Dostupni linkovi

Deset odgovora o 'tajnoj kineskoj policiji'


Kineska prekogranična policijska stanica u Budimpešti, Mađarska, 27. oktobar 2022.
Kineska prekogranična policijska stanica u Budimpešti, Mađarska, 27. oktobar 2022.

Dok države sveta pokreću istrage da li na njihovoj teritoriji Kina ima "nelegalne policijske stanice", nije poznato da li se na taj korak odlučila i Srbija.

Da su dve kineske pokrajine uspostavile prekogranične "policijske stanice" u Srbiji, navela je međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Safeguard Defenders.

Poslednji njihov izveštaj je objavljen 5. decembra i pobrojao je više od 100 lokacija, u više od 50 zemalja širom sveta, gde je Kina formirala "ilegalnu policiju".

Na listi evropskih država su, pored Srbije, i države susedi - Hrvatska i Rumunija.

Prvi put su lokacije kineske "ilegalne policije" objavljene u septembru ove godine – njih 54, a sada je na mapu dodato još 48.

Te "policijske stanice", navodi Safeguard Defenders, koriste se za nadgledanje, zastrašivanje i u pojedinim slučajevima vraćanje kineskih državljana iz egzila u Kinu.

Otkrića aktivista za ljudska prava su u suprotnosti sa izjavama kineskih vlasti da stanice samo pružaju administrativne usluge kineskim državljanima – poput obnove dokumenata.

Policija u Srbiji je, nakon objavljivanja izveštaja u decembru, saopštila da nema saznanja da li na njenoj teritoriji postoje stanice, ali nije precizirano da li će se ovo pitanje istraživati.

Gde su stanice u Srbiji?

Safeguard Defenders detektovao je dve prekogranične policijske stanice u Srbiji.

O prvoj je izvestio u septembru. Nju je u Beogradu, kako se navodi, osnovala pokrajina Kingtian (Qingtian) sa istoka Kine.

A novootkrivenu je, kako navodi Safeguard Defenders, osnovala policija kineske pokrajine Nantong.

Nije poznata lokacija u Srbiji na kojoj se nalazi.

Šta o novootkrivenoj stanici piše u izveštaju?

Safeguard Defenders u izveštaju navodi da je policija pokrajine Nantong u junu 2017. godine izvestila da je "iskoristila mogućnosti Inicijative Pojas i put" i izdala licence za "prekogranične centre" u ukupno dvadeset država, među kojima je i Srbija.

"Pojas i put" je kineski državni projekat. Reč je o "novom putu svile" kineskog predsednika Sija Đinpinga, sa ciljem prodora te države na Zapad.

Svi putevi 'vode' u Kinu: Rupe na novom putu svile
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:14 0:00

Zvaničnici Srbije i Kine odnose dve zemlje opisuju kao "čelično prijateljstvo" koje potvrđuju i nizom infrastrukturnih i drugih projekata koje Kina poslednjih godina sprovodi u Srbiji.

Vlasti Nantonga su 2021. godine, kako navodi Safeguard Defenders, Srbiju pomenuli među 16 država "u kojima je veliki broj kineskih državljana i firmi", gde je policija te kineske pokrajine uspostavila stanicu.

Safeguard Defenders prenosi i izveštaj sa jednog sastanka gde je vlast Nantonga predstavljala rad prekograničnih stanica, a video-vezom se uključio "Ćin Đinšeng (Qin Jinsheng) iz filijale u Srbiji".

Čemu služi 'tajna kineska policija'?

Laura Harth, aktivistkinja za ljudska prava u organizaciji Safeguard Defenders, izjavila je za rumunski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) da su policijske stanice "prerušene" u konzularna predstavništva.

Međutim, kako kaže, vode ih ljudi iz Odeljenja za rad Ujedinjenog fronta - važnog tela Komunističke partije, zaduženog za širenje kineskog uticaja i propagande u inostranstvu.

Laura Harth, direktorka kampanje u organizaciji Safeguard Defenders, Rim, 27. oktobar 2022. Kina je uspostavila najmanje 100 "policijskih stanica" u inostranstvu, za koje aktivisti Safeguard Defendersa tvrde da se koriste za praćenje i uznemiravanje neistomišljenika.
Laura Harth, direktorka kampanje u organizaciji Safeguard Defenders, Rim, 27. oktobar 2022. Kina je uspostavila najmanje 100 "policijskih stanica" u inostranstvu, za koje aktivisti Safeguard Defendersa tvrde da se koriste za praćenje i uznemiravanje neistomišljenika.

"Iako stanice navodno pružaju ono što bismo smatrali konzularnim uslugama - obnavljanje pasoša, vozačkih dozvola i slično, njihova svrha i zakulisna uloga vezana je za pokušaj da se ućutkaju kritičari Kine i Komunističke partije", rekla je Harth.

Istakla je da je to protivno međunarodnom pravu, posebno Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima između država.

"Ovo je potpuno nezakonito, osim ako vlada države domaćina nije izričito pristala na to. A postoje zemlje koje su to uradile, kao što je Južna Afrika", rekla je Harth.

Naglasila je i da stanice igraju važnu ulogu u kampanji transnacionalne represije koju sprovodi Komunistička partija.

Ta kampanja je, kako navodi, skoro četvrt miliona ljudi primorala da se vrate u Kinu protiv svoje volje, od 2014. do sada.

"Imamo svedočenje kineskih Biroa za javnu bezbednost, uključujući one u Nantongu, da su stanice vršile pritisak nad građanima da se vrate u Kinu, što je ozbiljno kršenje teritorijalnog i pravnog suvereniteta, kao i fundamentalnih ljudskih prava", dodala je Harth.

Istraga koju je proveo Safeguard Defenders temeljila se na javno dostupnim kineskim izjavama i podacima. Bila je ograničena na stanice koje su uspostavile lokalne kineske bezbednosne službe.

Safeguard Defenders je istakao i da iako stanicama nije direktno upravljao Peking, "pojedine izjave i politike ukazuju na jasnije smernice centralne vlade kojima se podstiče njihovo osnivanje".

Šta je odgovorila policija u Srbiji?

Da je "bez saznanja" o navodnim kineskim policijskim stanicama u Srbiji, ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo 4. decembra.

U odgovoru su dodali da je na osnovu memoranduma o zajedničkim policijskim patrolama između MUP-a Srbije i Ministarstva javne bezbednosti Kine, šest kineskih policajaca bilo u zajedničkim patrolama u Srbiji "svega mesec dana, od 17. septembra do 16. oktobra 2019. godine".

Kako su naveli u MUP-u Srbije, kineski policajci "ni tada nisu imali pravo upotrebe sredstava prinude".

Da li je u Srbiji pokrenuta istraga?

Zvaničnici Srbije nisu javno komentarisali navode iz izveštaja organizacije Safeguard Defenders.

Nije poznato da li vlasti ispituju postojanje ilegalnih kineskih stanica.

Na upit RSE, do objave ovog teksta, nisu odgovorili Vlada Srbije i ministarstva unutrašnjih i spoljnih poslova.

Nakon prvog izveštaja organizacije Safeguard Defenders, poslanik opozicije i član Odbora za kontrolu službi bezbednosti u Skupštini Srbije Pavle Grbović je najavio da će to pitanje pokrenuti u parlamentu – da se pred Odborom pojasne navodi da u Srbiji postoji tajna kineska policija.

U izjavi za RSE 7. decembra, Grbović je rekao da to pitanje nije pokretano pred Odborom.

"Ne samo da nije pokrenuto, nego od tada nije bila održana nijedna sednica Odbora za kontrolu službi bezbednosti, iako postoji mnogo razloga da se taj odbor sastane", naveo je Grbović.

Grbović: Veoma je zabrinjavajuće da zvaničnici policije izađu sa izjavom da nemaju saznanja
Grbović: Veoma je zabrinjavajuće da zvaničnici policije izađu sa izjavom da nemaju saznanja

Dodao je da će predstavnike vlasti pitati o kineskim policijskim stanicama u danu namenjenom za poslanička pitanja u parlamentu.

"Važno da građani Srbije znaju da li država Srbija ima pun suverenitet na svojoj teritoriji, jer ako ovde zaista postoje parapolicijske ili paralelne policijske strukture stranih država koje su namenjene maltretiranju drugih stranih državljana u Srbiji - to onda znači da smo se mi odrekli svog suvereniteta", izjavio je Grbović.

Ističe da "ako je reč o indicijama koje nemaju osnova", bezbednosni sektor to "mora jasno da saopšti".

Prema njegovim rečima, "veoma je zabrinjavajuće" da zvaničnici policije izađu sa izjavom da nemaju saznanja "o nečemu što može da ugrozi suverenitet države i bezbednost građana".

"Ako ministar policije ili načelnik Bezbednosno-informativne agencije ne mogu da dođu do informacija koje će potvrditi ili opovrgnuti navode o tajnim policijskim stanicama, onda bi bilo najpoštenije da daju ostavku", naglasio je Grbović.

Gde su u svetu otkrivene 'policijske stanice'?

"Policijske stanice" Kine na 102 lokacije u 53 države sveta – to su zbirni podaci organizacije Safeguard Defenders iz dva izveštaja.

Osnivale su ih četiri kineske pokrajine – Nantong, Wenzhou, Quingtian i Fuzhou.

Prvi izveštaj u septembru je detektovao 54 lokacije, dok je novi "na mapu" dodao još 48 lokacija "policijskih ispostava" Kine u svetu – od Evrope, preko Sjedinjenih Država, Južne Amerike, Afrike, Japana i Australije.

Većina novootkrivenih postoji od 2016. godine. Pored Srbije, novootkrivene stanice nalaze se i u Rumuniji i Hrvatskoj.

Kineske pokrajine su za formiranje stanica koristile bilateralne bezbednosne aranžmane, koji su potpisivani sa državama Evrope i Afrike.

Najviše kineskih "policijskih stanica", prema navodima Safeguard Defenders, detektovano je u Italiji.

Italijanske stanice se nalaze u Rimu, Milanu, Bolcanu, Veneciji, Firenci i Pratu, gradu u blizini Firence u kojem živi najveća populacija Kineza u Italiji, kao i na Siciliji.

Koje države su pokrenule istragu?

Nakon prvog izveštaja Safeguard Defenders u septembru ove godine, 14 država je pokrenulo istragu o kineskim "policijskim stanicama" na njihovoj teritoriji.

Među njima je i Holandija, čija je Vlada krajem oktobra najavila istragu i naložila zatvaranje kancelarija Ministarstva spoljnih poslova Kine u toj zemlji.

Na to je reagovalo kinesko ministarstvo spoljnih poslova, ocenom da kancelarije u Holandiji nisu policijske, već centri za pomoć kineskim građanima da obnove dokumenta.

Vlasti u Nemačkoj takođe su pokrenule istragu krajem oktobra, da li Kina ima ilegalnu prekograničnu policijsku stanicu u Frankfurtu.

Da li su iz Srbije vraćani kineski državljani?

Safeguard Defenders je u septembarskom izveštaju opisao i slučaj pritiska na kineskog državljanina da se iz Beograda vrati u Kinu.

U izveštaju se navodi da je kineski državljanin po imenu Ksia (Xia), koji je živeo u Beogradu, a koji je u Kini optužen za krađu, "ubeđen da se vrati" u Kinu 31. oktobra 2018.

Detalji o tom slučaju se u Srbiji ne znaju, jer institucije nisu objavile nikakve detalje.

Lokaciju tog kineskog državljanina, kako se navodi u izveštaju, identifikovala je "servisna stanica" beogradske prekogranične policije kojom upravlja policija Kingtiana.

MUP Srbije tada nije odgovorio na pitanja RSE, niti se oglašavao povodom navoda iz septembarskog izveštaja.

Šta je otkriveno u Hrvatskoj?

Među državama u kojima Kina ima ilegalne stanice, u novom izveštaju organizacije Safeguard Defenders pomenuta je i Hrvatska.

Hrvatska policija je tim povodom 4. decembra saopštila da nema informaciju o postojanju niti delovanju ilegalnih kineskih policijskih stanica u državi i glavnom gradu Zagrebu.

Navedeno je da su u Hrvatskoj boravili samo kineski policajci zbog lakše komunikacije sa kineskim turistima, a saradnju s Kinom ocenili su kao "profesionalnu i pozitivnu".

Kineski policajci od 2018. tokom leta učestvuju u hrvatskom projektu "Sigurna turistička destinacija". Tada je u Hrvatskoj ukupno boravilo šest kineskih policijskih službenika, a godinu kasnije njih osam.

Tokom 2020. i 2021. kineski policajci nisu boravili u Hrvatskoj, a 2022. godine ih je bilo osam.

Kako policija Srbije sarađuje sa Kinom?

Srbija i Kina imaju više potpisanih sporazuma i projekata sa MUP-om Srbije.

Poslednji je sporazum potpisan 28. septembra 2022, kojim će Kina Srbiji donirati sistem 112 koji objedinjuje hitne službe – policiju, hitnu pomoć i vatrogasce.

Sistem je, kako je saopšteno, vredan 25,6 miliona evra i "najveća je pojedinačna donacija MUP-u od strane Kine."

"Jačanje saradnje u javnoj bezbednosti", potvrdili su na sastanku u julu ove godine tadašnji ministar policije Aleksandar Vulin i ambasadorka Kine u Beogradu Čen Bo.

Memorandum o razumevanju koji je otvorio put ka zajedničkim policijskim patrolama Srbije i Kine potpisan je u maju 2019, a zajedničke patrole počele sa radom u septembru iste godine.

MUP je u februaru 2017. sa kineskom kompanijom Huavej (Huawei) potpisao ugovor, kojim je predviđeno instaliranje kamera, u okviru projekta "Bezbedan grad".

Kamere su instalirane na više stotina mesta u glavnom gradu Srbije, a projekat predviđa više od 1.000 kamera na 800 lokacija u Beogradu.

Prema specifikaciji kineske kompanije, kamere poseduju tehnologiju prepoznavanja lica i ukrštanje sa fotografija koje su u posedu MUP-a.

Huawei kamere u Beogradu: Ko gleda 'Velikog Brata'?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:23 0:00

Iz MUP-a su u septembru 2021, na upit RSE, rekli da taj sistem još uvek nije u funkciji i da će javnost o tome biti "blagovremeno obaveštena".

Sve podatke koji se tiču projekta sa kompanijom Huavej, MUP je označio kao "tajne".

Tehnologija za prepoznavanje lica se na Zapadu smatra spornom sa stanovišta ljudskih prava i privatnosti građana.

Sumnja se da Huavej Kini pruža pristup velikim setovima podataka drugih zemalja, što je zvanični Peking negirao.

Sjedinjene Američke Države su 2019. Huavej stavile na crnu listu, uz obrazloženje da predstavlja bezbednosnu pretnju zbog veza sa kineskom vladom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG