Dostupni linkovi

Međunarodna konferencija u Mostaru: U Evropi se bude nacionalizmi


Konferencija "Jedinstvo i razlike u Evropi" - foto iz arhive:n24.ba
Međunarodni forum Bosna, u suradnji s više organizacija iz BiH i svijeta, organizator je šeste međunarodne konferencije "Jedinstvo i razlike u Evropi", koja je počela u nedjelju uveče u Mostaru. Konferencija je okupila brojne istraživače iz zemlje i svijeta, koji će u naredna dva raspravljati o pitanjima nacionalizma, religije, identiteta, evropskog univerziteta, ljudskih prava i historije.

Nacionalizmi nisu nešto što je svojstveno isključivo balkanskim zemljama. Bh. tegobe postaju razumljive tek kada ih pogledamo u najširem okviru. Kako kaže Rusmir Mahmutčehajić, predsjednik Međunarodnog foruma Bosna, ne treba zaboraviti da su i naši moderni identiteti temljeno oblikovani utjecajem cijelog svijeta, a mi to obično ne vidimo i tako kreiramo svoje strahove.

„Mi danas imamo tu veliku mantru u koju se svi pouzdavamo - ujedinjenje Evrope, stabilizacija i pridruženje. To su krasne riječi, ali za većinu nas iza njih stoji velika nepoznanica - šta je naša moralna odgovornost, kako se to može postići, je li ta ideja da ćemo jednostavno emocionalnim povezivanjem s Evropom riješiti sve svoje probleme? Nećemo. Rješenje problema podrazumijeva dekonstruiranje naše postojeće svijesti, gradnju pojedinca koji je sposoban da preispituje sebe i sve oko sebe“, kaže Mahmutčehajić.

Nema nikakve sumnje da će našu budućnost i dalje određivati presudno četiri moderne ideologije: nacionalizam, fundamentalizam, socijalizam i liberalizam. One će biti aktuelne i za 50 godina, jer nema prave intelektualne incijative da se na njih odgovori.

Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RH, kaže kako je glavno pitanje šta je, zapravo, moralna struktura slobode danas.

„Ovdje ste sad mogli čuti o buđenju nacionalizma u Turskoj, o stalno prisutnom nacionalizmu u Izraelu koji jača. Vi imate u Europi buđenje nacionalizama u gotovo svim zemljama, dapače imate i buđenje fašizama - prema muslimanima prije svega i drugo prema svim došljacima, odnosno doseljenicima u europske države, i pitanje je gdje će to završiti. Vrhunac toga je ovo što se dogodilo u Norveškoj. I od tog događaja povijest Europe više nije ista. Ako mi budemo legitimirali razne pojavne oblike zla kao nešto slobodno, nećemo daleko doći. Sad je pitanje na koji način restrikcije provoditi“, kaže on.

Evropa može zaviditi BiH

Pitanje je, navodi dalje Čičak, da li je slučaj Brejvik svojevrsni lakmus papir, pokazatelj vrenja koje postoji i društvu, ili je, pak, riječ o izoliranom incidentu, i kako ga kazniti.
Ivan Zvonimir Čičak, foto: index.hr

„Ja sam se sad sjetio da sam prije jedno 16 godina bio u Danskoj, za vrijeme rata u Bosni - i tamo je jedan institut provodio analizu među mladima, recimo klincima 15, 16 godina, ko je najkul osoba u Europi. Šta mislite ko je tad to bio? To su bili Karadžić i Mladić. Ja sam bio šokiran. Bio sam s tim ljudima i razgovarao. Oni kažu: ’Oni su simbol borbe protiv imepasrijalizma, protiv Amerikanaca, protiv muslimana itd.’ Ovo je sao rezultat te ankete. I ko zna koliko ima klinaca koji na takav način razmišljaju, koji su sad stasali u ljudi od 30, 40 godina", navodi Čičak.

Koliko sveprisutno neznanje o drugom i drugačijem, posebno u nacionalnom ali i religijskom kontekstu, može utjecati na djelovanje političkih aktivista? Profesor James Carroll, član savjeta dekana Harvardske teološke škole kaže:

„Neznanje u religiji je vrlo opasno danas. Ne samo neznanje o tuđoj tradiciji, već i o svojoj vlastitoj. Mnogi kršćani ni danas ne znaju da je Isus bio Jevrej. Da to znaju, imali bi više poštovanja preme Jevrejima. Slično je i sa neznanjem o Poslaniku. Ljudi misle da džihad znači samo nasilni konflikt, a ne duhovnu borbu. Vrlo nam je lako na taj način degradirati postajanje muslimana. A to se onda prenosi i na sve ostalo.“

Postalo je gotovo besmisleno pitati što je etnicitet tipičnog građanina Pariza ili Berlina, zašto ne i Balkana? Poznati američki sociolog Keith Doubt kaže kako je, bez obzira na predrasude, prostor Balkana prepun ljudi za koje se može reći da su praavi primjeri antinacionalizma.

„Naprimjer Jovan Divjak.Vi nećete naći osobu u Evropi koja je više antinacionalista od Jovana Divjaka. Evropa bi bila sretna kada bi imala takvu jednu osobu sa takvim dignitetom i karakterom kao što je Divjak. Evropa bi trebala biti zavidna BiH zbog ljudi koje ima“, smatr Doubt.

Pogrešno je razmišljati da je nacionalizam svojstven samo za ovo područje, slaže se i profesor Doubt dok zaključuje da se često radi i o namjernoj predrasuda kojom se svijet i međunarodna zajednica žele osloboditi svoje odgovornosti na ovim prostorima.
  • Slika 16x9

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG