Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH povodom obilježavanja Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina upriličila je u Sarajevu virtuelnu izložbu sa ciljem podsjećanja na jedinstvene ambijente nastale kombinacijom graditeljstva i vode. Iz Komisije su još jednom upozorili na katastrofalno stanje u kojem se nalazi kulturno-historijsko naslijeđe BiH.
Simbolično u pet minuta do 12 sati članovi Komisije otvorili su izložbu fotografija bh. nacionalnih spomenika kako bi ukazali na situaciju u kojoj se nalazi kulturno naslijeđe, ali i voda.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina, iz Komisije su uputili poruku građanima BiH o neodvojivosti prirode i kulturnog naslijeđa, ali i njihovoj ugroženosti.
Amra Hadžimuhamadović
«Upućujemo poruku da je svako od građana i BiH odgovoran za njihovo očuvanje. To bh. blago, koje je nastalo iz odnosa materijalnih i nematerijalnih vrijednosti, kulture i pridrodnog fenomena vode Bosni i Hercegovini je od univerzalnog značaja», rekla je članica Komisije Amra Hadžimuhamedović.
Kulturno naslijeđe u BiH je u potpunosti ugroženo. Hadžimuhamedović ističe kako je jedan od najčešćih oblika zloupotrebe kulturne baštine eksploatacija kulturnog naslijeđa:
«I moram kazati da postoji jedan vrlo dobro konstruirani kaos koji je, između ostalog, usmjeren i na to da se omogući onima koji se žele brzo obogatiti koristeći kulturno i prirodno naslijeđe BiH, da to učine bez smetnje od strane zakona», rekla je ona.
Državna komisija za zaštitu nacionalnih spomenika do sada je pod zaštitu države stavila 625 objekata, graditeljskih cjelina, historijskih spomenika, dok se više od 500 spomenika nalazi na privremenoj listi Komisije. Ovi objekti predstavljaju ostatke burne prošlosti i bogate historije bh. područja. Njihova vrijednost za kulturnu i duhovnu afirmaciju i valorizaciju je ogromna i zbog toga zaslužuju posebnu pažnju države i njenih institucija. koji bi trebali da se brinu o njihovom očuvanju, promociji, sanaciji i preuređenju.
Fenomeni kojih nema nigdje na svijetu
Donedavna predsjednica Komisije Amra Hadžimuhamedović kaže kako bh. političari nemaju razvijenu svijest o značaju kulturnog blaga.
«Kod nekih političara, posebno onih koji vrlo jasno rade na razaranju bh. identiteta, postoji vrlo jasna svijest koliko je naslijeđe važno - i vrlo sistematično se radi na razaranju bh. naslijeđa», upozorila je Hadžimuhamedović.
Da bh. građani, političari, ali i stručnjaci imaju maćehinski odnos spram kulturnog i historijskog blaga potvrđuje i profesorica sarajevskog Arhitektonskog fakulteta na katedri za zaštitu graditeljskog naslijeđa Lemja Šabuh - Akšamija.
«Mi imamo problem sa nemanjem odgovornosti prema već urađenom poslu. Imam osjećaj da se prema svemu, pa čak i prema tome, ponašamo maćehinski. Ili smo toliki strašni amateri - čega se ja ustvari najviše bojim - u svakoj realizaciji posla da jednostavno ne možemo bolje», kaže ona.
Kao jedan od najugroženijih nacionalnih spomenika u BiH Most Mehmed-paše Sokolovića uvršten je 2008. godine na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Pored njega, pod zaštitom Komiteta za svjetsku baštinu nalazi se još Gradska jezgra Mostara sa Starim mostom.
U okviru regionalne saradnje ministri iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore zajedno su nominirali ukupno 28 stećaka za uvrštavanje na Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Među njima je i nekropola stećaka na Bijači u Ljubuškom.
Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović očekuje pozitivnu odluku UNESCO-a.
«To je možda jedan od najkrupnijih projekata u oblasti kulture koji se radi između država, dakle regionalna saradnja, i to UNESCO pozdravlja i sigurno će pružiti maksimalnu podršku u konačnoj realizaciji ovog projekta», smatra Nović.
Do sada pod UNESCO-ovom zaštitom nalazi se sedam lokaliteta u Srbiji. Ministar kulture Republike Srbije Nebojša Bradić kaže kako je područje Balkana veoma bogato kulturnim i historijskim blagom koje se mora zaštititi.
«Ovi prostori u kojima mi živimo prepliću brojne kulture i civilizacije i imaju više različitih identiteta. I to je ono što nas sve zajedno ohrabruje kao projekat koji će biti jedan od mnogih koji će u narednom periodu slediti», kazao je Bradić.
Hrvatska ima šest spomenika pod zaštitom UNESCO-a. Ministar kulture Hrvatske Božo Biškupić smatra da su spomenici svjedoci života i tradicije naroda na ovim prostorima.
«To su fenomeni kojih nema drugdje u svijetu, vjerujte mi. Uspjeli smo sačuvati, bolje reći – narod je uspio sačuvati zaista vrijednu kulturnu baštinu s kojom se Evropa može dičiti, a sa mnogim od tih fenomena i cijeli svijet», rekao je Biškupić.
Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina ustanovilo je Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline 18. aprila 1982. godine. Cilj obilježavanja je da se istraži kulturno naslijeđe, te da se utiče na jačanje svijesti javnosti o njegovoj raznovrsnosti i značaju.
Simbolično u pet minuta do 12 sati članovi Komisije otvorili su izložbu fotografija bh. nacionalnih spomenika kako bi ukazali na situaciju u kojoj se nalazi kulturno naslijeđe, ali i voda.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina, iz Komisije su uputili poruku građanima BiH o neodvojivosti prirode i kulturnog naslijeđa, ali i njihovoj ugroženosti.
«Upućujemo poruku da je svako od građana i BiH odgovoran za njihovo očuvanje. To bh. blago, koje je nastalo iz odnosa materijalnih i nematerijalnih vrijednosti, kulture i pridrodnog fenomena vode Bosni i Hercegovini je od univerzalnog značaja», rekla je članica Komisije Amra Hadžimuhamedović.
Kulturno naslijeđe u BiH je u potpunosti ugroženo. Hadžimuhamedović ističe kako je jedan od najčešćih oblika zloupotrebe kulturne baštine eksploatacija kulturnog naslijeđa:
«I moram kazati da postoji jedan vrlo dobro konstruirani kaos koji je, između ostalog, usmjeren i na to da se omogući onima koji se žele brzo obogatiti koristeći kulturno i prirodno naslijeđe BiH, da to učine bez smetnje od strane zakona», rekla je ona.
Državna komisija za zaštitu nacionalnih spomenika do sada je pod zaštitu države stavila 625 objekata, graditeljskih cjelina, historijskih spomenika, dok se više od 500 spomenika nalazi na privremenoj listi Komisije. Ovi objekti predstavljaju ostatke burne prošlosti i bogate historije bh. područja. Njihova vrijednost za kulturnu i duhovnu afirmaciju i valorizaciju je ogromna i zbog toga zaslužuju posebnu pažnju države i njenih institucija. koji bi trebali da se brinu o njihovom očuvanju, promociji, sanaciji i preuređenju.
Fenomeni kojih nema nigdje na svijetu
Donedavna predsjednica Komisije Amra Hadžimuhamedović kaže kako bh. političari nemaju razvijenu svijest o značaju kulturnog blaga.
«Kod nekih političara, posebno onih koji vrlo jasno rade na razaranju bh. identiteta, postoji vrlo jasna svijest koliko je naslijeđe važno - i vrlo sistematično se radi na razaranju bh. naslijeđa», upozorila je Hadžimuhamedović.
Da bh. građani, političari, ali i stručnjaci imaju maćehinski odnos spram kulturnog i historijskog blaga potvrđuje i profesorica sarajevskog Arhitektonskog fakulteta na katedri za zaštitu graditeljskog naslijeđa Lemja Šabuh - Akšamija.
«Mi imamo problem sa nemanjem odgovornosti prema već urađenom poslu. Imam osjećaj da se prema svemu, pa čak i prema tome, ponašamo maćehinski. Ili smo toliki strašni amateri - čega se ja ustvari najviše bojim - u svakoj realizaciji posla da jednostavno ne možemo bolje», kaže ona.
Kao jedan od najugroženijih nacionalnih spomenika u BiH Most Mehmed-paše Sokolovića uvršten je 2008. godine na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Pored njega, pod zaštitom Komiteta za svjetsku baštinu nalazi se još Gradska jezgra Mostara sa Starim mostom.
U okviru regionalne saradnje ministri iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore zajedno su nominirali ukupno 28 stećaka za uvrštavanje na Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Među njima je i nekropola stećaka na Bijači u Ljubuškom.
Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović očekuje pozitivnu odluku UNESCO-a.
«To je možda jedan od najkrupnijih projekata u oblasti kulture koji se radi između država, dakle regionalna saradnja, i to UNESCO pozdravlja i sigurno će pružiti maksimalnu podršku u konačnoj realizaciji ovog projekta», smatra Nović.
Do sada pod UNESCO-ovom zaštitom nalazi se sedam lokaliteta u Srbiji. Ministar kulture Republike Srbije Nebojša Bradić kaže kako je područje Balkana veoma bogato kulturnim i historijskim blagom koje se mora zaštititi.
«Ovi prostori u kojima mi živimo prepliću brojne kulture i civilizacije i imaju više različitih identiteta. I to je ono što nas sve zajedno ohrabruje kao projekat koji će biti jedan od mnogih koji će u narednom periodu slediti», kazao je Bradić.
Hrvatska ima šest spomenika pod zaštitom UNESCO-a. Ministar kulture Hrvatske Božo Biškupić smatra da su spomenici svjedoci života i tradicije naroda na ovim prostorima.
«To su fenomeni kojih nema drugdje u svijetu, vjerujte mi. Uspjeli smo sačuvati, bolje reći – narod je uspio sačuvati zaista vrijednu kulturnu baštinu s kojom se Evropa može dičiti, a sa mnogim od tih fenomena i cijeli svijet», rekao je Biškupić.
Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina ustanovilo je Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline 18. aprila 1982. godine. Cilj obilježavanja je da se istraži kulturno naslijeđe, te da se utiče na jačanje svijesti javnosti o njegovoj raznovrsnosti i značaju.
