Dostupni linkovi

Afera za aferom u Upravi za indirektno oporezivanje BiH


Konvertibilna marka, zvanična valuta BiH, undated
Bosna i Hercegovina na godišnjem nivou, zbog dugogodišnjih kriminalnih radnji u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, izgubi 500 miliona eura, tvrde u sindikatu Uprave.

Najvećim krivcem za to smatraju dosadašnjeg direktora Kemala Čauševića, koji je smijenjen prije tri mjeseca. Protiv njega su podnijeli i krivičnu prijavu, ali Tužilaštvo BiH još uvijek nije pokrenulo postupak.

Istovremeno, Čaušević je bio pod lupom i Kancelarije za reviziju institucija BiH, koja je u posljednjem izvještaju o poslovanju Uprave navela da je on platu od 2.500 eura dobijao mimo utvrđenih propisa, te da su ljudi u toj instituciji zapošljavani bez konkursa.

Analitičari ocjenjuju kako je bivši direktor „žrtveno janje“, te da je, za sve poslove koje je obavljao, imao političku podršku i Sarajeva i Banje Luke.

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine od srijede je i zvanično bez direktora, nakon što Vijeće ministara na sjednici nije imenovalo novog direktora, niti produžilo mandat Miri Džakuli, koji je bio vršilac dužnosti.

Džakula je tu funkciju obnašao tri mjeseca nakon što je smijenjen Kemal Čaušević, koji je bio prvi čovjek Uprave šest godina.

Džakula za RSE kaže kako trenutno koristi prošlogodišnji godišnji odmor, a na naše pitanje koji su mu naredni koraci odgovara:

„Ja se vraćam vjerojatno na poziciju sa koje sam i došao na mjesto vršitelja dužnost, a to je šef odsjeka za poreze u Regionalnom centru Mostar.“

RSE: Za ova tri mjeseca, koliko ste bili vršilac dužnosti direktora Uprave, do kakvih ste saznanja došli?

Džakula: Pokrenuto je dosta disciplinskih prijava, rade se određene istražne radnje, od kojih ćemo tek u budućnosti imati i financijske efekte, a i efekte u smislu razotkrivanja svih segmenata i oblasti kriminaliteta.

Mandati - posao ili mesta za bogaćenje?

Upravu za indirektno oporezivanje već dugo potresaju afere i skandali. Tokom proteklih nekoliko mjeseci, u bosanskohercegovačkoj javnosti pojavile su se informacije o kriminalnim radnjama u Upravi u koje su bili umiješani vodeći ljudi te institucije.

Sindikat Uprave prste upire u smijenjenog direktora Kemala Čauševića, kojem pripisuju da je tu državnu instituciju oštetio za nekoliko miliona maraka.

Sindikalci su podnijeli i krivičnu prijavu protiv Čauševića, ali još uvijek Tužilaštvo BiH nije pokrenulo postupak. Predsjednik Sindikata Mehmedalija Osmić:

“Mi smo podnijeli krivičnu prijavu protiv Čauševića između ostalog i zbog toga što je on prije četiri godine primio ljude nezakonito, koji apsolutno ništa ne rade - i država je oštećena za 20 miliona maraka. Za to postoje dokazi.“

Svetlana Cenić, ekonomistkinja i član Upravnog odbora organizacije Transparency International
A da je kriminalnih radnji bilo u Upravi za indirektno oporezivanje potvrđuje i nedavna afera kada je na jednom od graničnih prelaza uvoznik prijavio carini da se u 14 šlepera nalazi loj, a naknadnom, slučajnom provjerom fakture je utvrđeno da se radi o mesu.

To je samo jedan od primjera u kojima je država finansijski oštećena, jer dažbine koje se plaćaju za loj i meso nisu iste.

Na pitanje kako je moguće da se takve stvari dešavaju, prvi čovjek Sindikata Uprave Mehmedalija Osmić odgovara:

„Problem u Upravi za indirektno oprezivanje je što je jedan čovjek, u ovom slučaju Kemal Čaušević koji je bio do prije tri mjeseca, kontrolisao sve. Gospodin Čaušević ode u Tursku, zovne telefonom, puste taj kamion - eto vam sistema.“

Kemal Čaušević je funkciju direktora Uprave za indirektno oporezivanje počeo obnašati 2004. godine i od tada je često bio na meti medija, koji su mu spočitavali, između ostalog, da je na mjesto prvog čovjeka Uprave dospio kao podoban kadar SDA, da se tokom mandata nemilosrdno razračunavao sa neistomišljenicima, ali i da je mandat dobro unovčio.

Čaušević je izjavljivao i da mjesecima ne preuzima platu ne objašnjavajući od čega živi. Inače, njegova plata, koja je iznosila 2500 eura, bila je pod lupom i Kancelarije za reviziju institucija BiH.

Govori Ivona Krištić, šefica Odsjeka za međunarodnu saradnju i odnose sa javnošću:

„Plaća direktora Uprave do 2008. godine bila je regulirana ugovorom između predsjednika Upravnog odbora i direktora, a do usvajanja Zakona o plaćama i naknadama u insitucijama regulirana je tim zakonom. Međutim, na temelju tog zakona Kancelarija za reviziju BiH je u posljednjem izvještaju o poslovanju Uprave za indirektno oporezivanje navela i kako su naknade za odvojeni život isplaćivane na osnovu internog pravilnika Uprave koji nije bio usaglašen sa važećim zakonom o platama i naknadama u bh. institucijama".

Konkusri umesto partijske pripadnosti

Tako je Kemal Čaušević dobijao, umjesto 200, 500 eura. Osim toga, u upravi su ljudi zapošljavani bez konkursa, a na koji način pojašnjava ponovo Ivona Krištić:

„Revizija je Upravi uočila angažiranje osoba na određeno vrijeme, a na razdoblje od tri mjeseca, pri čemu su ugovori sa istim osobama obnavljani u kontinuitetu od dvije ili više godina, nakon čega su te osobe sa navedenim satatusom, sukladno članku 16. Zakona o radu u institucijama BiH, prelazile u stalni radni odnos u Upravi, dakle bez raspisivanja javnog natječaja.“

Ekonomistica Svetlana Cenić navodi da je dosadašnji direktor „žrtveno janje“ politike koja je vođena ne samo u Upravi za indirektno oporezivanje već i u drugim državnim institucijama.

Ona kaže kako je u Bosni i Hercegovina u svim institucijama, a posebno onima koje raspolažu novcem, najveća sprega politike i kriminalnih radnji:

„Niko nije prošle, pretprošle ili one tamo pitao kada je zapošljavao rodbinu i prijatelje preko Kemala Čauševića, ili kad je pravio dilove sa nekim drugim direktorima, jer on da nije imao političku podršku, ne bi mogao da radi to što radi. A imao je on političku podršku i u Banjaluci, a, bogami, i u Sarajevu.“

S obzirom na navode Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje kako na godišnjem nivou zbog kriminalnih radnji u toj instituciji Bosna i Hercegovina izgubi 500 miliona eura, postavlja se pitanje na koji način tome stati u kraj.

Evo šta o tome misli Svetlana Cenić:

„Mi smo obesmislili pojam konkursa uopšte - jer zašto ljudi da konkurišu kad će biti izabran onaj čija je partija dobila to mesto. Kad se toj praksi stane u kraj tamo gde su pare u pitanju, ja se zaista zalažem da i ministri finansija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje dolazi po onome što je zaista konkurs, a ne što su politička i partijska pogađanja, i da, naravno, moraju da odgovaraju za svoj rad.“

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG