(Nekropola stećaka Radimlja nalazi se u Vidovu polju, na putu Čapljina - Stolac. Po likovnim odlikama spada među najznačajnije nekropole stećaka. Video prilog Tine Jelin, novembar 2009)
Ivan Katavić
Bosna i Hecegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora do kraja mjeseca nominirat će oko 30 stećaka za uvrštavanje na Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. U proteklih godinu dana stručni timovi pomenutih zemalja obišli su lokacije na kojima se nalazi preko 60.000 stećaka. Riječ je o najkrupnijem projektu iz područja kulture na regionalnoj razini i trebao bi biti završen do kraja 2012. godine.
Bosna i Hercegovina kao zemlja sa najvećim brojem stećaka nominirat će nešto više od 20 nekropola stećaka sa područja 18 općina na Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Time bi stećak bio treći spomenik kulture iz BiH uvršten na UNESCO-ov popis.
„Mogu da kažem da je tim mladih stručnjaka koji je u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika radio na tom poslu, zaista uradio jedan jako dobar posao, iscrpan posao i kvalitetan posao. Ostalo je samo da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na svojoj sljedećoj sjednici usvoji taj završni popis nekropola“, kaže Dubravko Lovrenović, predsjedatelj Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Republika Hrvatska u protekloj godini dana razmatrala je ukupno 450 lokacija na kojima se nalaze stećci. Na tim lokacijama izabrala je dvije nekropole koje će predložiti za nominaciju.
Stećak ispred Narodnog muzeja u Sarajevu, novembar 2009, foto: Midhat Poturović„Mi razmatramo dvije. Jedna je kod Ciste Velike, nedaleko Imotskog, u Imotskoj krajini, a jedna je nedaleko od Župe dubrovačke u Dubrovačkom primorju. Mi smo išli strategijom da pokušamo izabrati najznačajnije, najsačuvanije, a isto tako smo razmišljali itekako kako tu implementirati tzv. menadžment plan očuvanja, dakle, kako te lokacije nadalje koristiti i osigurati njihovo očuvanje“, pojašnjava Jasenko Mesić, ravnatelj Uprave za arhivsku djelatnost i arheološku baštinu pri Ministarstvu kulture RH.
Republika Srbija među nekoliko tisuća stećaka, koliko se nalazi u toj zemlji, izbrala je tri nekropole koje će predložiti na tentativnu listu. Sve tri nekrople nalaze se na području zapadne Srbije.
„Jedna je nekropola Mramorje u mestu Perućac, na teritoriji opštine Bajina Bašta. To je inače arheološko nalazište od izuzetnog značaja za R Srbiju. Znači već samo po sebi u R Srbiji ima kategoriju izuzetnog spomenika. Druga nekorpola je otprilike oko sedam, osam kilometara istočno od Perućca, nalazi se u selu Rastištu, u okviru Nacionalnog parka Tara. Treća nekropola koju predviđamo da stavimo na Listu svetske baštine u okviru celog ovog projekta nalazi se na teritoriji opštine Prijepolje, u selu Hrte“, navodi Maja Đorđević, arheologinja Republičkog zavoda za zaštitu nacionalnih spomenika Srbije.
Zaštita od propadanja
Među 3.000 nekropola sa stećima, koliko se nalazi u Crnoj Gori, bit će nominirana ukupno četiri stećka i to u općinama Žabljak, Pljevlje, Plužine i Nikšić. Predstavnici stručnog tima Crne Gore kažu da su zadovoljni dosadašnjim poslom glede ovog projekta.
„Sve je to arheološki dokumentovano, urađen je izvještaj, foto dokumentacija, arheološki kartoni stećaka i određena je uža i šira zona zaštite, odbrane nekropole sa stećcima kod grčkog groblja pored Ribljeg jezera u Nacionalnom parku Durmitor, tako da smo mi sada spremni još od maja za izradu menadžment plana, s tim što sada sve četiri države čekaju naredni sastanak koji treba da se desi u Beogradu u drugoj polovini oktobra mjeseca“, kaže Danica Nikolić, glasnogovornica Ministarstva za kulturu Crne Gore.
Krajem prošle godine, kada je nastala incijativa da četiri zemlje regije zajednički nominiraju stećke na Popis svjetske baštine naišla je na pozitivne reakcije u javnosti. Ukoliko projekat uspije, stećci će se, kao kulturno blago, zaštititi i od propadanja.
„Odgovarajuće institucije pokušavaju i trude se da čine dovoljno, međutim, treba se također raditi na educiranju građana, kako bi i građani dali svoj doprinos, jer ne možemo se samo oslanjati na ustanove, na službenike, na komisije, nego trebaju i građani malo više povesti računa o zaštiti kulturnih spomenika“, pojašnjava Emir Filipović, prof. na odsjeku povijesti Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Incijativa da se stećak kao kulturni spomenik zaštiti naišla je i na pozitivan odjek među građanima:
„Treba štititi tu kulturnu baštinu, starine - i stećke pogotovo.“
„Trebalo bi zaštititi sve kulturne zanmenitosti, bez obzira čije su - taman da su kineske.“
„Pa nego da trebamo - ali ko danas zna šta je kultura?“
„U svakom slučaju treba zaštititi kulturnu baštinu i zbog nas i zbog naše djece. To je tradicija, i treba da se održi.“
Na UNESCO-ovom Popisu svjetske kulturne baštine Srbija do sada ima šest, Hrvatska sedam, Crna Gora tri, te BiH dva spomenika kulture.
U BiH se manifestacijom Dani europskog nasljeđa želi se skrenuti pažnja na potrebu očuvanja zajedničke kulturne baštine. Tema ovogodišnje manifestacije je „Stećak“, a općina Konjic je odabrana da bude domaćin manifestacije.
„Na području općine Konjic postoji oko 3,5 hiljade stećaka na oko 130 lokaliteta. Obaveza svijh nas koji živimo u ovome gradu jeste da njegujemo i na našu omladinu prenosimo kulturno-historijsko nasljeđe kako bi oni mogli na nove generacije prenositi“, kaže Šeherzada Alić, pomoćnica načelnika općine Konjic.
Odabirom teme „Stećak“ data je podrška regionalnom projektu nominiranja stećaka na Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a, koji je uveliko u toku.
„Smatram da odabir stećaka kao teme ove godine ima svoje duboko historijsko, simboličko i aktualno političko značenje. Naime, sasvim je jasno iz onoga svega što znamo o stećcima da stećci kao nadgrobni spomenici imaju svoju emninentno evropsku, a isto tako eminentno bosansku dimenziju“, navodi Dubravko Lovrenović.
Ivan Katavić
Bosna i Hecegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora do kraja mjeseca nominirat će oko 30 stećaka za uvrštavanje na Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. U proteklih godinu dana stručni timovi pomenutih zemalja obišli su lokacije na kojima se nalazi preko 60.000 stećaka. Riječ je o najkrupnijem projektu iz područja kulture na regionalnoj razini i trebao bi biti završen do kraja 2012. godine.
Bosna i Hercegovina kao zemlja sa najvećim brojem stećaka nominirat će nešto više od 20 nekropola stećaka sa područja 18 općina na Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Time bi stećak bio treći spomenik kulture iz BiH uvršten na UNESCO-ov popis.
„Mogu da kažem da je tim mladih stručnjaka koji je u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika radio na tom poslu, zaista uradio jedan jako dobar posao, iscrpan posao i kvalitetan posao. Ostalo je samo da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na svojoj sljedećoj sjednici usvoji taj završni popis nekropola“, kaže Dubravko Lovrenović, predsjedatelj Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Republika Hrvatska u protekloj godini dana razmatrala je ukupno 450 lokacija na kojima se nalaze stećci. Na tim lokacijama izabrala je dvije nekropole koje će predložiti za nominaciju.
Republika Srbija među nekoliko tisuća stećaka, koliko se nalazi u toj zemlji, izbrala je tri nekropole koje će predložiti na tentativnu listu. Sve tri nekrople nalaze se na području zapadne Srbije.
„Jedna je nekropola Mramorje u mestu Perućac, na teritoriji opštine Bajina Bašta. To je inače arheološko nalazište od izuzetnog značaja za R Srbiju. Znači već samo po sebi u R Srbiji ima kategoriju izuzetnog spomenika. Druga nekorpola je otprilike oko sedam, osam kilometara istočno od Perućca, nalazi se u selu Rastištu, u okviru Nacionalnog parka Tara. Treća nekropola koju predviđamo da stavimo na Listu svetske baštine u okviru celog ovog projekta nalazi se na teritoriji opštine Prijepolje, u selu Hrte“, navodi Maja Đorđević, arheologinja Republičkog zavoda za zaštitu nacionalnih spomenika Srbije.
Zaštita od propadanja
Među 3.000 nekropola sa stećima, koliko se nalazi u Crnoj Gori, bit će nominirana ukupno četiri stećka i to u općinama Žabljak, Pljevlje, Plužine i Nikšić. Predstavnici stručnog tima Crne Gore kažu da su zadovoljni dosadašnjim poslom glede ovog projekta.
„Sve je to arheološki dokumentovano, urađen je izvještaj, foto dokumentacija, arheološki kartoni stećaka i određena je uža i šira zona zaštite, odbrane nekropole sa stećcima kod grčkog groblja pored Ribljeg jezera u Nacionalnom parku Durmitor, tako da smo mi sada spremni još od maja za izradu menadžment plana, s tim što sada sve četiri države čekaju naredni sastanak koji treba da se desi u Beogradu u drugoj polovini oktobra mjeseca“, kaže Danica Nikolić, glasnogovornica Ministarstva za kulturu Crne Gore.
Krajem prošle godine, kada je nastala incijativa da četiri zemlje regije zajednički nominiraju stećke na Popis svjetske baštine naišla je na pozitivne reakcije u javnosti. Ukoliko projekat uspije, stećci će se, kao kulturno blago, zaštititi i od propadanja.
„Odgovarajuće institucije pokušavaju i trude se da čine dovoljno, međutim, treba se također raditi na educiranju građana, kako bi i građani dali svoj doprinos, jer ne možemo se samo oslanjati na ustanove, na službenike, na komisije, nego trebaju i građani malo više povesti računa o zaštiti kulturnih spomenika“, pojašnjava Emir Filipović, prof. na odsjeku povijesti Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Incijativa da se stećak kao kulturni spomenik zaštiti naišla je i na pozitivan odjek među građanima:
„Treba štititi tu kulturnu baštinu, starine - i stećke pogotovo.“
„Trebalo bi zaštititi sve kulturne zanmenitosti, bez obzira čije su - taman da su kineske.“
„Pa nego da trebamo - ali ko danas zna šta je kultura?“
„U svakom slučaju treba zaštititi kulturnu baštinu i zbog nas i zbog naše djece. To je tradicija, i treba da se održi.“
Na UNESCO-ovom Popisu svjetske kulturne baštine Srbija do sada ima šest, Hrvatska sedam, Crna Gora tri, te BiH dva spomenika kulture.
U BiH se manifestacijom Dani europskog nasljeđa želi se skrenuti pažnja na potrebu očuvanja zajedničke kulturne baštine. Tema ovogodišnje manifestacije je „Stećak“, a općina Konjic je odabrana da bude domaćin manifestacije.
„Na području općine Konjic postoji oko 3,5 hiljade stećaka na oko 130 lokaliteta. Obaveza svijh nas koji živimo u ovome gradu jeste da njegujemo i na našu omladinu prenosimo kulturno-historijsko nasljeđe kako bi oni mogli na nove generacije prenositi“, kaže Šeherzada Alić, pomoćnica načelnika općine Konjic.
Odabirom teme „Stećak“ data je podrška regionalnom projektu nominiranja stećaka na Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a, koji je uveliko u toku.
„Smatram da odabir stećaka kao teme ove godine ima svoje duboko historijsko, simboličko i aktualno političko značenje. Naime, sasvim je jasno iz onoga svega što znamo o stećcima da stećci kao nadgrobni spomenici imaju svoju emninentno evropsku, a isto tako eminentno bosansku dimenziju“, navodi Dubravko Lovrenović.
