Predsjedavajući Komisije američkog Kongresa za bezbjednost i saradnju u Evropi senator Bendžamin Kardin izjavio je da su američki kogresmeni došli u BiH da slušaju, ali i da kažu da SAD dijele budućnost BiH integrisane u evroatlantske institucije, EU i NATO.
"To se naravno može dogoditi jedino na način da BiH ima efikasnu vladu, koja će imati poštovanja prema entitetima", smatra Kardin, koji predvodi delegaciju kongresa SAD u BiH.
On je dodao da je ova posjeta veoma bitna, jer, kako je rekao, BiH predstavlja značajan dio američke strategije i politike.
"To su one poruke koje ste imali priliku da čujete i prilikom nedavne posjete potpredsjednika SAD Džozefa Bajdena BiH"", rekao je Kardin.
Domaćin susreta, američki ambasador u BiH Čarls Ingliš rekao je da posjeta delegacije američkog Kongresa predstavlja znak velikog i dubokog interesovanja koje SAD pokazuju prema BiH.
Iz Amabasade SAD ranije je najavljeno da će težište razgovora biti na međunarodnoj saradnji i pružanju podrške reformama koje su neophodne da BiH postane članica EU i NATO.
Sastanku su prisustvovali Sulejman Tihić (SDA), Haris Silajdžić(SZBiH), Milorad Dodik (SNSD), Dragan Čović (HDZ BiH), Božo Ljubić (HDZ 1990) te Igor Crnak (PDP).
Haris Silajdžić je rekao da je izrazio očekivanja da američki prijatelji primijene američke vrijednosti u BiH. On je također rekao da se genocid i njegovi rezultati ne mogu odobravati.
Za Dragana Čovića današnji sastanak je pokazao različitosti razmišljanja o BiH. On također ističe da su svi bh. lideri pokazali spremnost i želju za pridruživanjem zemlje evropskim integracijama. Čović je istakao potrebu ustavnih reformi u BiH.
Milorad Dodik je istakao opredijeljenost za pristup Evropskoj uniji. Međutim on je rekao da je na sastanku bilo i neslaganja s bošnjačkim liderima po pitanju izbjeglica. Dodikov je stav da onaj ko sad živi u Vogošći tu želi i da ostane.
Kad je riječ o samom sastanku, Dodik je rekao da OHR treba zatvoriti te da unutrašnji dijalog nema alternativu. O ustavnim reformama, Dodik je iskazao neslaganje s većim učešćem američke administracije u vezi s tim jer smatra da je to zadatak bh. političara.
Za razliku od Dodika, Sulejman Tihić je za uključenje američke administracije u proces ustavnih reformi, što naravno ne znači da bh. političari ne treba da budu nosioci reformi. Kad je riječ o daljnjim potezima, Tihić je istakao značaj razgovaranja bez obzira na razlike, izrazivši nadu da će se i tzv. Prudska trojka širiti.
Božo Ljubić je istakao značaj ovakvih sastanaka i potrebu angažovanja međunarodne zajednice u BiH.
Zlatko Lagumdžija je istakao da je nakon dolaska potpredsjednika SAD Bidena ovo najvažniji događaj za Bosnu i Hercegovinu.
Kad je riječ o razgovorima, on je rekao da se vladajuća garnitiura ponašala kao da dolazi iz različitih zemalja. Ono što je prema Lagumdžiji sigurno, to je da neće biti podjele Bosne i Hercegovine.
Ukratko, na sastanku sa delagacijom američkog kongresa, lideri političkih partija, uz sva neslaganja, pokazali su jedinstven stav kad je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, kao i o potrebi reforme Ustava BiH.
"To se naravno može dogoditi jedino na način da BiH ima efikasnu vladu, koja će imati poštovanja prema entitetima", smatra Kardin, koji predvodi delegaciju kongresa SAD u BiH.
On je dodao da je ova posjeta veoma bitna, jer, kako je rekao, BiH predstavlja značajan dio američke strategije i politike.
"To su one poruke koje ste imali priliku da čujete i prilikom nedavne posjete potpredsjednika SAD Džozefa Bajdena BiH"", rekao je Kardin.
Domaćin susreta, američki ambasador u BiH Čarls Ingliš rekao je da posjeta delegacije američkog Kongresa predstavlja znak velikog i dubokog interesovanja koje SAD pokazuju prema BiH.
Iz Amabasade SAD ranije je najavljeno da će težište razgovora biti na međunarodnoj saradnji i pružanju podrške reformama koje su neophodne da BiH postane članica EU i NATO.
Sastanku su prisustvovali Sulejman Tihić (SDA), Haris Silajdžić(SZBiH), Milorad Dodik (SNSD), Dragan Čović (HDZ BiH), Božo Ljubić (HDZ 1990) te Igor Crnak (PDP).
Haris Silajdžić je rekao da je izrazio očekivanja da američki prijatelji primijene američke vrijednosti u BiH. On je također rekao da se genocid i njegovi rezultati ne mogu odobravati.
Za Dragana Čovića današnji sastanak je pokazao različitosti razmišljanja o BiH. On također ističe da su svi bh. lideri pokazali spremnost i želju za pridruživanjem zemlje evropskim integracijama. Čović je istakao potrebu ustavnih reformi u BiH.
Milorad Dodik je istakao opredijeljenost za pristup Evropskoj uniji. Međutim on je rekao da je na sastanku bilo i neslaganja s bošnjačkim liderima po pitanju izbjeglica. Dodikov je stav da onaj ko sad živi u Vogošći tu želi i da ostane.
Kad je riječ o samom sastanku, Dodik je rekao da OHR treba zatvoriti te da unutrašnji dijalog nema alternativu. O ustavnim reformama, Dodik je iskazao neslaganje s većim učešćem američke administracije u vezi s tim jer smatra da je to zadatak bh. političara.
Za razliku od Dodika, Sulejman Tihić je za uključenje američke administracije u proces ustavnih reformi, što naravno ne znači da bh. političari ne treba da budu nosioci reformi. Kad je riječ o daljnjim potezima, Tihić je istakao značaj razgovaranja bez obzira na razlike, izrazivši nadu da će se i tzv. Prudska trojka širiti.
Božo Ljubić je istakao značaj ovakvih sastanaka i potrebu angažovanja međunarodne zajednice u BiH.
Zlatko Lagumdžija je istakao da je nakon dolaska potpredsjednika SAD Bidena ovo najvažniji događaj za Bosnu i Hercegovinu.
Kad je riječ o razgovorima, on je rekao da se vladajuća garnitiura ponašala kao da dolazi iz različitih zemalja. Ono što je prema Lagumdžiji sigurno, to je da neće biti podjele Bosne i Hercegovine.
Ukratko, na sastanku sa delagacijom američkog kongresa, lideri političkih partija, uz sva neslaganja, pokazali su jedinstven stav kad je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, kao i o potrebi reforme Ustava BiH.



