Dostupni linkovi

Vanredna vijest
Ako 2009. godina uopšte može pripadati samo jednoj zemlji, onda je to svakako Kina. Pominjalo ju se svuda i na svakom događaju – od Konferencije o klimatskim promjenama u Kopenhagenu do sankcija Iranu. Razlog je vrlo jednostavan – dok su druge zemlje svijeta patile zbog globalne recesije, kineska ekonomija je cvjetala.

2009. godina bila je godina u kojoj je svijet slušao kad je Kina govorila, jer je Peking, kao nikada do sada, uspio dokazati svoju ekonomsku moć. Prema procjenama Economista, Kina će ovu godinu završiti s najmanje osampostotnim privrednim rastom. To je nešto manje od prošlogodišnjeg desetprocentnog rasta, ali još uvijek dovoljno da je zadrži na prvom mjestu rasućih privreda u svijetu. Poredjenja radi, američki je rast 2, evropski 4, a indijski oko 7 posto za 2009.godinu.

Slabije upućeni se naravno pitaju – kako je to Kina postigla. Mogući odgovor nudi Gareth Leather expert Economistovog istraživačkog tima

„Najveći podstrekač kineskog privrednog buma posljednjih godina jesu Vladine i bankovne mjere stimulacije, što je dovelo do razvoja infrastrukture. Uz to su smanjeni I porezi te uvedene kreditne olakšice nakon čega su se ljudi masovnije odlučivali na kupovinu automobila, na primjer. To je kinesku privredu snažno gurnulo naprijed," kaže Leather.

Desetljećima željni svega, Kinezi su se, nakon uvodjenja pomenutih mjera, odali potrošačkoj groznici, nikad vidjenoj u toj milionskoj zemlji. Tradicionalno oni su bili štedljiva nacija jer im država nije osiguravala ni penziju, ni zdravstvenu zaštitu.

Ali u prvoj polovini 2009.godine, banke su počele davati povoljne kredite, tako da su i oni najškrtiji počeli otvarati novčanike kako bi kupili frižider, laptop, auto ili novi stan.

Kao rezultat ovakve potrošačke politike, industrija je cvejtala, a Kina je zabilježila prodaju automobila veću i od one američke – ukupno blizu 13 miliona vozila.

Strategija medjutim nije spasila svakom Kinezu radno mjesto, 15 miliona njih ostali su bez posla u vrijeme globalne recesije. Ali stimulansi su takvi da industriju u cjelini drže dovoljno jakom da se, u trenutku kad recesija popusti, može oporaviti u rekordnom roku.

BOLJI USLOVI

“Azijski se zmaj” razvija i mijenja zavidnom brzinom, i svoju ekonomiju zasniva na znanju i informacionim tehnologijama. Peking u 2010 godini planira izdvojiti oko 45 milijardi dolara za istraživanje i razvoj. Osim toga već dva kineska univerziteta uvrštena su među 100 najboljih u svijetu, a šest njih među prvih 200, što Kinu uvrštava i medju naučne supersile.

Kineski premijer Wen Jiabao precizira: „Kineska ekonomija danas proizvodi respektabilnih 15 posto svjetskog društvenog proizvoda BDP-a i da nije daleko od vodeće ekonomije SAD, koje proizvode oko 20 posto“.

Svi se slažu da taj udio nije konačan i da Kina i dalje ima potencijala za ubrzan rast. Dobro je poznato da više od jedne petine čovječanstva, tj. milijardu i 300 miliona ljudi, živi u Kini. Radno sposobno je 800 miliona. Poredjenja radi kompletna EU ima 220 miliona radno sposobnog stanovništva.

Broj korisnika mobilnih telefona povećava se za tri do pet miliona svaki mjesec, tako da sada oko 500 miliona ljudi koristi taj vid komunikacije. Prema procjenama, do 2010. godine, u Kini će biti 600 miliona korisnika mobilnih telefona i 200 miliona korisnika Interneta.

Analitičar Economistovog istraživačkog tima Gareth Leather daje nekoliko primjera zbog čega je u Kini moguće ekonomsko čudo

„Od 100 firmi iz svih svjetskih, brzorastućih ekonomija koje uspješno konkurišu firmama sa zapada, 44 su kineske. Osim toga kineske firme sve više postaju strani investitori u svijetu. Direktne strane investicije kineske privrede po svijetu, koje praktično nisu postojale 1990. godine, rastu po izuzetno visokim stopama. Prošle godine iznosile su negdje 15-20 milijardi dolara, što kinesku privredu već čini značajnim ulagačem na globalnom planu čiji se uticaj na globalne investicione tokove već osjeti“,
navodi Leather.

Kina u pregovorima s velikim multinacionalnim kompanijama ima poseban status. Logično, zbog veličine tržišta i ogromnih dugoročnih mogućnosti koji iz tog proizlaze, kompanije kao „Google“, „Microsoft“, „Boeing“, „Airbus“, veliki američki i evropski proizvođači motornih vozila, Kini nude mnogo više nego što nude ostalim zemljama. Boeing na primjer procjenjuje da će Kini do 2025. godine, biti potrebno oko 3.000 novih, velikih putničkih aviona, što je posao vrijedan 300-350 milijardi dolara.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG