Dostupni linkovi

Koalicija koju su stranke formirale nakon izbora u Bosni i Hercegovini 2014. godine, posljednjih više od godinu uopšte ne funkcioniše. Najveći dio stranaka koje čine vlast –Stranka demokratske akcije (SDA), Savez za bolju budućnost (SBB) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), se ponašaju kao da su jedni drugima opozicija, a ne koalicioni partneri.

Sa jedne strane žarište sukoba je između Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića, lidera SDA i SBB-a, koji se "razračunavaju" putem medija.

Sa druge strane "otvoreni" sukob traje i između Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića, prvog čovjeka HDZ-a, koji u posljednje vrijeme dijametralno suprotno promišljaju o istim problemima. Njihov odnos dodatno je poljuljan vrlo bliskim odnosima koje Čović ima sa Miloradom Dodikom, liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Uprkos ovakvom stanju na terenu, niti jedan od nabrojanih političkih vođa ne istupa iz svoje fotelje, niti ima namjeru.

Analitičari navode kako je razlog tome što su sve bosanskohercegovačke koalicije temeljene ne na ekonomskim, već isključivo ličnim ili nacionalnim interesima.

"Činjenica da sva tri koaliciona partnera ostaju u vlasti govori o njihovom političkom nemoralu i o gramzivosti članova njihovih stranaka koji su politiku pretvorili u najprljaviji mogući posao i od politike stvorili biznis od kojeg žive vanredno dobro. Također je bitno napomenuti da kriza vlasti kao konstanta ovog mandatnog perioda zapravo pokazuje da bi na narednim izborima moglo doći do toga da Izetbegović, čak iako bude relativni pobjednik, ne bude mogao formirati vlast i to je rezultat njegove kratkovide politike", navodi univerzitetski profesor Enver Kazaz.

"Činjenica je i da bi savez između Dragana Čovića i Milorada Dodika mogao dovesti do toga da na narednim izbroima oni koji budu formirali koaliciju, pokušaju zaobići ovog političara. To bi bila, možda, napravednija kazna i za jednog i za drugog", ocjenjuje Kazaz.

Kazaz: Politika pretvorena u najprljaviji posao
Kazaz: Politika pretvorena u najprljaviji posao

Da se radi ne o idejnim, već pragmatskim koalicijama, potvrđuju na svakodnevnom nivou prijetnje koje dolaze iz različitih političkih tabora kako će napustiti vlast, a da ništa od toga ne bude, a ima i onih prijete "praznom puškom", pa, iako napadaju koalicionog partnera, kažu da izaći iz vlasti ne mogu, zbog "dobrobiti" države.

"Zato oni čuvaju fotelje, umjesto da čuvaju koaliciju koja je obećavala narodu da će uraditi sve za njihovu dobrobit i pozivajući se na nekakvo jedinstvo. Borba za fotelje je osnova te koalicije. Vatra i voda ne idu zajedno, niti se vatra može gasiti benzinom. Zato i ne funkcionišu", riječi su profesora Esada Bajtala.

Ovdje nema ideologija i ovdje postoje interesne grupe, ističe Bajtal.

"Stranke se samo zovu političkim, ali se radi o interesnim grupama koje se bore za vlastiti interes, a na račun javnog dobra i interesa građana kojima su obećavali da će ispuniti njihove potrebe. Na osnovu toga su dobili glasove i fotelje u ime kojih se odriču naroda i građana", dodaje Bajtal.

Koliko su odnosi zategnuti možda najbolje ilustruje i današnji primjer, odnosno ideja predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da, kako je rekao, na radnom ručku u Mostaru, nakon dugo vremena, za isti stol okupi Bakira Izetbegovića, Mladena Ivanića, Milorada Dodika i Fahrudin Radončić, te lidere stranaka Saveza za promjene.

No Izetbegoviću je zasmetalo što je predsjedavajući Predsjedništva BiH i prvi čovjek HDZ-a o problemima u državi htio razgovarati u restoranu, a ne u institucijama, uprkos činjenici da je i on često bio organizator sastanaka bh. političara koji su se održavali u restoranima i kafanama.

O čemu se uopšte razgovara?

I predsjednici stranaka Saveza za promjene Vukota Govedarica i Branislav Borenović potvrdili su da su dobili poziv za sastanak, no objasnili su da takav ručak vide kao "gubljenje vremena".

Zbog svega navedenog, ručak je otkazan, a i njegova najava je otvorila pitanje zbog čega se bh. zvaničnici sastaju u restoranima, a ne u institucijama kako bi riješili permanentnu krizu u Bosni i Hercegovini.

"Ono što bi trebalo da bude problematično u ovoj priči jeste što mi zaista unutar takvih dogovora, koji se dešavaju izvan institucija, nemamo nikakav uvid šta se i na koji način dogovara. To je problematično jer je BiH, u pravom smislu te riječi, zarobljena od sopstvenih političkih elita i ovo sada nije više pitanje jedne ili druge političke stranke koja gospodari svim javnim", navodi analitičar Adnan Huskić.

Istovremeno, bosanskohercegovačke političke razmirice ne samo da utiču na unutrašnjo-političke odnose, već i one na međunarodnom planu.

Tim prije, jer na svako od pitanja koje se odnosi na približavanje zemlje na evroatlantskom putu, bh. političari imaju suprotne stavove.

Zbog "neraščišćenih" odnosa, Bosna i Hercegovina kaska za svojim susjedima u ispunjavanju obaveza na evropskom putu, a teško da se nešto bolje može očekivati i u narednom periodu, s obzirom da će opšti izbori u zemlji biti održani 2018. i da će ta godina proteći u predizbornoj kampanji.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG