoči konfrencije mnoge su zemlje dobrovoljno najavile smanjenje emisije štetnih gasova, ali one koriste različite vrste kalkulacija oko toga odbijajući da Preciziraju koliko će tačno smanjiti.
Istovremno siromšne zemlje traže od bogatih novčanu pomoć da bi prešli na takozvane zelene tehnologije . Ipak, oragnizatori konferencije najviše se uzdaju u obećanja najvećih svjetskih zagađivača planete: Kinu i SAD koji su obećali kontrolu i smanjenje emisije štetnih gasova. I američki predsjenik Barak Obama i kineski Hu Đintao učestvovaće na samitu u Kopenhagenu.
Širom planete 56 novina obajavile su danas isti editorijal tražeći od svojih lidera da se dogovore na konkretnu akciju to jeste da se obavežu na limitiran rast temeprtaure na najviše dva stepena celzijusa.Urednici su upozorili da ukoliko izostane dogovor rizikuje se “razaranje naše planete”
Mnogi obični ljudi proteklih su dana takođe upozoravali na pogubne posljedice ukoliko se dogovor ne postigne. I domaćin danski premjer Lars Lok Rasmusen svjestan je težine zadatka u narednih 12 dana.
“Dogovor na čije potpisivanje smo pozvali lidere biće takav da će imati uticaja na sve aspekte društva, baš kao što imaju i klimatske posljedice.Zbog toga je učešće civilnog društva od izuzetne važnosti , i baš kao što pregovarači ne mogu ovo uraditi sami, ne mogu ni političari. Posljednja odgovornost ostaje i na građanima svijeta , koji će se suočiti sa fatalnim posljedicama ako mi ne uspjemo postići dogovor."
Neki od učesnika konferencije već su dali skroman doprinos ovom cilju tako što su, njih oko 450, zvaničnika UN , delegata i aktivista zelenih za vikend vozom iz Brisela doputovali u Kopenhagen. Međutim, mnogi učesnici skupa, ipak, su danas stigli u rentiranim limuzinama, što može biti znak koliko će biti teško mijenjati stare navike i postići valjan dogovor.
