Dostupni linkovi

Izbori za Predsjedništvo: Opet svako za svoga


Haris Silajdžić, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, 16. februara 2010. Foto Midhat Poturović
Haris Silajdžić, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, 16. februara 2010. Foto Midhat Poturović
Već su poznati neki od kandidata koji će se na oktobarskim izborima nadmetati za člana Predsjedništva BiH. Među njima su i dvojica članova aktuelnog državnog Predsjedništva, Haris Silajdžić i Željko Komšić.

Stranke sa hrvatskim predznakom još nisu dogovorile zajedničkog kandidata, a ime svog nije objavio ni Savez nezavisnih socijaldemokrata. Jedno je sigurno - zahvaljujući činjenici da Ustav i Izborni zakon još nisu promijenjeni, biračima se opet, bez obzira na odluku suda u Strazburu, sugeriše da biraju samo konstitututivne i iz svojih entiteta.

U trku za članove bh. Predsjedništva izvjesno je: ući će Haris Silajdžić i Željko Komšić, koji su članovi i aktuelnog saziva kolektivnog šefa države. Hoće li im se pridružiti i treći član Predsjedništva, Nebojša Radmanović, još se ne zna, mada se u krugovima bliskim Savezu nezavisnih socijaldemokrata govorilo i o njemu kao mogućem kandidatu na predstojećim izborima.

Birači će tako moći ponovo da glasaju i za one koji su prema ocjenama brojnih analitičara članovi najneefikasnijeg saziva Predsjedništva BiH. Stručnjaci smatraju da je uzrok tome, između ostalog, siromašna politička scena u BiH. Profesor sa fakulteta političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtčehajić:

Vehid Šehić
„Teško je u okolnostima jedne bh. scene odigrati kvalitetnu utakmicu. Mnogi mehanizmi su tako postavljeni da zaista koče djelovanje bilo koga. Druga stvar, mi moramo shvatiti da je BiH jedna mala zemlja i da ona sigurno ne može dati kadrove kao što može dati jedna Francuska, jedna Britanija.“

Vlasti u BiH nisu provele odluku Međunarodnog suda za ljudska prava u Strazburu. Tako će oni koje u BiH nazivaju 'ostalim' odnosno koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i ovoga puta biti uskraćeni kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH. Predsjednik NVO Forum građana Tuzla i nekadašnji član CIK BiH, Vehid Šehić:

„To dokazuje da u BiH teško može dolaziti do promjena i kada postoje imperativne norme od strane međunarodne zajednice, a da se nešto političkim dogovorom učini – to je već ravno nekom velikom iznenađenju. I dalje je prihvaćen onaj opšti princip koji je, nažalost, u Ustavu dominantan, a to je da se štite isključivo kolektivna prava i to kolektivna prava na određenom dijelu teritorije BiH, ovisno u kojem nacionalnom korpusu živite i teritoriji na kojoj živite.“

Svako za svoje

Ustav i Izborni zakon BiH propisuju da članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Federacije - jednog Bošnjaka i jednog Hrvata - biraju samo birači upisani u Centralni birački spisak u tom entitetu. Člana Predsjedništva, koji se bira iz Republike Srpske, odnosno srpskog člana kolektivnog šefa države, biraju birači iz tog entiteta.

No i da nema takvih ograničenja birači u BiH spremniji su da na glasačkom listiću zaokruže ime pripadnika svog naroda nego nekog drugog. Profesor Ugo Vlaisavljević:

Ugo Vlaisavljević
„Mi svi, kao građani, imamo iste interese, iste težnje, pogotovo u ekonomskom smislu, kad je riječ o poslu, kad je riječ o sigurnosti, o socijalnim i drugim građanskim pravima. Ali, nepovjerenje nastaje ondje – ko će to ostvariti? U tom smislu, iako imamo svi iste težnje, svi glasaju naprosto za 'svoje', očekujući da će to biti najbolji zastupnici njihovih interesa. Budući da iskustvo ne pokazuje da je to tako, uistinu je zadivljujuća volja naroda da insistira i dalje na nepovjerenju prema drugima i povjerenju prema 'svojima'.“

Ime svog kandidata nije još objavila Stranka demokratske akcije. Iako se spekulisalo da bi to mogao biti Halid Genjac, aktuelni poslanik u državnom Parlamentu, u ovoj stranci negiraju tu mogućnost. Ime svog kandidata objaviće početkom jula kada je i rok za podnošenje liste kandidata.

O mogućem zajedničkom kandidatu još uvijek se nisu dogovorile ni stranke sa hrvatskim predznakom. Profesor sa mostarskog Sveučilišta, Zoran Tomić, smatra da ove partije neće ni uspjeti da postignu dogovor:

„Ono što je izvjesno da će HDZ BiH imati svog kandidata. S druge strane ozbiljna je dilema HDZ 1990 – hoće li oni imati svog člana ili ne, s tim da su svjesni minimalnih mogućnosti izbora njihovog kandidata. E, sad, hoće li se u bloku Lijanovića, HSP-a, HDZ 1990 naći zajednički kandidat, to je ozbiljno pitanje. Unutar tog konteksta valja gledati tu strategiju izlaska hrvatskog člana Predsjedništva, uz Komšića, na sljedeće izbore.“

Iz Republike Srpske za sada je svoju kandidaturu najavio samo Mladen Ivanić, predsjednik Partije demokratskog progresa. Profesor iz Banja Luke Miodrag Živanović smatra da, bez obzira na to ko su kandidati, ništa bitnije se neće promijeniti. BiH nema biračko već glasačko tijelo podjeljeno po nacionalnoj liniji, kaže Živanović:

„Ja pretpostavljam da će se opet dogoditi kao i u svim onim godinama, od rata pa na ovamo, da zapravo nije ni bitno za koga glasamo, jer će svi kandidati prezentirati svoje kampanje, i to su već počeli da rade, na onom što se zove 'etnička osnova', 'etnička potka', sa manje ili više nacionalizma, zavisno od toga ko je koliko od političara obrazovaniji, da to može da upakuje u nešto rafinirano. Oni neće imati nikakvih novih ideja. Opet ćemo se prebrojavati ili ocjenjivati kakvi smo mi to Srbi, kakvi smo Bošnjaci, kakvi smo Hrvati.“
XS
SM
MD
LG