Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Da li će Kačinski potpisati Lisabonski sporazum?


Lech Kaczynski
Još nije sigurno da li će poljski predsjednik Leh Kačinski u nedjelju potpisati kontroverzni Lisabonski ugovor.

Njegov brat je danas izjavio kako Leh Kačinski neće potpisati Lisabonski ugovor 11. oktobra.

"To su medijske spekulacije. Ako je Aleksandar Ščiglov zaista rekao kako je objavljeno u medijima, onda to znači da je on pogrešno informisan. Prema onome što ja znam, a upoznat sam sa situacijom, potpisivanja neće biti 11. oktobra", izjavio je danas brat šefa poljske države Jaroslav Kačinski.

Poznato je da Jaroslav Kačinski ima jak uticaj na brata i on je na čelu najveće opozicione partije u Poljskoj.

Drugi saradnik predsjednika Pavel Vipič takođe je rekao da ne očekuje da će Leh Kačinski potpisati reformski dokument EU 11. oktobra.

Poljski parlament je već odobrio tekst Ugovora, a ta zemlja i Češka su ostale jedine članice EU koje ga još uvjek nijesu zvanično ratifikovale.

Europskeptični poljski predsjednik Leh Kačinski je ranije rekao da će sačekati rezultate irskog refrenduma o Lisabonskom ugovoru prije nego što stavi potpis na taj dokument. Kako je Irska na referendumu prošlog petka, 2. oktobra, glasala za usvajanje Ugovora, Kačinski će, kako je izjavio njegov savjetnik Aleksandar Ščiglov, "održati reč":

Suprotno predsjedniku, premijer Poljske Donald Tusk i njegova vlada desnog centra snažno podržavaju Lisabonski ugovor.

Da ovog vikenda u Varšavi poljski predsjednik namjerava da upriliči svečano potpisivanje sporazuma potvrdio je u Briselu i predsjednik Evropskog parlamenta, bivši poljski premijer Ježi Buzek.

"Kancelariji je potrebno vrijeme za tehničke pripeme za potpisivanje. Lisabonski sporazum je važna stvar. Ne želimo da umanjujemo njegov rang. Pregovori o njemu predstavljaju naš uspjeh", saopštio je šef predsjedničke kancelarije Pavel Vipih. Na svečanost je, pored cijele poljske vlade, pozvan i šef Evropske komisije Žoze Manuel Barozo, premijer Švedske, predsjedavajuće EU, Frederik Rejnfelt i predsjednik EP Ježi Buzek.


Preostala prepreka češki predsjednik


Preostalo je još da proces odblokira Češka, tačnije njen euroskeptični predsjednik Vaclav Klaus.

U Pragu je od srijede navečer švedska ministarka za evropska pitanja, Sesilija Malstrem, koja od češkog premijera Jana Fišera i drugih zvaničnika pokušava da sazna koliko ozbiljnu prepreku predstavlja odbijanje Klausa da potpiše sporazum koji su još proljetos usvojila oba doma parlamenta, kao i kada bi o žalbi 17 senatora, Klausovih pristalica, na sporazum mogao da odluči Ustavni sud Češke.

Fišer je u srijedu nakon neuspjelog pokušaja da krene za Brisel, zbog kvara aviona , saopštio da da je čvrsto uvjeren da će Češka do kraja godine ratifikovati lisabonski sporazum , uz malu zadršku “ da neće biti razloga da predsjednik Klaus ne potpiše sporazum ako dobije presudu Ustavnog suda da je u skladu sa Ustavom “ . Švedska kao predsjedavajuća EU ne može da počne konsultacije o novoj Evropskoj komisiji, dok ne bude jasnije da li će u Češkoj, kao posljednjoj članici EU ratifikacija biti okončana i kada.

Stoga je češki premijer pozvan u Brisel ponovo, i u utorak treba prepreke u Češkoj da razjasni šefu Evropske komisije Barozu. Sjutra, u petak, u Prag na razgovore o Lisabonskom sporazumu stiže predsjednik EP Buzek, ali do sada nije potvrđeno da li će se, kako bi želeo, sresti i sa Klausom. Švedski premijer Rejnfelt je pokušavao, ali nije uspio da razgovara sa Klausom, čak ni telefonom.

Lideri EU su u žurbi da ugovor u potpunosti ratifikuju do kraja godine, prije izbora u Velikoj Britaniji, koji su zakazani za naredno proljeće i na kojima bi mogli da pobede konzervativci. Većina među njima želi referendum o Lisabonskom ugovoru i u Velikoj Britaniji. Vlade zemalja EU ugovor smatraju ključnim dokumentom za buduće funkcionisanje "uvećane" Unije, koja sada ima 27 članica i vjerovatno će se dalje širiti. Trenutno je proces odlučivanja u EU baziran na sporim i birokratskim procedurama iz vremena kada je Unija imala svega 15 članica. Protivnici Lisabonskog ugovora smatraju da on ima federalistički karakter i da ugrožava suverenitet pojedinačnih država.
XS
SM
MD
LG