Katastrofalne poplave koje su zadesile Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku su aktuelizovale pitanje spremnosti država regiona da odgovore na ovakve izazove koji će, po svemu sudeći, biti sve češće.
Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, mjereno decenijama ili milionima godina i predstavljaju promjene u prosječnim klimatskim elementima, raspodjeli klimatskih dogadjaja ili sve češćoj pojavi ekstremnih vremenskih dogadjaja. Mogu imati globalni karakter ili se odnositi na odredjene regione.
U zadnje vrijeme, naročito sa aspekta zaštite životne sredine, klimatske promjene se obično odnose na današnje promjene klime, posebno na sve veći ljudski uticaj na klimatske promjene koji je povezan s globalnim otopljavanjem.
Meteorolozi su poslednjih decenija zapazili brojne klimatske promjene, od povećane temperature do povišenja nivoa mora. Načelnik odsjeka za primjenjenu meteorologiju Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore, Mirjana Ivanov:
“Bilježimo promene temeperature vazduha, naročito na severu Crne Gore gde su veće za 1, 4 stepena Celzijusa. Takođe, temperature površine mora je porasla i dalje raste za 0.02 stepena Celzijusa godišnje, nivo mora je u porastu. Osmotrili smo smanjenje broja veoma hladnih dana, povećanje broja veoma toplih dana, povećanje prosječne dužine toplotnih talasa, broj dana bez kiše a povećan je i intezitet padavina.”
Klimatske promjene su dešavaju i predstavljaju jednu od najvećih prijetnji sa kojima se suočava čovječanstvo, kako na planu očuvanja životne sredine tako i na ekonomskom i društvenom planu. Za južnu Evropu se očekuje da će klimatske promjene pogoršati uslove: visoke temperature i suše u regionu koji je već osjetljiv na klimatsku varijabilnost, kao i smanjenje raspoloživosti smanjenja vodnih resursa i hidro-energetskog potencijala što, imajući u vidu aktuelnu katastrofalnu poplavu u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, zvuči skoro nevjerovatno. Ipak, ekstremne nepogode se dogadjaju sve češće i sve intenzivnije.
Država spremnija nego prije četiri godine
Da li je Crna Gora institucionalno i operativno spremna da se suoči sa poplavom koja bi se mogla dogoditi i ovdje?
“Organizovanije i ekonomski bogatije države teško se bore ili uopšte ne uspiju da se izbore sa ovako ekstremnim pojavama. Međutim, ono što mogu sa sigurnošću da tvrdim jeste da smo značajno spremniji nego 2010. godine kada su bile one velike poplave. U tom pogledu naglasio bih da smo formirali nacionalni tim za spasavanje od poplava koji broji 25 spasilaca koji su poptuno obučeni i koji imaju sertifikate za spašavanje na brzim vodama. Taj tim je prilično dobro opremljen kroz IPA projekat koji smo imali zajedno sa Force Montenegro i MUP-om Srbije. Takođe, ono što mogu da kažem jeste i da je vršena obuka tih ljudi na kvalitetan način i da smo opremljeni sa 250 metara mobilnih brana koje su dobre da u prvom trenutku preusmjere tok rijeke i da budu onaj najbolji, prvi odgovor,” kaže direktor Vladinog Direktorata za vanredne situacije, Mirsad Mulić.
Šta se ubuduće, u vezi sa vremenskim prilikama, može očekivati pitali smo Mirjanu Ivanov iz Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore:
“Može se očekivati porast temperature za 1,3 stepena Celzijusa a smanjenje padavina do 10 procenata tokom zime i proleća. Može se očekivati povećanje broja sušnih dana i toplotnih talasa tako da oni budu sve češći, intezivniji praćeni sušama i šumskim požarima. Takođe treba napomenuti da će biti veći intenzitet padavina u budućnosti što dovodi do poplava i klizišta.“
Da li se u državnim institucijama, uslijed očiglednih klimatskih promjena, njihovih manifestacija i uticaja koji mogu odnijeti brojne ljudske živote i načiniti ogromnu materijalnu štetu, razmišlja o prilagodjavanju novoj situaciji i pojavama koje su se do sada dogadjale veoma rijetko i bile manjeg intenziteta.
“Nešto se dešava jer pogledajmo kakve smo poplave imali 2010. godine pa onda onaj snijeg iz 2012. pa smo na ljeto te godine imali veliki broj požara da bi smo 2013 I 2014 imali zim ebez snijega. To treba uzeti u obzir i zato mi imamo stalnu I odličnu saradnju sa HMZCG i pokušavamo da se pripremimo za buduće izazove u pogledu promjene klime”, kaže Mirsad Mulić, direktor Direktorata za vanredne situacije Crne Gore.
Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, mjereno decenijama ili milionima godina i predstavljaju promjene u prosječnim klimatskim elementima, raspodjeli klimatskih dogadjaja ili sve češćoj pojavi ekstremnih vremenskih dogadjaja. Mogu imati globalni karakter ili se odnositi na odredjene regione.
U zadnje vrijeme, naročito sa aspekta zaštite životne sredine, klimatske promjene se obično odnose na današnje promjene klime, posebno na sve veći ljudski uticaj na klimatske promjene koji je povezan s globalnim otopljavanjem.
Meteorolozi su poslednjih decenija zapazili brojne klimatske promjene, od povećane temperature do povišenja nivoa mora. Načelnik odsjeka za primjenjenu meteorologiju Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore, Mirjana Ivanov:
“Bilježimo promene temeperature vazduha, naročito na severu Crne Gore gde su veće za 1, 4 stepena Celzijusa. Takođe, temperature površine mora je porasla i dalje raste za 0.02 stepena Celzijusa godišnje, nivo mora je u porastu. Osmotrili smo smanjenje broja veoma hladnih dana, povećanje broja veoma toplih dana, povećanje prosječne dužine toplotnih talasa, broj dana bez kiše a povećan je i intezitet padavina.”
Klimatske promjene su dešavaju i predstavljaju jednu od najvećih prijetnji sa kojima se suočava čovječanstvo, kako na planu očuvanja životne sredine tako i na ekonomskom i društvenom planu. Za južnu Evropu se očekuje da će klimatske promjene pogoršati uslove: visoke temperature i suše u regionu koji je već osjetljiv na klimatsku varijabilnost, kao i smanjenje raspoloživosti smanjenja vodnih resursa i hidro-energetskog potencijala što, imajući u vidu aktuelnu katastrofalnu poplavu u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, zvuči skoro nevjerovatno. Ipak, ekstremne nepogode se dogadjaju sve češće i sve intenzivnije.
Država spremnija nego prije četiri godine
Da li je Crna Gora institucionalno i operativno spremna da se suoči sa poplavom koja bi se mogla dogoditi i ovdje?
“Organizovanije i ekonomski bogatije države teško se bore ili uopšte ne uspiju da se izbore sa ovako ekstremnim pojavama. Međutim, ono što mogu sa sigurnošću da tvrdim jeste da smo značajno spremniji nego 2010. godine kada su bile one velike poplave. U tom pogledu naglasio bih da smo formirali nacionalni tim za spasavanje od poplava koji broji 25 spasilaca koji su poptuno obučeni i koji imaju sertifikate za spašavanje na brzim vodama. Taj tim je prilično dobro opremljen kroz IPA projekat koji smo imali zajedno sa Force Montenegro i MUP-om Srbije. Takođe, ono što mogu da kažem jeste i da je vršena obuka tih ljudi na kvalitetan način i da smo opremljeni sa 250 metara mobilnih brana koje su dobre da u prvom trenutku preusmjere tok rijeke i da budu onaj najbolji, prvi odgovor,” kaže direktor Vladinog Direktorata za vanredne situacije, Mirsad Mulić.
Šta se ubuduće, u vezi sa vremenskim prilikama, može očekivati pitali smo Mirjanu Ivanov iz Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore:
“Može se očekivati porast temperature za 1,3 stepena Celzijusa a smanjenje padavina do 10 procenata tokom zime i proleća. Može se očekivati povećanje broja sušnih dana i toplotnih talasa tako da oni budu sve češći, intezivniji praćeni sušama i šumskim požarima. Takođe treba napomenuti da će biti veći intenzitet padavina u budućnosti što dovodi do poplava i klizišta.“
Da li se u državnim institucijama, uslijed očiglednih klimatskih promjena, njihovih manifestacija i uticaja koji mogu odnijeti brojne ljudske živote i načiniti ogromnu materijalnu štetu, razmišlja o prilagodjavanju novoj situaciji i pojavama koje su se do sada dogadjale veoma rijetko i bile manjeg intenziteta.
“Nešto se dešava jer pogledajmo kakve smo poplave imali 2010. godine pa onda onaj snijeg iz 2012. pa smo na ljeto te godine imali veliki broj požara da bi smo 2013 I 2014 imali zim ebez snijega. To treba uzeti u obzir i zato mi imamo stalnu I odličnu saradnju sa HMZCG i pokušavamo da se pripremimo za buduće izazove u pogledu promjene klime”, kaže Mirsad Mulić, direktor Direktorata za vanredne situacije Crne Gore.
