Vlada Crne Gore je u srijedu bjavila da je pokrenula postupak preuzimanja podgoričkog Kombinata aluminijuma kojim trenutno upravlja Centralno-evropska aluminijumska kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske. Pored toga, odlučeno je i da se Rusima ne odobre nove subvencije za električnu energiju.
"Pravni savjetnik Savjeta za privatizaciju trenutno radi na preuzimanju akcija ruskog CEAC-a po osnovu odredbi definisanih Ugovorom o poravnanju", saopšteno je u srijedu iz Vlade u kojoj napominju da je riječ o pravnom postupku čija se procedura i dinamika mora ispoštovati i da će se ispuniti sve ugovorne i zakonske obaveze u tom procesu.
Iz Vlade nam je nezvanično rečeno da se radi o komplikovanoj i glomaznoj pravnoj proceduri koja je povjerena izvjesnoj stranoj kući.
"Skupštinski zaključci su u tom pogledu jasni, Skupština Crne Gore je obavezala Vladu Crne Gore da angažuje kvalitetan menadžment i preduzme sve neophodne mjere, uključujući i one koje su vezane za pitanje, koje kako vidimo najviše opterećuje KAP, a to je pitanje snabdijevanja električnom energijom, kao i za rješavanje socijalnog aspekta i pitanja dugova, a sve usmjereno u pravcu održavanja proizvodnje i uz uvažavanje značaja koji KAP ima za crnogorsku ekonomiju", kaže portparolka Ministarstva ekonomije Draženka Bećirović.
Privatizacija podgoričkog Kombinata aluminijuma je od početka problematična. Vladi se u startu zamjerilo sklapanje netransparentnog aranžmana sa offshore kompanijom Salamon Enterprizes umjesto sa Rusalom koji se javio na tender, što je rezultiralo sumnjama da se radi o korupcionaškom poslu čiji je cilj izvlačenje novca preko Kombinata na račun offshore firme za koju se tvrdi da pripada ruskom tajkunu Olegu Deripaski, ali se sumnja u mogućnost suvlasničkog učešća i moćnih pojedinaca iz Crne Gore.
U prilog takvim sumnjama govori i velikodušnost Vlade u odobravanju subvencija za struju, tolerisanje brojnih kršenja privatizacionog ugovora, prije svega kroz neispunjenje investicionog plana, ali i opraštanje dugova i utaje poreza.
KAP je prodat 2005., ali su se nakon međusobnih tužbi međunarodnom sudu odnosi Vlade i ruskog investitora redefinisali, a to je, između ostalog, značilo i državne garancije za kredite koje su Rusi digli u ime KAP-a.
U međuvremenu, Vlada je već platila 23 i po miliona eura Deutsche banci, a u red su stali i mađarska OTP i ruska VTB banka, pa će građani umjesto Rusa platiti svih (sa kamatama) 170 miliona eura, a slučaj će dobiti sudski epilog nakon čega će uz određenu cijenu država povratiti vlasništvo, ali će i dalje ostati problem upravljanja kompanijom.
Nema konkretnog plana
Uz svu štetu iz prošlosti, sadašnje probleme i buduće rizike da Vlada preuzme KAP to neće biti lak zadatak, a konkretan plan ne postoji. Nije čak ni sigurno da će KAP opstati.
"Novi menadžment je dužan da obezbijedi izradu nezavisne studije o održivosti aluminijumske proizvodnje u Crnoj Gori po svim sgementima. Ukoliko ta studija ekonomske održivosti koju će usvojiti Skupština Crne Gore utemelji održivost aluminijumske proizvodnje onda budućem partneru treba ponuditi osnovu za izgradnju energetskih kapaciteta koji bi bili u funkciji aluminijumske proizvodnje uključujući tu i pokretanje Prerade, Glinice i prerađivačkih kapaciteta", kaže Draženka Bećirović iz Ministarstva ekonomije.
Od studije koja će se tek raditi zavisi da li će KAP biti ugašen ili će nastaviti da radi opterećen sa bar 350 miliona eura dugova, zastarjelom tehnologijom i nedostatkom jeftinog izvora električne energije.
Analitičar tržišta aluminijuma Goran Đukanović pretpostavlja da će Vlada potražiti drugog investitora sa strane.
"Pominje se ili njemačka kompanija sa kojom će pokušati da obezbijedi energetski izvor za KAP i mislim da je to prioritet, pogotovo zbog toga što se već 2015. godine očekuje uspostavljanje podmorske veze sa Italijom, što znači da će sav višak električne energije iz regiona se izvoziti u Italiju. Dakle, vrlo je važno da se do tada obezbijedi jedan izvor električne energije za KAP, što bi vjerovatno riješilo njegovu sudbinu i opstanak na duži rok", ocjenjuje Goran Đukanović.
Pošto je ruskom investitoru istekao rok po kom je država bila dužna da mu dotira cijenu električne energije, Vlada je u srijedu odlučila da neće nastaviti da subvencionira struju za Kombinat aluminijuma. To, međutim, može biti samo manevar u susret budućoj međunarodnoj arbitraži.
Rusima će se fakturisati puna cijena struje, čime će se uslijed gomilanja dugova prema Elektroprivredi kojoj već sada duguju 32 miliona eura slabiti pozicija u pravnom procesu. Činjenica je, međutim da će, ne samo subvencionisani dio, nego i punu cijenu struje koju Rusi ne plaćaju, takođe platiti građani koji su već počeli da otplaćuju 170 miliona eura njihovih kredita.
To je potvrdio i analitičar tržišta aluminijuma Goran Đukanović:
"Neko će morati da plati potrošenu električnu energiju. Znači, ako nema subvencija za KAP neko će morati da plati subvencije i ukupan račun za struju a taj račun ne ostaje nikom drugom do Vladi."
"Pravni savjetnik Savjeta za privatizaciju trenutno radi na preuzimanju akcija ruskog CEAC-a po osnovu odredbi definisanih Ugovorom o poravnanju", saopšteno je u srijedu iz Vlade u kojoj napominju da je riječ o pravnom postupku čija se procedura i dinamika mora ispoštovati i da će se ispuniti sve ugovorne i zakonske obaveze u tom procesu.
Iz Vlade nam je nezvanično rečeno da se radi o komplikovanoj i glomaznoj pravnoj proceduri koja je povjerena izvjesnoj stranoj kući.
"Skupštinski zaključci su u tom pogledu jasni, Skupština Crne Gore je obavezala Vladu Crne Gore da angažuje kvalitetan menadžment i preduzme sve neophodne mjere, uključujući i one koje su vezane za pitanje, koje kako vidimo najviše opterećuje KAP, a to je pitanje snabdijevanja električnom energijom, kao i za rješavanje socijalnog aspekta i pitanja dugova, a sve usmjereno u pravcu održavanja proizvodnje i uz uvažavanje značaja koji KAP ima za crnogorsku ekonomiju", kaže portparolka Ministarstva ekonomije Draženka Bećirović.
Privatizacija podgoričkog Kombinata aluminijuma je od početka problematična. Vladi se u startu zamjerilo sklapanje netransparentnog aranžmana sa offshore kompanijom Salamon Enterprizes umjesto sa Rusalom koji se javio na tender, što je rezultiralo sumnjama da se radi o korupcionaškom poslu čiji je cilj izvlačenje novca preko Kombinata na račun offshore firme za koju se tvrdi da pripada ruskom tajkunu Olegu Deripaski, ali se sumnja u mogućnost suvlasničkog učešća i moćnih pojedinaca iz Crne Gore.
U prilog takvim sumnjama govori i velikodušnost Vlade u odobravanju subvencija za struju, tolerisanje brojnih kršenja privatizacionog ugovora, prije svega kroz neispunjenje investicionog plana, ali i opraštanje dugova i utaje poreza.
KAP je prodat 2005., ali su se nakon međusobnih tužbi međunarodnom sudu odnosi Vlade i ruskog investitora redefinisali, a to je, između ostalog, značilo i državne garancije za kredite koje su Rusi digli u ime KAP-a.
U međuvremenu, Vlada je već platila 23 i po miliona eura Deutsche banci, a u red su stali i mađarska OTP i ruska VTB banka, pa će građani umjesto Rusa platiti svih (sa kamatama) 170 miliona eura, a slučaj će dobiti sudski epilog nakon čega će uz određenu cijenu država povratiti vlasništvo, ali će i dalje ostati problem upravljanja kompanijom.
Nema konkretnog plana
Uz svu štetu iz prošlosti, sadašnje probleme i buduće rizike da Vlada preuzme KAP to neće biti lak zadatak, a konkretan plan ne postoji. Nije čak ni sigurno da će KAP opstati.
Od studije koja će se tek raditi zavisi da li će KAP biti ugašen ili će nastaviti da radi opterećen sa bar 350 miliona eura dugova.
Od studije koja će se tek raditi zavisi da li će KAP biti ugašen ili će nastaviti da radi opterećen sa bar 350 miliona eura dugova, zastarjelom tehnologijom i nedostatkom jeftinog izvora električne energije.
Analitičar tržišta aluminijuma Goran Đukanović pretpostavlja da će Vlada potražiti drugog investitora sa strane.
"Pominje se ili njemačka kompanija sa kojom će pokušati da obezbijedi energetski izvor za KAP i mislim da je to prioritet, pogotovo zbog toga što se već 2015. godine očekuje uspostavljanje podmorske veze sa Italijom, što znači da će sav višak električne energije iz regiona se izvoziti u Italiju. Dakle, vrlo je važno da se do tada obezbijedi jedan izvor električne energije za KAP, što bi vjerovatno riješilo njegovu sudbinu i opstanak na duži rok", ocjenjuje Goran Đukanović.
Pošto je ruskom investitoru istekao rok po kom je država bila dužna da mu dotira cijenu električne energije, Vlada je u srijedu odlučila da neće nastaviti da subvencionira struju za Kombinat aluminijuma. To, međutim, može biti samo manevar u susret budućoj međunarodnoj arbitraži.
Rusima će se fakturisati puna cijena struje, čime će se uslijed gomilanja dugova prema Elektroprivredi kojoj već sada duguju 32 miliona eura slabiti pozicija u pravnom procesu. Činjenica je, međutim da će, ne samo subvencionisani dio, nego i punu cijenu struje koju Rusi ne plaćaju, takođe platiti građani koji su već počeli da otplaćuju 170 miliona eura njihovih kredita.
To je potvrdio i analitičar tržišta aluminijuma Goran Đukanović:
"Neko će morati da plati potrošenu električnu energiju. Znači, ako nema subvencija za KAP neko će morati da plati subvencije i ukupan račun za struju a taj račun ne ostaje nikom drugom do Vladi."
