Kineski predsjednik Si Đinping(Xi Jinping), nakon očigledno uspješnog putovanja u Srbiju, doputovao je 8. maja u Mađarsku, gdje bi trebalo da se sastane kasnije uveče sa drugim autoritarnim liderom, premijerom Viktorom Orbanom, a očekuje se još jedna topla dobrodošlica.
Kineska državna televizija javila je da je Si stigao u Budimpeštu "specijalnim avionom i započeo svoju državnu posjetu Mađarskoj, na poziv mađarskog predsjednika Tamaša Sulyoka i premijera Viktora Orbana".
Si je napustio Beograd 8. maja nakon što se tamo sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u gradskoj palati gdje su se hiljade ljudi okupile da ih pozdrave dok su obojica hvalili prijateljstvo svojih zemalja kao "čelično" i izdali zajedničku izjavu za jačanje saradnje ka "zajedničkoj budućnosti u novoj eri."
Si je na rijetkoj, šestodnevnoj evropskoj turneji koja ga je već odvela u Francusku da se sastane s predsjednikom Emmanuelom Macronom i čelnicima EU, koji su ga pozvali da ublaži kineska trgovinska ograničenja i da iskoristi svoj uticaj kako bi izvršio pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča svoju invaziju na Ukrajinu.
Sijevo prvo putovanje u Evropu u pet godina smatra se dijelom njegovog nastojanja da poveća uticaj Pekinga na ekonomska i politička pitanja kontinenta.
Kinesko-srpski sporazum koji su potpisali Si i Vučić podiže nivo njihove saradnje sa strateškog partnerstva na "izgradnju zajednice Srbije i Kine sa zajedničkom budućnošću u novoj eri".
Poslije niza bilateralnih susreta, Vučić je to nazvao "najvišim oblikom saradnje dvije zemlje".
Si je rekao da će se njihove zemlje "zajedno suprotstaviti hegemoniji i politici moći" u interesu "fundamentalnih i dugoročnih interesa".
On je njihovo bilateralno političko povjerenje nazvao "čvrstim kao stijena".
Vučić je promovisao kineske investicije i trgovinske i diplomatske veze za svoju balkansku naciju koja ima oko 7 miliona stanovnika, dok je nastojao da izbalansira pristup Rusiji i Kini i odbijanje zapadnih sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini sa nastojanjima svoje zemlje za eventualno članstvo u EU.
Govoreći sa balkona palate, Vučić je zahvalio Siju što je posetio "malu Srbiju" i rekao da oni "danas stvaraju istoriju iako se mnogima ne čini tako".
Poput Moskve, Peking je diplomatski podržao Beograd u njegovom odbijanju da prizna nezavisnost bivše pokrajine Kosovo, dok je Beograd podržao pretenzije Kine na Tajvan. "Tajvan je Kina", rekao je Vučić 8. maja pozivajući se na Povelju UN.
Čini se da je Sijeva posjeta bila tempirana da se poklopi sa 25. godišnjicom NATO-ovog bombardovanja bivše kineske ambasade u Beogradu 1999. godine, smrtonosnog incidenta koji je ujedinio Peking i Beograd u njihovim kritikama zapadne intervencije na Balkanu i širom svijeta.
Kina je uložila oko 6 milijardi dolara u Srbiju u protekloj deceniji, ulažući novac u rudnike bakra i čeličanu, kao i autoputeve i infrastrukturne projekte koje su neki kritikovali kao netransparentne i pretjerano rizične poslove između vlada.
Kineski i srpski zvaničnici potpisali su više od 30 sporazuma u oblastima za koje je Vučić sugerisao da su u mnogim slučajevima usmjerene na unapređenje tehnologije i inovacija u Srbiji.
Uoči dolaska kineskog predsjednika, Beograd je okićen zastavama Srbije i Kine, a na ruti od aerodroma do centra grada postavljene su poruke dobrodošlice na srpskom i kineskom jeziku.
