Dostupni linkovi

Kiparska kriza zabrinula i štediše u Srbiji


Ilustracija
Ilustracija
Bankarska kriza na Kipru ozbiljno je uzdrmala tu zemlju Evropske unije ali bi posledice, kako tvrde neki ekonomisti, mogle da se osete i u Srbiji. Panika koja je zahvatila Kiprane zbog najavljenog poreza zabrinula je i ovdašnje štediše, kao i domaće biznismene koji imaju račune ili posluju u nekadašnjem „poreskom raju“.

U Srbiji ne postoje podaci ili spiskovi ovdašnjih građana koji imaju račune u kiparskim bankama, iako je ta destinacija poslednjih decenija važila za jedno od najčešćih odredišta na kojima su dobrostojeći poslovni ljudi sa ovih prostora držali novac dok su, prema podacima Agencije za privredne registre, osnivači ili vlasnici u više od 1.000 preduzeća u Srbiji of šor kompanije registrovane na Kipru.

Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, izjavio je za RSE da se ne može proceniti koliko će oni sada morati da plate poreza na Kipru ali da će teret namere kiparskih vlasti, koju ocenjuje kao presedan, morati da podnesu svi srpski državljani koji tamo imaju račune.

„Predlog ove mere ne pravi razliku u pogledu porekla novčanih sredstava pa će njom biti obuhvaćeni svi oni koji imaju štednju na Kipru. To znači da će jednokratni porez morati da plate i Rusi, Englezi, Nemci, Francuzi, pa i Srbi. Oni koji su tamo prijavljeni i rade svoje poslove moraće da snose iste posledice kao Kiprani i da dele njhovu sudbinu. Najlošije u ovom predlogu je što je koncipiran tako da u najvećoj meri pogađa one koji imaju najmanje uloge. To su porodični ulozi i štednja i oni će u relativnim pokazateljima zapravo podneti najveću žrtvu.“

Biznismeni koji danas imaju kompanije registrovane na Kipru uglavnom kažu da kiparska kriza ne utiče značajnije na njihove poslove.

Zoran Drakulić, vlasnik Point grupe, rekao je za RSE da njegova kompanija nema velike depozite u bankama na Kipru jer su sredstva uglavnom uložena u posao u Srbiji i dodao da ne razmišlja o povlačenju tog novca.

„Ne brinemo zato što mi tamo nemamo neke velike pare. Naš novac je u poslu i ne stoji na računu. Normalno, nije dobro da vam bilo koji iznos uzmu, ali nije to neka velika suma da bi mogla bitno da nas ošteti. Mi nemamo problem i da platimo to što treba da se plati ali ako nema nekih dodatnih posledica. Nema problema... Ipak, ovako nešto nismo očekivali jer smo imali uveravanja kiparskih vlasti i bankara da će oni da reše taj problem sa Evropom. Ova mera može da utiče na to da značajne pare odu sa Kipra i to može dodatno da pogorša sadašnju situaciju“, ocenjuje Drakulić.

Kipar će izgubiti reputaciju sigurne luke

Kiparska dešavanja ponovo otvorila su i pitanje kako je moguće da pojedini građani Srbije drže novac u bankama na Kipru iako domaći zakon to ne dozvoljava, osim onima koji u toj zemlji žive i rade. Veroljub Dugalić predložio je da Poreska uprava od kiparskih vlasti zatraži spisak srpskih državljana koji štede u bankama na Kipru, ali se pretpostavlja da bi iz kiparskih banaka usledio odgovor da je to poslovna tajna.
Ilustracija, foto: Shutterstock
Ilustracija, foto: Shutterstock

Još od vremena Slobodana Miloševića na Kipar se slivao novac srpskih tajkuna ali njegovi tokovi nikada nisu do kraja otkriveni, niti su pare vraćene u Srbiju iako je to bilo jedno od obećanja vlasti nakon pada bivšeg režima. Jedan od tajkuna iz Miloševićevog vremena koji se u medijima često pominjao u kontekstu iznošenja novca na Kipar je vlasnik kompanije Delta Miroslav Mišković, koji je nedavno uhapšen, ali se ne zna koliki kapital je deponovao u tu zemlju.

Ekonomista Ljubomir Madžar kaže za RSE da verovatno samo vlasnici kiparskih računa znaju koliko će sada izgubiti.

„Ni jedan poslovni čovek iz Srbije nikada neće priznati da ima veliki račun i neke pare na Kipru jer bi to bilo vrlo nepopularno u našoj sredini. Ali koliko god da imaju taj porez će zakačiti i njih. Sve to će se jako loše odraziti na Kipar jer ta zemlja je bila neka vrsta sigurne luke za razne biznismene i ulagače. A posle ovakve mere izgubiće takvu reputaciju i biće lišen priliva kapitala koji je do sada bio kontinuiran i obilan“, zaključuje Madžar.

Kakva će biti konačna odluka kiparskih vlasti pomno prate i građani Srbije, prestrašeni negativnim iskustvom sa bankama devedesetih godina. Oni danas na štednim računima imaju 8,2 milijardi evra, što je mnogo više od 350 miliona nemačkih maraka koliko je bilo početkom prošle decenije.

Veroljub Dugalić kaže da štediše u Srbiji, uprkos dramatičnim bankarskim dešavanjima na Kipru, nemaju razloga za strah.

„Teško je očekivati da se kod nas nešto slično primeni. Jer mi nismo u Evropskoj uniji, a sa druge strane nemamo velike probleme u bankarskom sektoru. I drugo, štednja u našim bankama je simbolična u odnosu na Kipar. Kod nas jedan štediša na računu u proseku ima 1.100 evra a na Kipru 70.000 evra. Pa i da neko hoće da uvede slične mere u Srbiji ne bi imao šta da oporezuje“, navodi on.

Ipak, zatvorene banke na Kipru, žučni protesti i nastojanje očajnih kiparskih štediša da se domognu bankomata kako bi podigli ušteđevinu pre uvođenja novih poreskih mera, zaključuje Ljubomir Madžar, nikako ne mogu ostati bez posledica na građane Srbije i okolnih zemalja.

„Ovdašnje štediše počeće da strahuju da bi i njima moglo da se desi isto što i građanima Kipra. Može lako da se desi da neke finansijske intervencije, koje bi možda uključile i Međunarodni monetarni fond, budu uslovljene nekim sličnim odlukama unutar same Srbije. To bi se neminovno nepovoljno odrazilo na štednju i sve ekonomske tokove koji su sa njom povezani“, ističe Madžar.
XS
SM
MD
LG