Policija i Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju kasno uveče 5. februara sproveli su pretrese u fabrici "ALFAFARM GRUPA" u Skoplju, koja se nalazi u krugu nekadašnje fabrike OHIS, dok su istovremeno vršene provjere i na nekoliko lokacija na području Strumice.
Prema nezvaničnim informacijama koje su objavili pojedini mediji, tokom policijske akcije zaplijenjena je rekordna količina od 27 tona medicinskog kanabisa iz skladišta.
Akcija na teritoriji Sjeverne Makedonije uslijedila je nakon što su srbijanske vlasti zaplijenile krijumčarenu pošiljku od pet tona marihuane, za koju je navedeno da potiče iz fabrike u Skoplju koja je imala licencu za proizvodnju kanabisa u medicinske svrhe.
Za sada nema epiloga ni u vezi s prethodnom vanrednom terenskom kontrolom koju su sproveli MUP i Komisija za odobravanje uzgoja kanabisa za medicinske svrhe, pri Ministarstvu zdravstva. Ova komisija je zakonski zadužena za nadzor nad kompanijama koje proizvode medicinski kanabis.
"Komisija za kanabis, u koordinaciji s Ministarstvom unutrašnjih poslova, sprovela je vanrednu kontrolu. Postupak je i dalje u toku, uz dodatno utvrđivanje činjeničnog stanja. U ovom trenutku nije moguće saopštiti dodatne informacije", naveli su iz Komisije za Radio Slobodna Evropa.
Dana 29. januara, srbijanska policija zaplijenila je rekordnih pet tona marihuane u selu Konjuh kod Kruševca, s procijenjenom vrijednošću od sedam do deset miliona eura na crnom tržištu.
Osim marihuane, pronađeno je i vatreno oružje – najmanje četiri automatske puške i jedan raketni bacač "zolja", kao i oko 12.700 eura gotovine.
Prema informacijama Tužilaštva za organizovani kriminal Srbije (TOK), organizovana kriminalna grupa je u januaru 2026. godine dopremila marihuanu s teritorije Sjeverne Makedonije u Srbiju.
Srbijansko tužilaštvo pokrenulo je postupak protiv pet osumnjičenih: savjetnika Srpske napredne stranke Rade Spasojevića i njegovog sina Nebojše, kao i protiv Ivana Dragičića, Uroša Mladenovskog i Aleksandra Mijalovića – organizatora kriminalne grupe koji se trenutno nalazi u bijegu.
I Javno tužilaštvo u Skoplju otvorilo je predmet u vezi sa zapljenom pet tona marihuane u selu Konjuh.
Tužilaštvo je za Radio Slobodna Evropa saopštilo da je uspostavilo "intenzivnu i kontinuiranu komunikaciju" s nadležnim institucijama u Srbiji, uz "aktivnu razmjenu relevantnih informacija i koordinaciju djelovanja".
Biznis uzgoja kanabisa za medicinske svrhe legaliziran je u Sjevernoj Makedoniji 2017. godine. Cilj legalizacije bio je osigurati sigurne i standardizirane proizvode za pacijente s teškim oboljenjima – uključujući onkološke bolesti, HIV/SIDA‑u, epilepsiju i hronične neuropatske bolove.
Ulje kanabisa koristi se za ublažavanje simptoma, smanjenje mučnine izazvane hemioterapijom te poboljšanje apetita i kvaliteta života.
U susjednoj Srbiji, upotreba kanabisa zakonom je zabranjena u bilo kojem obliku.
Zakon slab, nadzor netransparentan
Više od osam godina nakon donošenja Zakona o legalizaciji uzgoja i izvoza kanabisa u medicinske svrhe, gotovo trećina svih izdatih licenci kompanijama prekršila je zakon zbog nepravilnosti u radu.
U tom periodu, kompanije su "proizvele" i brojne afere vezane za krijumčarenje marihuane, koje su zasjenile stvarnu zdravstvenu korist proizvodnje ulja od kanabisa za medicinske svrhe.
Od stupanja na snagu Zakona o kontroli opojnih droga i psihotropnih supstanci 27. decembra 2017. godine do 3. februara 2026. godine, Vlada je donijela odluke o izdavanju odobrenja za uzgoj kanabisa u medicinske svrhe za 61 pravno lice.
U Sjevernoj Makedoniji trenutno posluju 43 kompanije koje uzgajaju kanabis u medicinske svrhe. Tokom više od osam godina, vlade predvođene i SDSM‑om i VMRO‑DPMNE‑om donijele su odluke o oduzimanju odobrenja za uzgoj kanabisa u medicinske svrhe za 14 firmi zbog neispunjavanja zakonskih uslova. Kako je Vlada saopštila za RSE, u toku je postupak za oduzimanje dozvola za dodatne četiri kompanije.
Nadzor nad kompanijama s odobrenjem za uzgoj kanabisa u medicinske svrhe provodi Komisija za odobravanje uzgoja kanabisa u medicinske svrhe, koja djeluje u okviru Ministarstva zdravstva.
Komisiju čini ukupno pet članova: dva člana iz Ministarstva zdravstva (predsjednik i član), koji su istovremeno raspoređeni i angažirani u drugim sektorima unutar institucije, te tri vanjska člana – po jedan iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Agencije za lijekove (MALMED) i specijalista iz oblasti ljekovitog bilja.
Komisija o svom radu izvještava Ministarstvo zdravstva, koje potom Vladi dostavlja prijedloge za izdavanje ili oduzimanje licenci.
Na upite za dostavljanje podataka – koliko je redovnih i vanrednih kontrola izvršeno tokom 2025. godine, kod koliko i kojih firmi su utvrđene nepravilnosti te koje su izrečene kazne – Komisija nije dala konkretne i precizne odgovore.
"Tokom 2025. godine Komisija za kanabis vršila je redovne i vanredne kontrole kod pravnih subjekata s licencom za uzgoj kanabisa u medicinske svrhe. Tokom sprovedenih kontrola utvrđene su nepravilnosti u radu određenih pravnih subjekata, povezane s nepoštivanjem zakonskih odredbi i obaveza utvrđenih odobrenjem. U slučajevima u kojima su utvrđene nepravilnosti, Komisija postupa u skladu sa zakonskim nadležnostima i preduzima odgovarajuće mjere, u zavisnosti od težine i karaktera utvrđenog stanja", naveli su iz Komisije.
Ministar zdravstva Azir Aliju izjavio je da se već radi na izmjenama zakona u ovoj oblasti, te da je radna grupa započela analize još prije nego što je u javnost dospjela afera o zaplijenjenoj marihuani u Srbiji. Kako je naveo, u postojećem zakonu uočene su određene slabosti koje bi trebalo prevazići novim zakonskim rješenjem.
"Sačekajmo da vidimo šta će stručnjaci reći o Zakonu i o članovima koji su dodatno uneseni u novo zakonsko rješenje. Mislim da ćemo imati zakon kojim ćemo moći pratiti aktivnosti", izjavio je Aliju.
Osim Međuresorne komisije, prema zakonu, inspekcijski nadzor vrše i Ministarstvo poljoprivrede te Državni poljoprivredni inspektorat. U opisu njihovih nadležnosti navodi se da vrše kontrolu proizvodnje sjemenskog materijala, samog uzgoja, kao i nadzor prije i nakon žetve.
Međutim, ni Ministarstvo niti inspektorat koji je pod njegovom nadležnošću nisu odgovorili na pitanja RSE o broju redovnih i vanrednih kontrola tokom cijele 2025. godine, učestalosti nadzora nad kompanijama i vrstama prekršaja utvrđenih na terenu.
Premijer Hristijan Mickoski izjavio je da je slučaj s pet tona droge koje su završile u Srbiji, a za koje srbijansko tužilaštvo tvrdi da potiču iz Sjeverne Makedonije, "ozbiljan slučaj" te najavio policijske akcije usmjerene i protiv drugih kompanija koje su zloupotrebljavale licence za uzgoj kanabisa.
"Očekujem da će MUP u narednim danima izaći s desetinama tona, ne s nekoliko, već s desetinama tona ove vrste nedozvoljenih sredstava, odnosno nedozvoljenih supstanci – droge, marihuane u ovom slučaju – koja se trenutno nalazi u skladištima u Makedoniji ili je, na neki način, bila predmet odnosa između određenih pravnih subjekata, ne samo u državi nego i van nje, za koje je utvrđeno da su nezakonito puštene u promet i nezakonito skladištene", izjavio je Mickoski 5. februara u intervjuu za javni servis MRT.
Od filmskih pljački do prekograničnog šverca
Ovo nije prva afera koja povezuje makedonske fabrike medicinskog kanabisa sa srbijanskim crnim tržištem.
Paralela sa slučajem "Jovanjica", najveće plantaže marihuane u Evropi otkrivene prije šest godina, podsjeća javnost na duboke veze između Sjeverne Makedonije i Srbije u krijumčarenju marihuane. Tada je zaplijenjeno više od tonu i po marihuane.
Tokom otkrivanja afere "Jovanjica" u Srbiji, tadašnja opozicija VMRO‑DPMNE zahtijevala je istragu i u Sjevernoj Makedoniji, povezujući vlasnika plantaže Predraga Koluviju s bivšim makedonskim premijerom Zoranom Zaevom i poslovima njegove porodice s marihuanom.
"Skandal je tim veći jer je uhapšeni Predrag Koluvija poslovni partner upravo poslovnog partnera Zaevih – Gorana Krsteva, koji je zajedno sa Zaevom, podsjećam, bio aboliran u slučaju 'Global'", izjavio je Igor Janušev u aprilu 2021. godine.
U ovom slučaju pred Specijalnim sudom u Beogradu vode se dva sudska postupka protiv Predraga Koluvije, vlasnika imanja "Jovanjica". U oba predmeta tereti se da je bio organizator grupe koja je uzgajala marihuanu radi prodaje, a brani se sa slobode.
U proteklim godinama zabilježeno je i više drugih slučajeva nezakonitog poslovanja kompanija, krađa te (ne)uspješnih pokušaja krijumčarenja marihuane.
Prije šest godina, u skopskom selu Aračinovo, policija je zaplijenila 231 kilogram od gotovo dvije tone marihuane koje su bile ukradene iz firme "Herb Industry" iz Valandova. Kamion s većinom ukradene marihuane pronađen je napušten kod graničnog prelaza Blace s Kosovom. U javnosti su se pojavili i video‑snimci skladišta s marihuanom, što je bio prvi slučaj s video‑dokazima krađe iz licencirane firme.
Kompaniji "5 Letters" Vlada je u februaru 2021. godine, po preporuci Komisije za kanabis, oduzela licencu zbog neispunjavanja zakonskih uslova – nedostatka kvalifikovanog kadra, neprijavljenog uzgoja kanabisa (viškovi stabljika bez evidencije) i propusta u prostoru i opremi utvrđenih tokom dvije inspekcije. Oduzimanju licence prethodile su dvije pljačke u razmaku od dvije godine – u prvoj je ukradeno 60 kilograma marihuane u vrijednosti od 240.000 eura, dok je u drugoj nestalo 108 bočica ulja od kanabisa, čija je tržišna vrijednost procijenjena na dva miliona eura.
Godine 2022. policija je pronašla oko 250 kilograma marihuane upakovane u 67 vreća, procijenjene vrijednosti oko 800.000 eura, koja je poticala iz bitoljske firme "Medical 420". MUP je upao u prostorije kompanije godinu dana kasnije, nakon što joj je Vlada 2021. godine oduzela dozvolu zbog nezakonitosti.
Iste godine, policija je iz strumičke firme "Solidis Herbal" zaplijenila ukupno 1,6 tona marihuane, čija se vrijednost procjenjuje na 3,2 miliona eura.