Odluka kineskog lidera Si Đinpinga da stavi visokog generala pod istragu pokreće duboka pitanja među kineskim susedima o ambicijama Pekinga da preuzme kontrolu nad Tajvanom, dugoročnom rivalstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama i njegovom imidžu u regionu kao stabilne sile.
Iznenadnim potezom 24. januara da se pokrene istraga protiv visokog generala i nekadašnjeg saveznika Džang Jusje, Si je praktično ostao sam na vrhu vojne hijerarhije zemlje. Analitičari koji su govorili za RSE rekli su da to ima velike implikacije po sukcesiju i da će partneri i rivali Pekinga pažljivo pratiti dalja previranja u redovima Komunističke partije Kine.
"Decenijama je Kina projektovala imidž da je zemlja s dugoročnim planovima da projektuje uticaj i rivalstvo sa SAD kao supersila", rekao je za RSE Temur Umarov, saradnik u Karnegi centru Rusija-Evroazija u Berlinu. "Ali ovo donosi mnoga pitanja i sumnje o tome šta se dešava u Kini i da li Si toliko kontroliše svoj unutrašnji krug koliko se čini."
Šta se dogodilo i zašto je to važno?
Iako kineski netrasparentni politički sistem otežava sagledavanje Sijevih tačnih motiva, Džang je priveden uoči samita u Pekingu s američkim Donaldom Trampom (Trump) u aprilu i u perioda političkog manevrisanja pred rekonstrukciju rukovodstva – jednom u pet godina – 2027. godine, za kada se očekuje da će Si tražiti četvrti mandat kao lider zemlje.
Prema saopštenju Ministarstva odbrane, Džang – koji je potpredsednik Centralne vojne komisije (CVK), najvišeg vojnog rukovodstva Komunističke partije Kine – stavljen je pod istragu zbog navodnih "teških disciplinskih i zakonskih prestupa".
General Liu Ženli, koji je načelnik štaba CVK-a, takođe je pod istragom zbog istih optužbi.
U uredničkom komentaru objavljenom 25. januara u Dnevniku oslobodilačke vojske navodi se da su Džang i Liu "ozbiljno izdali poverenje i očekivanja" Komunističke partije i CVK-a i "podstakli političke i korupcijske probleme koji su potkopali apsolutno vođstvo partije nad vojskom i ugrozili temelje vladavine partije".
Američki Volsrit džurnal (The Wall Street Journal), pozivajući se na ljude upoznate s internim brifingom na visokom nivou o optužbama, izvestio je da je Džang optužen za curenje informacija Sjedinjenim Američkim Državama o kineskom programu nuklearnog oružja i primanje mita u zamenu za unapređenje na najviše vojne položaje.
RSE nije bio u mogućnosti da nezavisno potvrdi izveštaj.
Pojedini analitičari kažu da su skeptični povodom tvrdnji o curenju obaveštajnih podataka. Nil Tomas (NIel Thomas), saradnik u Centru za analizu Kine pri Institutu za politiku azijskog društva, u postu na X je pitao zašto bi "u borbama prekaljeni general" poput Žanga "izdao sve što je njegovom životu davalo smisao poslednjih nekoliko decenija" da bi odao tajne glavnom rivalu Kine.
Kao i Si, Džang – član elitnog Politbiroa Komunističke partije – jedan je od kineskih "prinčeva", kako se nazivaju potomci revolucionarnih veterana i visokih partijskih zvaničnika. Džangov otac se borio zajedno sa Sijevim ocem tokom Kineskog građanskog rata koji je doveo do toga da komunističke snage Mao Cedunga preuzmu vlast 1949. i obojica su kasnije došla do visokih pozicija.
Džang je takođe među retkim kineskim generalima s borbenim iskustvom, pošto je učestvovao u kinesko-vijetnamskim sukobima 1980-ih.
Istraga se takođe nadovezuje na širu čistku visokih kineskih vojnih zvaničnika koja je u toku poslednjih godina. Od 2023. do jeseni 2025. godine, smenjeno je oko 20 generala. Šest je bilo iz Raketnih snaga, koje kontrolišu kineski arsenal kopnenih raketa, kako nuklearnih tako i konvencionalnih.
Posle tih smena i stavljanja Džang i Liua pod istragu, sedmočlani CVK je sveden na samo jednog aktivnog uniformisanog oficira i dva stalna člana, od koji je drugi sam Si.
Šta to znači za kineske susede?
Epizoda sa Džangom – najmoćnijim kineskim generalom, članom Politbiroa i jednom od retkih ljudi s uticajem da se suprotstavi Sijevim planovima za nasleđivanje – pokreće pitanja o nivou nezadovoljstva u redovima kineske elite.
To je svakako na radaru regionalnih partnera Pekinga u centralnoj Aziji koji vide kineski politički sistem kao svetionik stabilnosti i otporan na potrese unutar elita s kojima su se vlade centralnoazijskih zemalja suočavale posle raspada Sovjetskog Saveza.
"Ova čistka i osećaj nestabilnosti koji ona donosi biće na pameti donosilaca odluka u centralnoj Aziji", rekao je Umarov za RSE.
Džang se redovno sastajao s najvišim liderima širom sveta, odlazio u zapažene posete u SAD i sarađivao sa zvaničnicima od Pakistana do Vijetnama. Takođe je bio kopredsedavajući Rusko-kineske međuvladine komisije za vojno-tehničku saradnju i više puta je posetio Moskvu kako bi se sastao s visokim zvaničnicima. Poslednji put je bio u Rusiji u novembru kada se sastao s ministrom odbrane Andrejem Belousovim.
Umarov tvrdi da je malo verovatno da će potez s Džangom uticati na bezbednosnu saradnju s kineskim susedima.
U slučaju centralne Azije, on je rekao da su te veze "institucionalizovane" tokom godina i da se bezbednosna saradnja između Pekinga i tog regiona odvija na više nivoa, od policijskog rada do prodaje oružja.
Šta to znači za Tajvan?
Taj potez takođe ima potencijalne implikacije na susede Kine u Pacifiku, posebno na Tajvan, ostrvo s demokratski izabranom vladom koje Kina smatra svojom teritorijom.
Analitičari kažu da bi Džangovo uklanjanje moglo uticati na vojnu spremnost Kine i buduće ambicije prema Tajvanu. Si je više puta rekao da je ujedinjenje s ostrvom "nezaustavljivo" i zavetovao se da će ostrvo zauzeti silom ako bude potrebno.
Kina je krajem 2025. pokrenula neke od svojih najvećih vojnih vežbi oko Tajvana i redovno šalje avione i brodove u tajvanski vazdušni prostor i vode kako bi testirala njegovu odlučnost.
"Nastavićemo pažljivo da pratimo neuobičajene promene na najvišim nivoima partijskog, državnog i vojnog rukovodstva Kine", rekao je novinarima 26. januara tajvanski ministar odbrane Velington Ku. "Nećemo dozvoliti da pad bilo koje osobe spusti gard ili ublaži nivo ratne spremnosti koji bi trebalo da održavamo."
Dru Tompson (Drew Thompson), bivši strateg za Aziju u Pentagonu, sada na Školi za međunarodne studije S. Radžaratnam (RSIS) na Tehnološkom univerzitetu Nanjang u Singapuru, rekao je da čistka takođe ima implikacije po Tajvan i SAD, koje su glavni pomagač Tajpeja kojem pružaju vitalnu vojnu podršku.
"Da bi američka strategija odvraćanja bila efikasna, potrebno nam je da Si Đinping bude okružen kompetentnim generalima koji će mu davati objektivne savete", napisao je Tompson u svom njuzleteru.
Tompson je naveo da Sijeva konsolidacija CVK-a dolazi s "operativnim rizicima da Sija savetuje i da on pokušava da komanduje vojskom od milion ljudi kroz jednočlani odbor" i da je zabrinut "zbog posledica ako neko drugi osim Džang Jusje pruži Si Đinpingu vojne savete".
"Bez Džang Jusje u CVK-u, raste rizik od pogrešne procene", dodao je on.