Dostupni linkovi

Kina pred izazovima pada nataliteta


Ilustrativna fotografija

Pad nataliteta i brzo starenje u najmnogoljudnijoj zemlji na planeti mogli bi se odraziti na napredak kineske ekonomije, ali i povećati pritisak na Peking da relaksira politiku kontrole rađanja i brže pomjeri starosnu granicu za odlazak u penziju, pišu svjetski mediji.

Čitamo vam: Kina pred socijalnim i ekonomskim izazovima pada nataliteta
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:08:18 0:00

Odlaganje objave rezultata popisa

Kina se sprema da prijavi pad broja stanovnika - prvi u posljednjih pet decenija - nakon popisa čije je objavljivanje prolongirano zbog osjetljivosti pitanja i usaglašavanja vladinih odjeljenja o mogućim implikacijama, navodi list Fajnenšel tajms (The Financial Times) pozivajući se na izvore upoznate s tim pitanjem.

Smanjenje stanovništva u Kini nije zabilježeno od perioda velike gladi krajem 50-tih godina prošlog vijeka uzrokovane katastrofalnom ekonomskom politikom Mao Cedunga, koja je prouzrokovala smrt desetina miliona ljudi. Trenutni pad broja stanovnika, ističe list, dolazi uprkos relaksaciji striktne politike planiranja porodice čiji je cilj da preokrene pad nataliteta najmnogoljudnije zemlje na svijetu.

Očekuje se da će posljednji kineski popis, koji je završen u decembru ali tek treba da bude objavljen, prijaviti ukupan broj stanovnika zemlje na manje od 1,4 milijarde. Vlada je trebalo da objavi rezultate popisa početkom aprila ali, ističe Fajnenšel tajms, kako je riječ o osjetljivom pitanju, pad broja stanovnika neće biti objavljen dok vladina odjeljenja ne postignu konsenzus o podacima popisa kao i njegovim implikacijama.

Nije dato objašnjenje za odlaganje saopštavanja rezultata mada je Nacionalni biro za statistiku ovog mjeseca saopštio da je za to potrebno više pripremnih radova. Pad broja stanovnika mogao bi da, ocjenjuje londonski list, bude veliki danak najvećoj azijskoj ekonomiji, što bi uticalo na sve - od potrošnje do brige o starijima.

"Rezultati popisa imaće ogroman uticaj na to kako kineski narod vidi svoju zemlju i kako funkcionišu razna vladina odjeljenja", rekao je Huang Venženg, saradnik Centra za Kinu i globalizaciju, tink-tenka sa sjedištem u Pekingu. Dodao je kako s rezultatima treba "postupati veoma pažljivo", te da su tempo i razmjere kineske demografske krize "brži i veći nego što smo zamišljali".

Pritisak na Peking

Priznanje pada broja stanovnika moglo bi povećati pritisak na Peking da promijeni politiku planiranja porodice i podstakne parove da imaju više djece, ukazuje Rojters (Reuters) dodajući kako posljednjih mjeseci kineski državni mediji sve češće navode da bi stanovništvo moglo da počne da se smanjuje u narednih nekoliko godina.

"Ako Kina potvrdi takav pad, to bi bila velika stvar", rekao je Živaj Žang, glavni ekonomista kompanije Pinpoint aset menadžment (Pinpoint Asset Management) sa sjedištem u Šenženu.

Žang je rekao da uprkos projekcijama UN, po kojima se procjenjivalo da će stanovništvo Kine dostići vrhunac 2027., to bi moglo biti puno ranije nego što su očekivali kineski kreatori tržišta i politike, te da bi Kina vjerovatno trebala "u potpunosti da relaksira politiku kontrole rađanja i brže pomjeri starosnu granicu za odlazak u penziju".

Kina je 2016. ukinula višedecenijsku politiku jednog djeteta u nadi da će povećati broj beba, zamijenivši tu mjeru politikom 'dva djeteta'. Tada je također postavila cilj da poveća svoje stanovništvo na oko 1,42 milijarde do 2020., sa 1,34 milijarde u 2010. Međutim, naglašava Rojters, natalitet je nastavio da opada.

To je djelimično i zbog toga što urbani parovi, posebno oni rođeni poslije 1990., više cijene svoju nezavisnost i karijeru nego podizanje porodice, uprkos pritisku roditelja da imaju djecu. Rastući troškovi života u većim gradovima također su odvratili parove od podizanja više djece.

Pad nataliteta i povećanje starijeg društva dodat će pritisak na radno sposobno stanovništvo i pogodit će produktivnost, smatraju stručnjaci. Prema procjeni Kapital ekonomiksa (Capital Economics), u Kini će se "radna snaga smanjivati za 0,5 odsto svake godine do 2030., sa sličnim uticajem na BDP", što bi moglo otežati ekonomsko sustizanje SAD ali i globalni položaj Kine.

Poziv 'centralne majke'

S najvećim brojem stanovnika i drugim po veličini BDP-om na planeti, kineski ekonomski napredak djeluje nezaustavljivo većini posmatrača. Međutim, nedavni radni dokument Narodne banke Kine, pokazuje da su kreatori politike sve zabrinutiji da bi uspon zemlje mogao da bude osujećen demografskim faktorima, piše časopis Forbs (Forbes).

Centralna banka koja se u Kini često naziva "centralna majka", pozvala je Peking da ukloni ograničenja broja djece koju porodica može da ima. Iako je Kina liberalizovala 'politiku jednog djeteta', koja je bila na snazi od 1979. do 2015., i većini porodica sada je dozvoljeno dvoje djece, Narodna banka Kine se zalaže za politiku koja ohrabruje troje i više djece po porodici.

Da Kina ubire gorak plod svojih ranijih pokušaja socijalnog inženjeringa, prema pisanju Forbsa, pokazuje i procjena da će broj žena starosti od 25 do 39 godina vjerovatno pasti za 21 odsto između 2020. i 2030.

Kineski stručnjak za demografiju Džejms Lijang (James Liang), procjenjuje da će, kada bude službeno prebrojavanje, broj djece rođene u Kini 2020. biti rekordno nizak u posljednje dvije decenije, otprilike 12,5 miliona, što je pad od 15 odsto u odnosu na 2019.

Manji broj ljudi znači manji rast potrošnje i veći pritisak na BDP zemlje, ukazuje Forbs dodajući da manji broj radnika također znači manje sredstava za penzije, zdravstvo i druge socijalne usluge. Narodna banka Kine procjenjuje da će teret starenja dovesti do toga da će vladini penzioni rashodi skoro utrostručiti svoj udio u BDP-u, te je razumljiv strah mlađih radnika koji su primorani da snose troškove penzije i zdravstvene zaštite za sve veći broj starijih osoba.

Pomjeranje starosne granice za penziju

Kina je u pokušaju da se pozabavi jednim od najurgentnijih pitanja u zemlji prošlog mjeseca saopštila da će "postepeno pomijerati zakonsku starosnu granicu za odlazak u penziju" u narednih pet godina, piše Njujork tajms (The New York Times).

Kako brzo starenje kineske populacije znači smanjenje radne snage, u naročitoj opasnosti su državni penzioni fondovi. List napominje da Kina ima neke od najnižih starosnih dobi za odlazak u penziju na svijetu: 50 za radnice koja obavljaju zahtjevnije fizičke poslove, 55 za radnice s boljim poslovima u kancelarijama i 60 za većinu muškaraca.

Ideja je, međutim, duboko nepopularna. Nakon što su prezentovane na godišnjem sastanku državnog parlamenta, teme vezane za penziju danima su bile u trendu na kineskim društvenim medijima, donoseći višemilionske preglede i kritičke komentare. Vlada tek treba da objavi detalje svog plana, ali stariji radnici već su rekli da su prevareni u obećanim vremenskim okvirima, dok mladi ljudi brinu da će se konkurencija za radna mjesta, koja su već žestoka, intenzivirati.

Širom svijeta, podizanje starosne granice za odlazak u penziju pojavilo se kao jedan od najproblematičnijih izazova koje vlada može da preuzme. Pokušaj Rusije da to učini 2018. doveo je do najnižeg rejtinga predsjednika Vladimira Putina, dok je plan reforme penzionog sistema u Francuskoj doveo do dugog štrajka transporta prošle godine, što je primoralo vladu da odloži prijedlog.

Sama kineska vlada odustala je od prethodnih napora da podigne starosnu granicu za odlazak u penziju 2015., suočena sa sličnim negodovanjem. Ovog puta, izgleda da je riješeno da promijeni standard koji je, dodaje list, postavljen sredinom prošlog vijeka kada se očekivalo da će prosječan građanin živjeti samo do svojih ranih četrdesetih godina. Međutim, kako se zemlja brzo modernizovala, očekivani životni vijek dostigao je skoro 77 godina, pokazuju podaci Svjetske banke.

Uz pad nataliteta, očekuje se da će više od 300 miliona ljudi, odnosno oko petine stanovništva, do 2025. imati preko 60 godina. Rezultat je, ukazuje Njujork tajms, ono što stručnjaci nazivaju ozbiljnom prijetnjom kontinuiranom ekonomskom rastu Kine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG