Dostupni linkovi

Bh. lideri žele da budu važniji od institucija sistema


Većina dosadašnjih sastanaka bh. političara završavala je bez konkretnih dogovora i rješenja: Lideri vodećih stranaka u BiH na skupu o mogućim promjenama Dejtonskog sporazuma, novembra 2015. u Mostaru

Najviši državni, entitetski, ali i partijiski zvaničnici u BiH sastaju se ovih dana kako bi pokušali riješiti nagomilane probleme u državi. Analitičari navode da je BiH u političkoj krizi najmanje deset godina, te ocjenjuju da je dobro da se institucionalnim sastancima pokušava pronaći rješenje, ali i podsjećaju da je riječ o istim ljudima koji su krizu i izazvali.

Ovih dana u Bosni i Hercegovini zvaničnici na svim niovoima vlasti razgovaraju kako da prevaziđu nagomilane ekonomske i političke probleme u državi. Ovoga puta sastaju se, što je neuobičajeno, u institucijama, a ne u restoranima i kafanama.

Za isti sto u Sarajevu su sjeli predstavnici koalicije na državnom nivou, a na inicijativu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića. Skoro u isto vrijeme u Banjaluci razgovarala su dva entitetska premijera.

Analitičar Srećko Latal kaže da sama činjenica da sastanci bude nadu kod ljudi, da se kriza počinje rješavati, ukazuje u koliko je BiH dubokoj krizi.

Sastanci mogu biti prvi korak u rješavanju političke krize u BiH, no državi je potrebno mnogo više od toga, a to je prije svega promjena stava svih političara i prema politici i prema građanima, dodaje Latal.

Srećko Latal: Uski interesi političkih partija ili samih političara
Srećko Latal: Uski interesi političkih partija ili samih političara

"Jedan od osnovnih razloga zašto se mi nalazimo u ovako ozbiljnoj krizi je da su već dugi niz godina ključne političke partije ponovo zauzele pozicije koje insistiraju na maksimalnim interesima onoga što političari predstavljaju kao interese svojih naroda, a u suštini su uski interesi političkih partija ili samih političara", kaže on.

Adis Arapović iz organizacije Centri civilnih inicijativa podsjeća da postoji razlika između političkih tenzija koje, kako kaže, odgovaraju bh. političarima i političke krize koja evidentono postoji u zemlji.

"Oni bi bili najsretniiji da mogu održavati političku tenziju na maksimumu, a da u isto vrijeme nema političke krize u smislu blokade rada institucija ili institucionalne krize, međutim to se u ovoj zemlji ne može odvojiti. Na taj način ja vidim negdje komplementarnost, odnosno vezu, a negdje suprotnost u ovom pobrojanim sastancima", kaže Arapović.

"Jedno je", konstatuje Arapović, "kada član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić saziva sastanak zvanične koalicije na nivou BiH, koji se dešava u institucijama i gdje se vjerovatno propituju uspjesi ili neuspjesi aktuelne koalicije".

"U tom fonu možemo gledati i sastanak Novalić (premijer Federacije BiH Fadil Novalić) - Cvijanović (premijerka RS Željka Cvijanović)", objašnjava Arapović, uz podsjećanje da je zakazan još jedan sastanak.

Heroji povlačenja

Sastaće se, naime, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović. Oni će razgovarati o novom zakonu o Ustavnom sudu BiH. Njihovi prijedlozi za izmjene ovog zakona još ranije su izazvali političke podjele u zemlji.

"To je opet potencijalno uvod u novu političku krizu. Vrlo je jasan stav većine parlamentarnih stranaka iz Federacije koje participiraju u Parlamentu BiH. Vrlo je mala vjerovatnoća da taj zakon prođe i kao inicijativa kroz Vijeće ministara BiH. Ako ne bude prošao tamo ne može ni kroz kolegije, ni kroz nadležne komisije Parlamenta. Tako da je vjerovatnoća da on dođe na dnevni red ravna nuli", navodi Arapović.

Na pitanje mogu li isti ljudi koji skoro već dvadeset godina generiraju političke krize iste i rješavati odgovara publicist Emir Imamović:

"Bojim se da smo mi osuđeni na to da upravo ljudi koji stalno generiraju nove političke krize, pa su bili ili od samog početka u njima ili su nasljednici generatora ranijih kriza, jedine osobe koje mogu riješiti političku krizu. Oni, naime, mogu postati ono što nizozemski pisac Geert Mark naziva 'herojima povlačenja'. Dakle, ljudima koji će donijeti neke odluke suprotne zapravo onome što su bile njihove suštinske politike i što su obećavali svojim biračima", kaže Imamović.

Većina dosadašnjih sastanaka bosansko-hercegovačkih političara završavala je tek praznim obećanjima i zakazivanjem novih susreta, bez konkretnih dogovora i rješenja.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG