Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Wilson: Sarajevo granatirano sa malim pauzama


Granatiranje Sarajeva, avgust 1992., arhiv
U Haškom tribunalu završeno je ispitivanje nekadašnjeg vojnog oficira za vezu pri misiji UN-a za bivšu Jugoslaviju, penzionisanog australijskog generala Johna Wilsona, u procesu protiv Radovana Karadžića, optuženog za genocid i druge zločine protiv čovječnosti. Vilson je, između ostalog, u odgovorima na pitanja ustvrdio kako je Sarajevo neselektivno granatirano od strane vojske bosanskih Srba, čemu je, kaže, i sam svjedočio.

Svjedočeći o prilikama u Sarajevu pred Haškim tribunalom, nekadašnji vojni oficir za vezu pri misiji UN-a za bivšu Jugoslaviju, general John Wilson kazao je kako je naoružanje srpskih snaga bilo neuporedivo veće nego ono koje su imale snage ARBiH:

„Snage Predsjedništva jednostavno nisu imale dovoljan broj oruđa da bi mogle da otvore tako žestoku paljbu na grad, i zbog toga je, po mojoj proceni, to pripisano Srbima.“

Na te tvrdnje haški optuženik Radovan Karadžić, kojeg se tereti za genocid i druge zločine protiv čovječnosti, je kazao:

„Vidite, gospodine generale, da je tadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa zabranio artiljerijskih oruđa u zoni korpusa i da se ona mogla upotrebiti isključivo po njegovom odobrenju.“

No, Vilson je ostao pri svojoj tvrdnji:

„Ja bih rekao da je onda on često davao svoja dopuštenja u tom slučaju, gospodine Karadžiću, jer je period od 14. maja do 24. juna bio period veoma žestokih operativnih dejstava, svakodnevno je otvarana artiljerijska paljba na grad Sarajevo - i malo je tu bilo pauza u granatiranju, tako da je ovo veoma slobodno tumačenje direktive.“

Grantiranje i prije doručka

Na tvrdnje optuženog da je u periodu od nekoliko mjeseci po srpskim dijelovim grada palo oko 5.000 granata, Vilson je odgovorio kako su srpske snage u pojedinim danima toliko granata znale ispaliti na grad prije doručka.

Karadžić je Vilsona najviše ispitivao o rasporedu vojnim snagama ARBiH, povredama primirja, te navodnim zatočeničkim centrima u kojima su u Sarajevu držani Srbi, o čemu se Vilson nije mogao izjasniti.

Karadžić je u nekoliko navrata pokušavao osporiti kredibilnost svjedoka tvrdnjama da ne za oko 100 činjenica ključnih za poziciju na kojoj se svjedok svojevremeno nalazio, na šta je Vilson kazao kako je sve informacije potrebne za njegov rad imao, ili mogao imati.

Vilson, također, nije mogao potvrditi Karadžićeve navode da se u Londonu na mirovnoj konferenciji srpska strana sa 70 posto teritorije, koju je kontrolisala, imala namjeru povući, te zadržati 52 posto teritorije, protiv čega su, navodno, bili i srpska skuština i vojni vrh.

Pitajući svjedoka o etničkom čišćenju pojedinih dijelova teritorija pod srpskom kontrolom, Karadžić je naveo primjer Trebinja, odnosno da je SDA izdala tajno uputstvo da se isele građani muslimanske nacionalnosti kako bi kasnije mogli Srbe optužiti za etničko čišćenje. Svjedok je kazao kako nije bio upoznat s ovakvim tvrdnjama.

Ispitivanje Vilsona je završeno, a suđenje se nastavlja sljedeće sedmice iskazom svjedoka KDZ 185, koji će svjedočiti umjesto ranije najavljenog Momčila Mandića, koji će se na sudu pojaviti naknadno.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

XS
SM
MD
LG