Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Proslava u Kninu bez zapaljive retorike


Knin, arhivska slika. Avgust 2015.

Hrvatska danas obilježava obljetnicu kraja četverogodišnjeg rata i vojnu operaciju koja ga je završila – „Oluju“. U počasnom preletu nad Kninom uz hrvatske, sudjelovali su i izraelski borbeni avioni.

„Akcija 'Oluja' bila je vojni poraz velikosrpske politike Miloševićevog režima i kraj četverogodišnje okupacije velikog dijela hrvatskog teritorija, podsjetio je hrvatski premijer Andrej Plenković na obilježavanju 23. obljetnice ulaska Hrvatske vojske u Knin 5. kolovoza 1995. godine. I ne samo to.

„Strateška promjena odnosa snaga koju je donijela 'Oluja' omogućila je također slom opsade Bihaća, kao i oslobađanje velikog dijela prijateljske nam Bosne i Hercegovine. U konačnici 'Oluja'je omogućila i potpisivanje Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma za BiH.“

Za razliku od zapaljive retorike u susjedstvu, Plenković je pozvao na suočavanje sa prošlošću kao uvjet za dobrosusjedske odnose sa Srbijom.

„Hrvatska je bila velika u pobjedi, pa je još 1996. godine pružila ruku pomirbe kroz normalizaciju odnosa sa Srbijom. Danas se zalažemo i za suradnju i dobrosusjedske odnose koji se moraju temeljiti na istini, pomirbi, odgovornom suočavanju s prošlošću i pravdi,“ naglasio je Plenković.

„To podrazumijeva i pronalazak odgovornih za sva kaznena djela počinjena tijekom rata. Međutim, nespremnost nekih da se suoče s prošlošću samo odgađa istinsku pomirbu, dok je - na primjer - iskreno preuzimanje odgovornosti omogućilo primjerenu i trajnu pomirbu između Francuske i Njemačke i stvorilo snažni temelj današnje Europske unije“, rekao je hrvatski premijer.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kazala je kako je „domoljubno zajedništvo“ glavna poruka novima naraštajima iz „Oluje“, naglasila je važnost izgradnje sustava domovinske sigurnosti, i važnost strateškog partnerstva Hrvatske sa Sjedinjenim državama i Izraelom, čiji predstavnici također sudjeluju na obilježavanju pobjede u „Oluji“. Ono će donijeti stabilnost ne samo Hrvatskoj, nego i regiji jugoistoka Europe, i – što je posebno važno – Bosni i Hercegovini.

„Zato će Republika Hrvatska podupirati europski put Bosne i Hercegovine, ostajući privržena razvoju najboljih mogućih međusobnih odnosa što pretpostavlja i punu potporu zahtjevima Hrvata za punom ravnopravnošću u ostvarivanju legitimnih nacionalnih prava. To uključuje i potporu svim izbjeglim i protjeranim Hrvatima koji danas žive izvan Bosne i Hercegovine u ostvarivanju njihovih političkih, imovinskih i drugih prava.“

Plenković o Vučićevoj izjavi: Što je previše, previše je

Povodom izjava srpskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je postupanje Hrvatske u „Oluji“ usporedio s nacističkom Njemačkom, premijer Plenković kazao je kako je to – veliko pretjerivanje. „Što se izjave tiče i usporedbi koje se odnose na holokaust što je previše, previše je," kazao je Plenković na novinarsko pitanje.

Novinari su i ministra obrane Damira Krstičevića zamolili da komentira izjave srpskog predsjednika Vučića, ali ni on nije ulazio u konfrontaciju ni polemiku. „Mi rat nismo započeli. Mi smo se branili i kasnije oslobodili Hrvatsku", rekao je Krstičević.

Ministar ratnih veterana Tomo Medved kazao je kako su takve izjave „kod njih na žalost praksa“, a predsjednik HDZ-ovog parlamentarnog kluba Branko Bačić je - zamoljen da komentira činjenicu da je na skupu na kojem je Vučić govorio bio HDZ-ov koalicijski partner Milorad Pupovac - kazao da bi bilo dobro da se Pupovac o tome očituje, „ jer ćemo na taj način najviše doprinijeti našim međusobnim odnosima i povjerenju u Hrvatskoj.“

Tijekom proslave, na kojoj se okupilo oko 7.000 ljudi, i nisu zabilježeni nikakvi incidenti.

Vojno-redarstvena akcija „Oluja“ pokrenuta je 4. kolovoza 1995. godine nakon neuspjelih pregovora hrvatskih vlasti i vlasti samoproglašene Republike srpske Krajine.

Već 5. kolovoza hrvatske snage ušle su u Knin i operacija je dovršena za 84 sata.

Stvoreni su uvjeti za povratak Hrvata prognanih 1991. s tog područja (hrvatska službena brojka je 340.000 izbjeglih i prognanih), a akcijom hrvatskih snaga deblokiran je i Bihać, kojem je prijetila sudbina da se ponovi sudbina Srebrenice, samo u višestruko većim razmjerima.

Velik broj domaćih Srba izbjegao je iz Hrvatske - prema hrvatskim izvorima njih nekoliko desetaka tisuća organizirano, a prema srpskim izvorima njih 200.000 i više u strahu pred hrvatskim snagama.

Za vrijeme i nakon „Oluje“ stradalo je po podacima hrvatskih NGO-a oko 600 starijih srpskih civila, a spaljeno je ili devastirano više tisuća stambenih objekata.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG