Dostupni linkovi

Američki predsjednik piše istoriju izvršnim uredbama


Donald Trump

Piše: Kevin Enochs (VOA)

Prva sedmica Donalda Trumpa na funkciji predsjednika SAD-a obilježena je potpisima na dokumentima koji će definisati politiku u narednom periodu od redukcije zdravstvenog osiguranja poznatog Obamacare (Affordable Care Act) do uklanjanja SAD-a iz multinacionalnog trgovinskog ugovora poznatog kao Trans-pacifičko partnerstvo (TPP).

Neki od tih dokumenata stigli su u formi izvršnih uredbi, a neki kao memorandum Bijele kuće. Šta je razlika? Kakvu snagu imaju, i koje su na neki način čuvene?

Izvršene uredbe naspram memoraduma

Prva stvar: Obje su poznate po tome što imaju "snagu zakona", što znači da imaju isto dejstvo, kao i zakoni koji su prošli oba doma Kongresa i koje je potpisao predsjednik.

Suptilna razlika

  • Izvršne uredbe su pod brojevima i objavljuju se u Federalnom registru, zvaničnom dokumentu vlade SAD. Memorandum ne mora biti objavljen tamo.
  • Izvršne uredbe moraju imati određeno i koliko koštaju, za memorandum se to ne zahtijava osim ako cijena ne prelazi 100 miliona dolara.

Najznačajnije

Svi američki predsjednici izuzimajući jednog (Williama Henry Harrisona) izdavali su izvšne uredbe i memorandume, od Georgea Washingtona sve do predsjednika Trumpa.

Franklin Delano Roosevelt (FDR) je jedini predsjednik SAD koji je imao više od dva mandata i on je izdao najviše izvršnih uredbi, nevjerovatnih 3.721, a većina ih se ticala mjera za borbu protiv Velike depresije i američkih akcija tokom Drugog svjetskog rata. Neke izvršne uredbe su doslovno promijenile istoriju, nabolje ili nagore. Evo nekoliko najpoznatijih:

Proklamacija emancipacije (The Emancipation Proclamation):

Predsjednik Abraham Lincoln objavio je Proklamaciju o emancipaciji 1. januara 1863. Njom su oslobođeni svi robovi koji su živjeli u Konfederaciji tokom Građanskog rata. Budući su se južne države odvojile od Unije, proklamcija je prvobitno imala veoma malo efekta osim garancije slobode bilo kojem robu koji je uspio da pobjegne u sjeverne države.

Novi dogovor (The New Deal):

Negdje usred Velike depresije, Franklin Roosevelt izdao je puno izvršnih uredbi sa ciljem da ponovo omogući zapošljavanje građanima Amerike. Tokom zime 1933. godine, on je uspostavio Administraciju građanskog rada, što je omogućilo stvaranje četiri miliona novih radnih mjesta. Takođe je iskoristio svoja predsjednička ovlaštenja da formira Izvozno/Uvoznu banku i 1934. adminstraciju elektrifikacije ruralnih područja, što je dovelo struju u najudaljenije dijelove zemlje.

Japansko-američka internacija (Japanese-American Internment):

Nakon napada Japana na Pearl Harbor na Havajima 1941. godine, Roosevelt je potpisao izvršnu uredbu 9066, koja omogućava vojnim liderima da određene strateške dijelove zemlje pretvore u "vojne oblasti... sa kojih bilo ko ili sve osobe mogu biti isključeni".

Njome se takođe vojsci daje odgovornost "da obezbijedi za rezidente, koji će biti isključeni sa tih oblasti, transport, hranu, smještaj i druge uslove koji bi mogli biti neophodni".

Rezultat toga je bio da se 120.000 muškaraca, žena i djece, većina od njih građani SAD-a japanskih korijena, deportuju sa američke Zapadne Obale i smjeste u kampove za internaciju u periodu 1942-1945.

Desegregacija vojske (Desegregation of the Military)

Tri godine nakon okončanja Drugog svjetskog rata 1948. godine, predsjednik Harry Truman potpisao je izvršnu uredbu 9981, čime je zavnično okončana desegregacija u vojsci SAD.

Uredba je bila jednostavana izjava: "Postojaće jednaki tretman i šanse za sve osobe u Oružanim snagama bez obzira na rasu, boju, religijisko opredjeljenje ili zemlju porijekla".

Sve do te tačke, u vojnim jedinicama SAD-a postojala je segregacija na osnovu rase; vojnici su trenirali, radili, čak se i borili u grupama podijeljnim na osnovu rase.

Potpisi trenutka

Veoma mali broj od hiljada izvršnih uredbi i memoranduma koji su izdavani bili su od značaja kao ovdje nabrojani. Neke su predstavljale frustracije predsjednika zbog odbijanja Kongresa da ih provede kroz zakone. Druge su bile odgovor na teme od velikog značaja. Sve skupa nude pogled na američku istoriju i reflektuju prioritete svakog predsjednika u vremenu u kojem je bio na dužnosti u Bijeloj kući.

Priredila: Biljana Jovićević

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG