Dostupni linkovi

Narodi u BiH ne vjeruju jedni drugima


Jedan od grafika iz istraživanja
Šta Hrvati, Srbi i Bošnjaci u BiH misle jedni o drugima, te o BiH kao zemlji u kojoj žive, bila je tema istraživanja koje je provela Fondacija Fridrih Ebert u BiH u saradnji sa stručnjacima Fakulteta političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu.

Analizirajući stereotipe, asocijacije i percepciju jednih o drugima, istraživanje je pokazalo da predstavnici ova tri naroda u BiH ne vjeruju jedni drugima, o prošlosti i budućnosti u BiH ne postoji jedinstven stav, osim onog da zemlju vode pogrešni ljudi.

Uprkos svim nastojanjima međunarodne zajednice u prevladavanju podjela i razlika među tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, međunacionalne napetosti su i dalje prisutne, iskrena saradnja između Bošnjaka, Hrvata i Srba je relativno mala, a nema zajedničkog stava ni o prošlosti, ni o budućnosti države.

Ovo su rezultati istraživanje koje je provela Fondacija u saradnji s prof. Božom Skokom sa Fakulteta političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu i stručnjakom za nacionalni identitet i imidž.

Kao najpozitivniji perceipirani su odnosi između Bošnjaka i Hrvata, a zatim između Hrvata i Srba, a najlošijima između Bošnjaka i Srba. Uslovno govoreći, najbolji imidž u BiH imaju Hrvati, a međusobno se najnegativnije vide Srbi i Bošnjaci. I jedni i drugi i treći, međutim, zabrinuti su za budućnost u ovakvoj državi kakva je BiH danas, kaže prof. Skoko.

«Među ova tri naroda je jedno ogromno nepovjerenje, i zapravo narušeni su odnosi i dugo će trebati da se oni izgrade. Velika većina sva tri naroda trenutačno ovakvu BiH doživljava kao podijeljenu državu, bez sigurne budućnosti. I svi očekuju nekakve konkretne promjene, jer nitko nije zadovoljan sa ovakvim ustrojstvom i ovakvim načinom života»,
kaže on.

Da imamo bolje političare

Istraživanje je dalje pokazalo da se Bošnjaci, Hrvati i Srbi, iako žive vijekovima u istoj državi, relativno slabo poznaju i zanimaju za druge. Njihova međusobna percepcija, kako se navodi, još je opterećena stereotipima iz prošlosti i ratnim događanjima.

Esad Bajtal
Uglavnom se pripadnici pojedinih naroda informišu iz „svojih“ medija, a većina tih medija ne daje dovoljno informacija o drugima. Upravo putem medija u BiH, koji su se stavili u službu pojedinih političkih struktura ili stranaka, moguća je svaka vrsta manipulacije, upozorava prof. Esad Bajtal komentarišući nalaze istraživanja.

«Narodi nemaju nikakve vizije. Narod je gomila, masa koja slijedi politiku, koja slijedi ideologiju koja mu se medijski i inteligencijski nameću. Imate medije koji rade za određene političke strukture ili stranke. Imate inteligenciju koja servilno služi onima koji su na vlasti i pomaže opravdati njihov način vođenja politike. Sve poteškoće dolaze otuda. Dakle, ideologije i politike - to je ono što se ovdje pokazuje i što ovdje živi svoju neprihvatljivu varijantu. To je dakle ključno. Narod će slijediti uvijek politiku. Je li ta politika pacifistička, mirnodopska, oni će je jednako slijediti kao što danas slijede ovu ovakvu kakva je - militaristička ili nepotistička ako je gledamo iznutra», zaključuje Bajtal.

Rat je bio i ostao najjači razlog međusobnog nepovjerenja i loših odnosa u BiH budući da su ratne traume još snažno prisutne u svim aspektima života. Međutim, sudeći po istraživanju, ne postoji gotovo nikakav konsenzus među narodima oko uzroka rata u Bosni i Hercegovini, već svaki narod ima svoju istinu, što je jedan od ključnih problema u zatvaranju stranica prošlosti i okretanja budućnosti.

Tako Srbi za početak rata najodgovornijom smatraju međunarodnu zajednicu i političare u bivšoj Jugoslaviji, dok su za Bošnjake bez sumnje najodgovorniji za ratna zbivanja u BiH Slobodan Milošević i Srbi. Mišljenja hrvatskih ispitanika nalaze se negdje „između“ ova dva oprečna stava.

Upravo mjerenje krivice ko je i koliko za šta odgovoran, te stalno vraćanje u prošlost su omča oko vrata svima u BiH, smatra predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.

«Mi smo ovih godina nakon rata uvijek bili spremni zavirivati u tuđu odgovornost, u odgovornost onih drugih, optuživati ne samo naše susjede nego i međunarodnu zajednicu za sve ono što se dešavala, a nisam primijetio spremnosti na bilo kojoj strani da se preispita sopstvena uloga, odnosno uloga etničke grupe iz koje se dolazi i da se na neki način prizna, prihvati odgovornost. A čak i u onim slučajevima gdje bi ta konkretna istina bila utvrđena pred nekim pravosudnim institucijama, nismo bili spremni da je priznamo. Evo imali smo to ovih dana nakon iziricanja presude hrvatskim generalima u Hagu. Ja mogu biti samo zaprepašćen reakcijama u Hrvatskoj jer sam ipak očekivao da je Hrvatska u tom procesu suočavanja sa istinom možda odmakla korak dalje», kaže Todorović.

I pored ovako pesimističnih nalaza, istraživanja šta Hrvati, Bošnjaci i Srbi misle jedni o drugima i zajedničkom životu, malo optimizma ulijeva činjenica da sva tri naroda BiH vide kao svoju državu, te da im je stalo do te zemlje, kaže prof. Skoko.

«Vide svoju budućnost u BiH, ali je samo u pitanje u kakvoj BiH. Zanimljivo je pitanje: Što mislite što bi moglo promijeniti budućnost BiH da svima bude bolje i da sva tri naroda budu sretnija? Najveći broj ispitanika u sva tri naroda je odgovorio: Da imamo bolje i kvalitetnije političare na sve tri strane», naveo je on.

Ujedno, mogao bi ovo biti jednostavan odgovor na bh. političku krizu koja zemlju potresa već mjesecima, ali i recept za život u ovako složenoj državi kakava je BiH danas. Uvažavati želje, htjenja, potrebe i volju svih koji u njoj žive.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG