Bosna i Hercegovina ni 28 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma nije prošla cjelokupan put svoje demokratske tranzicije, te je i dalje zaglavljena u etnički baziranim politikama, poručio je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, u svom obraćanju pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
SB UN je 2. novembra u Njujorku raspravljao o posljednjem izvještaju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Kristijana Šmita (Christian Schmidt) o stanju u zemlji u periodu od 16. aprila do 15. oktobra ove godine.
Na sjednici je, sem razmatranja Šmitovog izvještaja, usvojena rezolucija kojom se za još godinu dana produžuje mandat mirovne misije EUFOR Althea u BiH.
Komšić je u svom obraćanju između ostalog ocijenio da se Bosni i Hercegovini "ne dozvoljava tranzicija prema modernoj demokratskoj državi", te da se "etničke politike i etničke grupe koriste za stvaranje tenzija i destabilizacije".
Istakao je da on podržava postojanje visokog predstavnika te da ne želi učestvovati u debatama o njegovom legitimitetu jer, kako kaže, "Bosna i Hercegovina nema nikakvu ulogu u imenovanju" osoba na tu funkciju. Dodao je da podržava postojanje te funkcije sve dok se ne ispune svi tzv. "5 + 2 uslovi".
On je takođe naveo da su određene odluke visokog predstavnika bile "nedovoljne i nedorečene", te da se radi o, kako kaže, prvom visokom predstavniku koji se suočio sa masovnim protestima bh. građana.
Stotine na protestu ispred OHR-a u Sarajevu
Komšić je u svom obraćanju ustvrdio da se Šmit drugačije ponaša prema entitetima u Bosni i Hercegovini, kada nastanu teškoće u funkcionisanju državne vlasti.
Naveo je da je na putu ka demokratiji u BiH potrebno implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava, naročito se referišući na presude u slučajevima "Sejdić i Finci" i "Kovačević".
Predsjedavajući bh. Predsjedništva se referisao i na to da je Hrvatska, kako navodi, "izlobirala kod visokog predstavnika nametanje izmjena entitetskog Ustava i Izbornog zakona BiH", što prema njemu "odgovara političkim interesima susjedne države".
Hrvatski ambasador: Podrška za BiH ali ne i za Komšića
Hrvatska daje punu podršku Bosni i Hercegovini ali ne i gospodinu Komšiću, izjavio je prilikom svog obraćanja Ivan Šimonović, ambasador Hrvatske u UN.
"Želim da istaknem da Hrvatska ne priznaje Komšića kao legitimnog člana Predsjedništva BiH", rekao je Šimonović.
Kako je naveo hrvatski ambasador u UN, Komšić je "došao do pozicije hrvatskog člana Predsjedništva BiH manipulativnim izbornim inženjeringom".
Dodao je da očekuje da će najavljene izmjene bh. Izbornog zakona spriječiti takve manipulacije u budućnosti.
Šimonović je između ostalog pohvalio nedavne napretke Bosne i Hercegovine na putu evrointegracija, te je rekao da su provedene reforme važne za bh. građane.
Takođe je ocijenio da su određene Šmitove odluke ojačale funkcionalnost i stablnost Bosne i Hercegovine.
Pozvao je političke aktere u BiH koji koriste zapaljivu retoriku – naročito u Republici Srpskoj – da to izbjegavaju, te da djeluju konstruktivno i u korist svih bh. građana.
Ambasador Srbije: Sudstvo i imovina su unutrašnja pitanja BiH
Ne bismo trebali da potcijenimo značaj već postignutog.
Nemanja Stevanović, ambasador Srbije pri UN, izjavio je da ne bi trebalo potcijeniti značaj postignutog od rata te da je, kako se navodi u izvještaju misije EUFOR u BiH, zemlja "daleko od direktnih prijetnji po svoju stabilnost".
"Što se tiče razlika između entiteta po pitanju sudstva, imovine, izbornog zakona, stav Srbije je konstantan: ova pitanja su unutrašnja pitanja BiH, ali istovremeno, Srbija vjeruje da je konsenzus potreban", istakao je Stevanović.
On je takođe dodao da "unilateralno djelovanje može samo da stvori nove izazove", te da nijedan konstitutivni narod ne treba pokušavati da uspostavi dominaciju u procesu donošenja odluka.
Iako su, kako je naveo, "bilateralni odnosi sa BiH kamen temeljac regionalne stabilnosti i prosperiteta", dodao je da Srbija ostaje posvećena "razvoju svojih odnosa sa Republikom Srpskom, u skladu sa Dejtonskim sporazumom".