Piše: Petr Trotsenko
Zabačeno selo Dolmatovo nalazi se na obali rijeke Išim u sjevernom Kazahstanu, samo četiri kilometra od ruske granice.
Većina od 326 stanovnika malog zaseoka su etnički Rusi, uglavnom starije životne dobi, koji kažu da često posjećuju obližnji ruski grad i gledaju televiziju na ruskom jeziku, ali da nemaju namjeru da se zauvijek presele u Rusiju, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.
Dolmatovo je najsjevernije selo u Sjevernoj kazahstanskoj provinciji, koje se našlo u središtu kontroverznih komentara dvojice ruskih političara koji su nedavno rekli da je regija "veliki dar" Rusije svom centralnoazijskom susjedu.
Gostujući na ruskoj državnoj televiziji 10. decembra, Vjačeslav Nikonov, predsjednik Odbora za obrazovanje i nauku u ruskoj Državnoj Dumi, rekao je da Kazahstan jednostavno "prije nije postojao".
"Sjeverni Kazahstan uopšte nije bio naseljen. [Etnički Kazahstanci] su postojali, ali mnogo dalje prema jugu. Teritorija Kazahstana veliki je dar Rusije i Sovjetskog Saveza", rekao je Nikonov.
Bio je to eho ranijih izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je prije šest godina rekao da "Kazahstanci nikada nisu imali državnost" prije raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Ubrzo nakon komentara Nikonova, aktivista iz ruskog pokreta Patriot navodno je stavio transparent blizu kazahstanske ambasade u Moskvi na kojem je pisalo: "Sjeverni Kazahstan je ruska teritorija".
Nekoliko dana kasnije, drugi član Dume, Jevgenij Fjodorov, rekao je da je Kazahstan "unajmio svoju teritoriju od Sovjetskog Saveza".
Fjodorov je čak pozvao ruske zakonodavce da razmotre pitanje "povrata teritorija" i poništavanja "nezakonitih odluka donesenih 1991. godine", nakon raspada bivšeg Sovjetskog Saveza.
Komentari su izazvali ljutitu reakciju u Kazahstanu, a predsjednik Kasim-Žomart Tokajev rekao je da se Kazahstanci moraju "suprotstaviti provokativnim akcijama nekih stranih državljana", koji pokušavaju "pokvariti komšijske odnose".
"Niko izvana nije Kazahstancima poklonio ovo veliko područje. Šta god rekli, imamo međunarodno priznate granice, uspostavljene bilateralnim ugovorima i niko ne može sumnjati u njih", napisao je Tokajev u članku objavljenom 5. januara.
Kazahstansko ministarstvo vanjskih poslova u Nur-Sultanu čak je pozvalo ruskog izaslanika da mu preda protestno pismo.
Mnogi Kazahstanci zatražili su izvinjenje Rusije zbog komentara za koje smatraju da su usmjereni na poticanje separatizma u njihovoj zemlji.
U Dolmatovu ljudi kažu da su svjesni primjedbi ruskih zastupnika i gnjeva koji su izazvali.
Nekoliko starijih seljana koji su razgovarali s RFE/RL rekli su da ne podržavaju stavove Nikonova i Fjodorova.
“Pogrešno je bilo što su davali takve izjave. Sovjetski Savez se davno raspao i teritoriji [svake zemlje] su definirani, granice su razjašnjene ”, rekao je 84-godišnji Ivan Kolomejcev, bivši direktor škole.
Kolomejcev je rekao da nikada nije imao namjeru napustiti Kazahstan da bi se nastanio u Rusiji, kao što su to radili mnogi drugi etnički Rusi koji žive u Centralnoj Aziji nakon raspada Sovjetskog Saveza.
“Cijeli život živim u Kazahstanu, ovdje niko nije ugnjetavao Ruse. Ja sam državljanin Kazahstana i da sam se želio preseliti [u Rusiju] odavno bih se preselio. Moja djeca i unuci također žive u Kazahstanu ”, rekao je za RFE/RL.
Sličan je osjećaj došao i od druge mještanke koja se predstavila kao Nina Ivanovna.
“Rusiju doslovno vidim iz svog dvorišta. Tamo je - rekla je pokazujući prema sjeveru. “Živim gotovo cijeli život ovdje i ne planiram otići. Zapravo, nemam kamo."
Bolji život u Rusiji?
No, u nekim gradovima u provinciji Sjeverni Kazahstan postoje etnički Rusi - posebno mlađe generacije - koji ne isključuju ideju preseljenja u Rusiju, gdje sebi priželjkuju prosperitetniju budućnost.
Oni koji su razgovarali za RFE/RL rekli su da je razlog odluke o napuštanju sjevernog Kazahstana strogo san o boljem životu u Rusiji i da nema nikakve veze s politikom.
U glavnom gradu provincije Petropavl, Sergej i Marina planiraju se preseliti u ruski grad Jekaterinburg. Bračni par kaže da su u protekloj deceniji gotovo svi njihovi ruski prijatelji napustili Kazahstan.
"Svi žele živjeti dobar život, a ne samo da postoje", kaže Sergej, kompjuterski inženjer. "Selimo se u Jekaterinburg ne zato što u tom gradu žive Rusi, već zato što ima posla."
"Na primjer, želim nabaviti novi automobil, želim da moj sin ima bolje mogućnosti, želim putovati na more s porodicom", dodaje.
No, s trenutnom platom od oko 288 eura mjesečno, Sergej je rekao da jedva uštedi za putovanje u najbliži grad.
Aišan Šaikenova, novinarka iz Petropavla, kaže da su niske plate protjerale ne samo etničke Ruse, već Kazahstance i ostale iz provincije.
Kazahstan, oprezan od separatizma
Šaikenova kaže da kontroverzne izjave dvojice ruskih zakonodavaca nisu postale vruća tema rasprave među običnim stanovnicima sjevernog Kazahstana.
“Barem se ja ne sjećam da se o tome razgovaralo među mojim prijateljima ili u našim krugovima u gradu. Naši su ljudi vrlo apolitični i pomalo ravnodušni ”, rekla je lokalna novinarka.
Nisu, međutim, svi u Petropavlu bili ravnodušni. Grupa civilnih aktivista iz provincije pripremila je pismo kazahstanskoj vladi, osuđujući primjedbe ruskih političara.
Komentari su također obnovili pozive da se Petropavl preimenuje u Kizilžar, što bi gradu dalo kazahstansko ime.
Članovi grupe mladih Namis postavili su transparent ispred sjedišta pokrajinske vlade na kojem je pisalo "Petropavl - Kizilžar", a Petropavl je prekrižen.
O temi preimenovanja sjevernog grada razgovarano je nekoliko puta u prošlosti, iako su se službenici do sada opirali pozivima na promjenu imena.
No, vlada u Nur-Sultanu poduzela je i nekoliko blagih koraka kako bi se riješila demografskih izazova u pokrajini, gdje je posljednjih godina broj stanovnika opao.
Vlada ima poseban program koji potiče ljude s juga, koji je pretežno naseljen etničkim Kazahstancima, da se presele u sjeverni Kazahstan, gdje etnički Rusi i oni koji govore ruski jezik imaju malu većinu.
Južnjacima se nude različiti socijalni i finansijski poticaji za prelazak u često hladni sjeverni dio zemlje.
Kazahstan je 2014. u svoj Krivični zakon uveo članak o „separatističkim aktivnostima“ koji predviđa oštre kazne - poput zatvorske kazne do 15 godina, pa čak i izuzetno rijetku kaznu oduzimanja državljanstva - za sve one koji budu proglašeni krivima za separatizam ili potkopavanje teritorijalnog integriteta zemlje.
Ovaj potez uslijedio je nakon što je Rusija od Ukrajine nelegalno pripojila poluostrvo Krim i poticala separatističkog rata na istoku Ukrajine.
Omir Eskali, novinar i aktivista sa sjevera Kazahstana, kaže da komentari ruskih zastupnika nisu samo uvredljivi, već i potencijalno opasni.
Eskali je rekao da su izjave usmjerene na poticanje separatizma u susjednoj državi ruskog juga, gdje etnički Rusi čine gotovo 20 odsto stanovništva zemlje.
Facebook Forum