Rusija me neće zastrašiti, kaže premijerka Estonije
Rusija me neće zastrašiti, kaže premijerka Estonije
Premijerka Estonije Kaja Kallas i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Žitomiru, Ukrajina, 24. aprila 2023.
Estonska premijerka Kaja Kallas odbacila je u nedjelju nalog za njezino hapšenje koji je izdala Rusija, rekavši da je to samo pokušaj zastrašivanja usred špekulacija da bi mogla dobiti visoko mjesto u Europskoj uniji, javio je Reuters.
Estonija kojom je nekoć vladala Moskva, a danas članica i EU i Sjevernoatlantskog saveza (NATO), podržava Kijev. Kallas je jedna od najglasnijih kritičarki Moskve od ruske invazije na Ukrajinu koja je počela prije gotovo dvije godine.
Ruska policija izdala je tjeralice za njom i nekoliko drugih baltičkih političara 13. februara zbog uništavanja spomenika iz sovjetske ere.
"Namjera mu je zastrašiti i natjerati me da se suzdržim od odluka koje bih inače donijela", rekla je Kallas za Reuters u intervjuu na marginama Münchenske sigurnosne konferencije.
"Ali to je ruska igra. To nije ništa iznenađujuće i ne bojimo se", dodala je.
Baltički političari riskiraju hapšenje samo ako prijeđu rusku granicu, inače tjeralice za njima nemaju stvarnih posljedica.
Kallas traži od EU da pruži više potpore Ukrajini što je dovelo do špekulacija u Bruxellesu da bi ona mogla preuzeti višu ulogu nakon sljedećih izbora za Evropski parlament EU u junu, vjerojatno kao šefica vanjske politike.
Rekla je da su i špekulacije pridonijele agresiji Rusije prema njoj.
"Teško je biti popularan. Vidjeli su to i Rusi i zato su raspisali tjeralicu kako bi stvarno naglasili najveći argument protiv mene - da sam provokacija za Rusiju", rekla je za Reuters.
Na pitanje je li zainteresirana za bilo kakvu buduću europsku ulogu, rekla je: "Još nismo došli do toga. Ja sam premijerka Estonije."
Granate i obveznice
Estonija je prošle godine pokrenula razgovore o povećanju opskrbe Ukrajine europskim streljivom što je dovelo do toga da se 27 članica EU-a dogovorilo poslati Kijevu milion granata do marta ove godine.
Očekuje se da će blok ispuniti samo polovicu tog cilja.
"Ono što se otkrilo je da nemamo dovoljno, ne proizvodimo dovoljno i nismo dovoljno brzi", rekla je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je saveznike na konferenciji o globalnoj sigurnosti u subotu da pokriju ukrajinski nedostatak naoružanja koji ruskim snagama daje prednost na bojnom polju.
Češki predsjednik Petr Pavel rekao je da je njegova zemlja identificirala stotine hiljada granata koje se mogu brzo nabaviti izvan bloka, ali da su za to potrebna sredstva.
Nejasno je kolika bi podrška bila među ostalim članicama EU za takav potez, koji bi mogao biti kompliciran izvoznim dozvolama i nevoljkošću nekih da kupuju izvan Europe.
"To je definitivno održiva opcija. Svi moramo shvatiti da moramo učiniti sve da zaustavimo agresora", rekao je Kallas.
"Ono što smo naučili iz 1930-ih je da će cijena biti viša za sve sa svakim oklijevanjem, sa svakim kašnjenjem", dodala je Kallas.
Kallas je također iznijela ideju o posebnim obveznicama EU-a kako bi se pomoglo financiranju veće potrošnje za obranu, prijedlog koji bi trebao uvjeriti one koji su tradicionalno skeptični prema zajedničkom zaduživanju EU-a, poput Njemačke, Nizozemske i nordijskih zemalja.
"Znam koji je protuargument nekih zemalja koje su stvarno protiv ovakvog pristupa, ali onda pitam: Što je alternativa?", kazala je dodavši kako tek treba sastaviti konkretan prijedlog.
Otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu prije gotovo dvije godine, Estonija, Latvija, Litva i mnoge druge bivše sovjetske republike i bivše članice Varšavskog pakta rušile su spomenike iz sovjetske ere.
Tri baltičke države pripojio je Sovjetski Savez 1940. godine i okupirala ih je nacistička Njemačka prije nego što su ponovo pale pod vlast Moskve do ponovnog stjecanja neovisnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Sve tri su sada članice Europske unije i NATO-a i snažno podupiru Ukrajinu u njezinoj borbi. Kallas je postala estonska premijerka 2021. i ubrzo nakon toga obećala je demontirati čak 400 spomenika koji se smatraju neželjenim nasljeđem iz sovjetske ere.
Neki od sovjetskih spomenika uklonjenih nakon ruske invazije na Ukrajinu
1/15Okupljanje ljudi ispred spomenika sovjetskim vojnicima na groblju Antakalnis u Vilniusu u maju 2013. Uklonjen je u decembru 2022. godine.
Otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, brojni spomenici iz sovjetskog perioda su uklonjeni širom Evrope, mnogi kao odgovor na invaziju. Pogledajte fotografije nekih od ovih spomenika, zabilježene prije njihovog uklanjanja.
2/15Spomenik vojnom komandantu Mikoli Ščorsu u centru Kijeva. Spomenik je više puta vandaliziran prije nego što je uklonjen 9. decembra 2023. Na ovoj fotografiji iz oktobra 2021. može se vidjeti nova prednja noga konja nakon što su nepoznati vandali odsjekli originalni bronzani ud.
Otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, brojni spomenici iz sovjetskog perioda su uklonjeni širom Evrope, mnogi kao odgovor na invaziju. Pogledajte fotografije nekih od ovih spomenika, zabilježene prije njihovog uklanjanja.
3/15Spomenik u Brzegu, na jugoistoku Poljske, "poljsko-sovjetskom bratstvu", fotografisan 2017. Njegov glavni dio uklonjen je 24. avgusta, na Dan nezavisnosti Ukrajine 2022. godine.
Otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, brojni spomenici iz sovjetskog perioda su uklonjeni širom Evrope, mnogi kao odgovor na invaziju. Pogledajte fotografije nekih od ovih spomenika, zabilježene prije njihovog uklanjanja.
4/15Spomenik "ukrajinskim oslobodiocima" iz sovjetskog perioda u Užgorodu, na zapadu Ukrajine, koji je stajao na granici sa Slovačkom. Uklonjen je u novembru 2022.
Otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, brojni spomenici iz sovjetskog perioda su uklonjeni širom Evrope, mnogi kao odgovor na invaziju. Pogledajte fotografije nekih od ovih spomenika, zabilježene prije njihovog uklanjanja.
5/15Spomenik Sovjetskoj armiji u Sofiji, fotografisan u avgustu 2023. Statue na vrhu stuba isječene su na komade i spuštene na zemlju u decembru 2023. Lokalne vlasti su rekle da će restaurirati statue i postaviti ih na drugu lokaciju.
Otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, brojni spomenici iz sovjetskog perioda su uklonjeni širom Evrope, mnogi kao odgovor na invaziju. Pogledajte fotografije nekih od ovih spomenika, zabilježene prije njihovog uklanjanja.
6/15Spomenik u znak sjećanja na ponovno ujedinjenje Ukrajine s Rusijom u centru Kijeva, fotografisan u junu 2018. Statue, koje predstavljaju ruskog i ukrajinskog radnika kako se ujedinjuju pod sovjetskim grbom, uklonjene su u aprilu 2022. Mjesec dana kasnije, kompleks spomenika je preimenovan u Luk slobode naroda Ukrajine.
Otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, brojni spomenici iz sovjetskog perioda su uklonjeni širom Evrope, mnogi kao odgovor na invaziju. Pogledajte fotografije nekih od ovih spomenika, zabilježene prije njihovog uklanjanja.
7/15Sovjetski ratni spomenik u Daugavpilsu, Latvija, fotografisan 2013. godine. Policija je uhapsila desetine ljudi u gradu naseljenom većinom Rusima na nemirima nastalim tokom uklanjanja spomenika u oktobru 2022.
Otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, brojni spomenici iz sovjetskog perioda su uklonjeni širom Evrope, mnogi kao odgovor na invaziju. Pogledajte fotografije nekih od ovih spomenika, zabilježene prije njihovog uklanjanja.
8/15Sovjetski tenk T-34/85 u Narvi, na granici Estonije s Rusijom, fotografisan u maju 2022. Spomenik, koji obilježava sovjetsko zauzimanje Narve od nacističkih snaga 1944. godine, sklonjen je s postolja i odnesen u lokalni muzej u avgustu 2022. Mjesec dana kasnije, ruske vlasti postavile su skoro identičan spomenik u Ivangorodu, odmah preko granice rijeke.
Otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, brojni spomenici iz sovjetskog perioda su uklonjeni širom Evrope, mnogi kao odgovor na invaziju. Pogledajte fotografije nekih od ovih spomenika, zabilježene prije njihovog uklanjanja.
9/15Statua sovjetskog pilota Valerija Čkalova u Kijevu (datum fotografije je nepoznat). Spomenik je uklonjen u februaru 2023.
Otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, brojni spomenici iz sovjetskog perioda su uklonjeni širom Evrope, mnogi kao odgovor na invaziju. Pogledajte fotografije nekih od ovih spomenika, zabilježene prije njihovog uklanjanja.
10/15Spomenik sovjetskom osnivaču Vladimiru Lenjinu u Turkuu, u Finskoj, fotografisan 2018. Bista je postavljena kao poklon grada pobratima Lenjingrada (današnjeg Sankt Peterburga) 1977. godine. U aprilu 2022., spomenik je uklonjen i uskladišten. Međutim, sud je u oktobru 2023. presudio da je njegovo uklanjanje bilo nezakonito, što povećava mogućnost da spomenik bude vraćen na raniju lokaciju.
Otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, brojni spomenici iz sovjetskog perioda su uklonjeni širom Evrope, mnogi kao odgovor na invaziju. Pogledajte fotografije nekih od ovih spomenika, zabilježene prije njihovog uklanjanja.
11/15Spomenik oslobodiocima sovjetske Latvije i Rige od njemačkih fašističkih osvajača u Rigi. Obelisk, visok 79 metara, uklonjen je u avgustu 2022. Kompleks je ponovo otvoren u novembru 2023., nakon preuređenja.
Otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, brojni spomenici iz sovjetskog perioda su uklonjeni širom Evrope, mnogi kao odgovor na invaziju. Pogledajte fotografije nekih od ovih spomenika, zabilježene prije njihovog uklanjanja.
12/15Spomenik braniocima Liepaje na zapadu Latvije, fotografisan u septembru 2022. Statua nazvana "bacač granata" prikazivala je radnika kako se bori protiv nacističke invazije Latvije 1941. zajedno sa sovjetskim mornarom i bolničarom. Spomenik je uklonjen u oktobru 2022. godine.
Otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, brojni spomenici iz sovjetskog perioda su uklonjeni širom Evrope, mnogi kao odgovor na invaziju. Pogledajte fotografije nekih od ovih spomenika, zabilježene prije njihovog uklanjanja.
13/15Spomenik oslobodiocima Rezeknea na istoku Latvije, fotografisan 2011. Vojnik pod nadimkom "Aljoša" uklonjen je u novembru 2022. godine.
Otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, brojni spomenici iz sovjetskog perioda su uklonjeni širom Evrope, mnogi kao odgovor na invaziju. Pogledajte fotografije nekih od ovih spomenika, zabilježene prije njihovog uklanjanja.
14/15Spomenik sovjetskom vojnom komandantu Nikolaju Vatutinu u centru Kijeva. Uklonjen je u februaru 2023. godine.
Otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, brojni spomenici iz sovjetskog perioda su uklonjeni širom Evrope, mnogi kao odgovor na invaziju. Pogledajte fotografije nekih od ovih spomenika, zabilježene prije njihovog uklanjanja.
15/15Posljednja statua Lenjina u Finskoj je uklonjena iz Kotke u oktobru 2022. godine.
Otkako je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, brojni spomenici iz sovjetskog perioda su uklonjeni širom Evrope, mnogi kao odgovor na invaziju. Pogledajte fotografije nekih od ovih spomenika, zabilježene prije njihovog uklanjanja.
