Jedan od uslova koje je Evropska komisija uputila Crnoj Gori, kako bi otpočeli pristupni pregovori, je da parlament znatno ojača svoju kontrolnu ulogu nad izvršnom vlašću a time i nad službama bezbjednosti. Nacrt zakona o parlamentarnom nadzoru nad radom bezbjednosnih službi će nakon dvije godine biti usvojen najvjerovatnije tokom ovog mjeseca međutim ni usvajanje tog zakona ne garantuje kvalitet tog nadzora.
Parlamentarna kontrola rada bezbjednosnih službi u Crnoj Gori treba da ima za cilj da bezbjednosne službe obavljaju svoj posao u skladu sa zakonom, da se ovlašćenja ne zloupotrebljavaju i da se parlamentarnim nadzorom spriječi kršenje ljudskih prava.
Crnogorski parlament bi trebalo shodno preporukama evropske komisije da pojača nadzor kako nad izvršnom vlašću tako i nad bezbjednosnim službama kao što su vojska, policija i tajna policija.
Tokom ovog mjeseca bi trebalo da bude usvojen zakon koji reguliše kontrolu rada bezbjednosnih službi, ali i pored toga u nevladinoj organizaciji Institut alternativa smatraju da time neće reiješiti dosadašnji problemi u funkcionisanju nadzora bezbjednosnih službi.
"Pojam dužnosti saradnje u ovom Zakonu, dakle dužnosti saradnje subjekata nadzora nije tačno definisan. Ne zna se šta se pod njim tačno podrazumijeva. Zna se u principu, ali bilo bi dobro i mi smo to predložili, da se tačno definiše. Takođe, nijesu definisani ciljevi parlamentarnog nadzora. Ciljevi i zadaci nijesu odvojeni. Nije data veća uloga opoziciji, čime nije ispoštovana rezolucija Savjeta Evrope i što ej bila jedna od naših preporuka. Naš krajnji zaključak je da će problemi koji su opterećivali rad ovog odbora u dosadašnjem radu, kao što je na primjer sudbina zaključaka ovog odbora na plenumu i kasnije nastaviti da opterećuju rad odbora i da njegove kompetencije ovim nijesu proširene", kaže Marko Stošić iz ove organizacije.
Neregulisana oblast državne tajne
Opozicione stranke žele veću ulogu u okviru parlamentarnih istraga koje bi vodio Odbor za bezbjednost i odbranu.
Dosadašnja praksa je pokazala da postoji veliki broj nejasnoća u oblasti bezbjednosti, o čemu govore slučajevi koji su razmatrani u parlamentu, kao što su napadi na novinare, slučaj deportacije bošnjaka muslimana i drugi.
Nebojša Medojević, septembar 2010.
Nebojša Medojević iz Pokreta za promjene je iznio niz sugestija kako bi se povećala ovlašćenja parlamenta u nadzoru nad bezbjednosnim službama.
"Ovo je doprinos u odnosu na ono što je bilo ranije, ali imajući u vidu opasnost koju mi imamo od organizovanog kriminala, umreženost kriminala sa politikom, sa bezbjednosnim službama, potreba za većim istražnim kapacitetima i radom ovog odbora je mnogo veća nego u bilo kojem drugom trenutku u Crnoj Gori i bilo gdje drugo u regionu", naveo je Medojević.
Jedna od ključnih prepreka u nadzoru nad radom službi bezbjednosti je neregulisana oblast državne tajne, odnosno pitanje šta sve može da predstavlja državnu tajnu.
Predrag Bulatović iz Socijalističke narodne partije smatra da se oblast stepena tajnosti informacije mora regulisati.
"Šta je tajni podatak, šta je zatvorena sjednica, šta je povjerljiva informacija. Direktor policije po zakonu ima nadležnost da kaže da je ovaj podatak tajan i ja sam odredio stepen tajnosti. Kada je on odredio stepen tajnosti onda sam ja dužan da čuvam taj tajni podatak koji je dao. Ali isto tako ako je za potrebe sudskog procesa bitno da se oslobodi čuvanja tajne, onda je on taj koji je nadležan da skine oznaku tajnosti a ne ja koji sam čuo to", kaže Bulatović.
Objektivan nalaz iz inostranstva
Zakon reguliše kvalitetan nadozor sadašnjih službi bezbjednosti, smatraju u Demokratskoj partiji socijalista te da će se usvajanjem zakona biti usvojeni i standardi evropske unije i doprinijeti demokratizaciji društva.
Mevludin Nuhodžić iz DPS-a koji je predsjednik parlamentarnog Odbora za bezbjednost smatra da parlament treba da kontroliše službe bezbjednosti, ali da ne smije da bude ograničavajući faktor u radu bezbjednosnih institucija.
"Ne možemo ovim zakonom ugroziti potrebnu autonomiju određenih institucija da vrše svoj posao. Ne možemo mi biti ti koji će supstituisati rad svih organa i vršiti i političku inspekciju, istražnu i svaku drugu. Znači, ako budemo pravili takva zakonska rješenja onda ćemo napraviti kontra efekte", ocjenjuje on.
Poslanici smatraju da će nakon usvajanja zakona o nadzoru bezbjednosnih službi biti potrebno djelovati novim amandmanima, jer se radi o novoj oblasti u kojoj nema prethodnog iskustva.
Medojević je rekao da će i u narednom periodu biti potreban objektivan nalaz iz inostranstva o stanju u bezbjednosnim službama i dometu nadzora parlamenta.
"Kada mi kažemo vrhovnom državnom tužiocu da je pravosuđe pod političkim uticajem, kada kažemo da je neefikasno i da se slabo bori protiv organizovanog kriminala, mi dobijamo etiketu da smo državni neprijatelji. Kada im to kaže komesar File onda se svi slažu. Prema tome, taj metod prihvatanja nekog objektivnog mjerila sa strane, mislim da je neophodan Crnoj Gori, da je dobar," kaže Medojević.
Parlamentarna kontrola rada bezbjednosnih službi u Crnoj Gori treba da ima za cilj da bezbjednosne službe obavljaju svoj posao u skladu sa zakonom, da se ovlašćenja ne zloupotrebljavaju i da se parlamentarnim nadzorom spriječi kršenje ljudskih prava.
Crnogorski parlament bi trebalo shodno preporukama evropske komisije da pojača nadzor kako nad izvršnom vlašću tako i nad bezbjednosnim službama kao što su vojska, policija i tajna policija.
Tokom ovog mjeseca bi trebalo da bude usvojen zakon koji reguliše kontrolu rada bezbjednosnih službi, ali i pored toga u nevladinoj organizaciji Institut alternativa smatraju da time neće reiješiti dosadašnji problemi u funkcionisanju nadzora bezbjednosnih službi.
"Pojam dužnosti saradnje u ovom Zakonu, dakle dužnosti saradnje subjekata nadzora nije tačno definisan. Ne zna se šta se pod njim tačno podrazumijeva. Zna se u principu, ali bilo bi dobro i mi smo to predložili, da se tačno definiše. Takođe, nijesu definisani ciljevi parlamentarnog nadzora. Ciljevi i zadaci nijesu odvojeni. Nije data veća uloga opoziciji, čime nije ispoštovana rezolucija Savjeta Evrope i što ej bila jedna od naših preporuka. Naš krajnji zaključak je da će problemi koji su opterećivali rad ovog odbora u dosadašnjem radu, kao što je na primjer sudbina zaključaka ovog odbora na plenumu i kasnije nastaviti da opterećuju rad odbora i da njegove kompetencije ovim nijesu proširene", kaže Marko Stošić iz ove organizacije.
Neregulisana oblast državne tajne
Opozicione stranke žele veću ulogu u okviru parlamentarnih istraga koje bi vodio Odbor za bezbjednost i odbranu.
Dosadašnja praksa je pokazala da postoji veliki broj nejasnoća u oblasti bezbjednosti, o čemu govore slučajevi koji su razmatrani u parlamentu, kao što su napadi na novinare, slučaj deportacije bošnjaka muslimana i drugi.
Nebojša Medojević iz Pokreta za promjene je iznio niz sugestija kako bi se povećala ovlašćenja parlamenta u nadzoru nad bezbjednosnim službama.
"Ovo je doprinos u odnosu na ono što je bilo ranije, ali imajući u vidu opasnost koju mi imamo od organizovanog kriminala, umreženost kriminala sa politikom, sa bezbjednosnim službama, potreba za većim istražnim kapacitetima i radom ovog odbora je mnogo veća nego u bilo kojem drugom trenutku u Crnoj Gori i bilo gdje drugo u regionu", naveo je Medojević.
Jedna od ključnih prepreka u nadzoru nad radom službi bezbjednosti je neregulisana oblast državne tajne, odnosno pitanje šta sve može da predstavlja državnu tajnu.
Predrag Bulatović iz Socijalističke narodne partije smatra da se oblast stepena tajnosti informacije mora regulisati.
"Šta je tajni podatak, šta je zatvorena sjednica, šta je povjerljiva informacija. Direktor policije po zakonu ima nadležnost da kaže da je ovaj podatak tajan i ja sam odredio stepen tajnosti. Kada je on odredio stepen tajnosti onda sam ja dužan da čuvam taj tajni podatak koji je dao. Ali isto tako ako je za potrebe sudskog procesa bitno da se oslobodi čuvanja tajne, onda je on taj koji je nadležan da skine oznaku tajnosti a ne ja koji sam čuo to", kaže Bulatović.
Objektivan nalaz iz inostranstva
Zakon reguliše kvalitetan nadozor sadašnjih službi bezbjednosti, smatraju u Demokratskoj partiji socijalista te da će se usvajanjem zakona biti usvojeni i standardi evropske unije i doprinijeti demokratizaciji društva.
Ne možemo ovim zakonom ugroziti potrebnu autonomiju određenih institucija da vrše svoj posao, smatra Melvudin Nuhodžić.
"Ne možemo ovim zakonom ugroziti potrebnu autonomiju određenih institucija da vrše svoj posao. Ne možemo mi biti ti koji će supstituisati rad svih organa i vršiti i političku inspekciju, istražnu i svaku drugu. Znači, ako budemo pravili takva zakonska rješenja onda ćemo napraviti kontra efekte", ocjenjuje on.
Poslanici smatraju da će nakon usvajanja zakona o nadzoru bezbjednosnih službi biti potrebno djelovati novim amandmanima, jer se radi o novoj oblasti u kojoj nema prethodnog iskustva.
Medojević je rekao da će i u narednom periodu biti potreban objektivan nalaz iz inostranstva o stanju u bezbjednosnim službama i dometu nadzora parlamenta.
"Kada mi kažemo vrhovnom državnom tužiocu da je pravosuđe pod političkim uticajem, kada kažemo da je neefikasno i da se slabo bori protiv organizovanog kriminala, mi dobijamo etiketu da smo državni neprijatelji. Kada im to kaže komesar File onda se svi slažu. Prema tome, taj metod prihvatanja nekog objektivnog mjerila sa strane, mislim da je neophodan Crnoj Gori, da je dobar," kaže Medojević.
