Svežnjevi dolara padali su s balkona u luksuznom stambenom kompleksu u prestonici Kazahstana, dok su dva giganta ekonomije te zemlje potresla hapšenja njihovih šefova pa optužbama za korupciju. Sutradan je kazahstanski predsednik Kasim-Žomart Tokajev sazvao vanrednu sednicu Saveta bezbednosti i proglasio korupciju "Ahilovom petom" državnih kompanija.
Događaji 12. i 13. novembra pokrenuli su vihor vesti u Kazahstanu, mada su detalji i dalje nejasni. Nema jasne veze između kiše dolara i hapšenja, ali o tome više kasnije.
Niko nije iznad zakona
Ljudi uhapšeni 12. novembra su na čelu dve državne institucije koje su među najmoćnijim u Kazahstanu.
Nurlan Žakupov je predsednik Samruk-Kazine, suverenog fonda bogatstva.
U svom godišnjem izveštaju za 2021. godinu, taj fond u državnom vlasništvu je naveo da kontroliše "gotovo sva strateška sredstva" korporativnog sektora Kazahstana, što čini skoro 40 odsto BDP-a. Njegova ukupna imovina dostigla je oko 87,5 milijardi dolara krajem 2025.
Jelžas Otinšijev je na čelu Kazahstan temir žolija (KTZ), državnog železničkog operatera, koji se, prema saopštenju Samruk-Kazine, priprema za izlazak na berzu sa do 20 odsto svojih akcija na berzama u Londonu, Hongkongu i Kazahstanu, s potencijalnom vrednošću do pet milijardi dolara.
Obojica su na visoke funkcije postavljeni tokom mandata Tokajeva, posle uspešnih karijera u velikim zapadnim kompanijama.
Tokajev je za hapšenja rekao da su "izuzetno ozbiljan signal raširene korupcije u državnim kompanijama" i naveo da ih treba posmatrati kao deo šireg napora da se obezbedi jednakost pred zakonom, posle ustavnih promena koje je progurao ranije ove godine.
Kritičari tvrde da su te promene više usmerene na učvršćivanje njegove vlasti nego na bilo šta drugo. Usledili su izbori u avgustu, koje su međunarodni posmatrači oštro kritikovali, a na kojima je nova stranka posvećena sprovođenju Tokajevljevog političkog programa osvojila 70 odsto glasova.
Tokajev se 13. novembra usredsredio na oštru antikorupcijsku retoriku. On je naveo više od 3.100 koruptivnih dela otkrivenih između 2023. i 2025. godine, u vrednosti od oko 560 miliona dolara, i insistirao da nijedan zvaničnik, bez obzira na položaj ili veze, ne sme biti iznad zakona.
"Naravno, neće biti razlike između 'naših', 'ne baš naših' i, pogotovo, 'drugih'. Naš ustav utvrđuje načelo da su svi građani jednaki pred zakonom. Moramo da poštujemo taj zahtev", rekao je on.
Samruk-Kazina, osnovana 2008. za vreme tadašnjeg predsednika Nursultana Nazarbajeva, takođe je ključna za velike poslove koje podržava država sa stranim kompanijama i međunarodnim kreditorima. Nekoliko njenih podružnica, uključujući proizvođača urana Kazatomprom, naftnog giganta KazMunajGas i avio-kompaniju Air Astana, već je na berzama.
Očekivalo se da će izlazak na berzu kompanije KTZ finansirati modernizaciju železnica Kazahstana i proširiti kapacitete širom ogromne zemlje, uključujući duž Transkaspijskog koridora koji povezuje Kinu i Evropu. Ostaje nejasno da li će izlazak na berzu biti kako je planirano.
Finansijski analitičar Rasul Rismambetov rekao je za RSE da pojedini potencijalni investitori vest o hapšenjima prihvataju mirno, pod uslovom da računi kompanije ostanu pouzdani.
"Izlazak na berzu kompanije KTZ može i treba da bude odložen, ali više iz finansijskih nego iz reputacionih razloga", rekao je Rismambetov. "Ako se ispostavi da je reč o mitu, a ne o novcu ukradenom direktno iz projekata, investitori će to primiti prilično neutralno. Oni koji su već uložili u Kazahstan kažu: 'Glavno je da finansijski izveštaji nisu namešteni'".
Tokajev je rekao da su neki sporazumi i ugovori nedavno preispitani jer su, po njegovom mišljenju, potpisani greškom. On nije naveo detalje niti ih je povezao s aktuelnom istragom.
'Crna kutija' pod lupom
Politički analitičar Dosim Satpajev kaže da Samruk-Kazina i veći deo šireg kazahstanskog kvazijavnog sektora dugo funkcioniše kao "crna kutija". On navodi da zamena rukovodilaca neće rešiti osnovne probleme.
"Parafrazirajući vodoinstalatera iz starog vica: Ne treba samo slavina da se popravi – mora da se promeni ceo sistem u fondu", napisao je on, uz pitanje zašto Samruk-Kazina nije postala vrsta državne investicione institucije kakva je prvobitno zamišljena, po uzoru na singapursku državnu globalnu investicionu kompaniju Temasek Holdings.
Ekonomista Oljas Hudajbergenov, bivši ekonomski savetnik Tokajeva, vidi hapšenja u KTZ-u kao priliku za suočavanje s ukorenjenom korupcijom. Navodne mreže unutar železničkog operatera opisao je ovim rečima:
"Postoje legende da tamo deluje čitava mafija, sposobna da sabotira naloge, pa čak i da izbaci iz šina voz s putnicima kako bi posle skandala bio smenjen pošten menadžer".
On je postavio pitanje da li će privođenje tri ili četiri rukovodioca biti dovoljno da se takve mreže razbiju i da li će iko biti spreman da se uhvati u koštac s otporom koji čišćenje kompanije nosi.
Hapšenja su ponovo otvorila i raspravu o tome da li Samruk-Kazinu treba reformisati ili razbiti. Tokajev nije ponudio konkretan plan, ali je naložio vladi i nadzornim organima da do 24. novembra podnesu predloge za smanjenje korupcije i poboljšanje rada kompanija iz kvazijavnog sektora.
Kiša novca
Istog dana kada je Komitet nacionalne bezbednosti Kazahstana (KNB) izdao saopštenje o hapšenjima, na internetu je počeo da kruži snimak na kojem se naizgled vide koferi i svežnjevi novca rasuti ispred luksuznog stambenog kompleksa Atlant u centru Astane.
Na snimku se vide uniformisani policajci u reflektujućim prslucima kako ograđuju prostor, zajedno sa zvaničnicima u civilu. Zgrada se nalazi blizu sedišta i KTZ-a i Samruk-Kazine. Vlasti nisu potvrdile da li je incident povezan s hapšenjima, niti da li su novčanice autentične.
Neki blogeri tvrde da je jedan od uhapšenih zvaničnika živeo u zgradi i da je osam kofera i torbi punih novčanica od 100 dolara bačeno s balkona kad su stigli agenti KNB-a. Lokalni mediji i komentatori na internetu spekulisali su da je tu bilo između 15 i 40 miliona dolara, mada nije zvanično objavljeno koliko je tu bilo para.
KNB nije odgovorio na upit RSE o tome da li je incident povezan s hapšenjima, koliko je novca bilo u pitanju i šta se dogodilo s tim novcem.