Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Josipovićeva poseta unela optimizam u regionalnu politiku




Ljudmila Cvetković

Iako pod bremenom duge liste nerešenih problema i otvorenih spornih pitanja, poput Kosova i tužbi pred Međunarodnim sudom pravde, poseta hrvatskog predsednika Ive Josipovića Beogradu protekla je uz puno simbolike koja se tumači i kao početak nove politike u regionu, ali i spremnosti Beograda na drugačiji odnos prema susedima. Gost iz Zagreba otići će iz Beograda kao “optimista u pogledu razvoja budućih odnosa".

I pored lošeg početka pre samo nekoliko meseci, izostankom Borisa Tadića na inauguraciji Josipovića u Zagrebu, dvojica predsednika danas se, kako sami tvrde, fantastično razumeju i koračaju istim putem u rešavanju otvorenih pitanja. Tako da Josipović nema dilemu oko budućih odnosa.

“U Tadiću sam našao partnera za rad na normalizaciji odnosa, ali i za pružanje satisfakcije žrtvama ratova i procesu pomirenja”,
kaže hrvatski predsednik:

“Razgovori su zaista bili u punom razumevanju, mnogo smo konkretnih stvari načeli, i naše vlade vrlo dobro sarađuju, i veliki sam optimista u pogledu razvoja budućih odnosa bez obzira što svi znamo da ima teških problema koje moramo rešiti,”
rekao je on.

Prvi dolazak Josipovića u Beograd praćen je mnogim simboličnim momentima. On je prvi regionalni lider koji se sastao sa predstavnicima nevladinog sektora, kažu i da je prvi hrvatski predsednik koji je prošao Knez Mihajlovom ulicom, centralnim jezgrom Beograda.

Šetnja Josipovića i Tadića Beogradom


A hrvatska i srpska zastava se vijore zajedno na beogradskim ulicama. Otud ni za Beograđane nije iznenađenje ko im je od stranih zvaničnika u gostima:



Da poseta nema samo simolički značaj svedoči i to što su nerešena pitanja pokrenuta sa mrtve tačke. Povratak izbeglica u Hrvatsku, određivanje državne granice, nestale osobe, prava manjina, povraćaj kulturnog blaga su neka od tih. Napravili smo neke konkretne dogovore, rekao je Josipović.

“Utvrđen je datum predaje nama važnih dokumenata vezanih za logore ovde i za Vukovarsku bolnicu,” kazao je hrvatski predsednik.

Kredibilitet dobrih partnera za razgovor

Što se tiče povratka izbeglica Josipović kaže da Hrvatska ima projekat povratka i stambenog zbrinjavanja.

“On je, ja bih rekao, uglavnom iz ekononmskih razloga bio nešto usporen, mislim da će se sada stvari dosta ubrzati,”
izjavio je Josipović.

Ikona iz Dalja, deo hrvatskog kulturnog blaga koji je Hrvatska potraživala od Srbije
Gost se u Zagreb neće vratiti samo sa optimizmom, dobrim prijemom i Tadićevim obećanjem da će doći u Vukovar. Domaćin mu je predao ikonu iz Dalja, deo hrvatskog kulturnog blaga koji je Hrvatska potraživala od Srbije.

Za civilni sektor je posebno zadovoljstvo što se konačno visoka politika našla na pozicijama civilnog drištva pre rata. Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić apelovala je na hrvatskog predsednika i političare u regionu da podrže procese suočavanja sa prošlošću zarad bolje budućnosti:

“Računamo da će se dogoditi politički proces u kojem će biti dijaloga o toj prošlosti, početka obeležavanja stratišta, zatvora, logora, da žrtve u Vukovaru mogu da dožive to simboličko izvinjenje time što će predsednik Srbije posetiti Vukovar,”
rekla je Kandić.

Od prvog susreta Tadića i Josipovića njihove razgovore prati naglašeno prijateljska atmosfera. Zajednička nit i jednog i drugog predsednika od koje ne odstupaju su za Tanju Miščević sa Fakulteta političkih nauka evropske integracije. Međutim, dok se kod uzajmanih tužbi za genocid zalažu za vansudsko poravnanje Kosovo i dalje može biti kamen spoticanja jer Tadić nije dobio potvrdu hrvatskog kolege da su njegova očekivanja da zvanični Zagreb podrži dijalog o rešavanju pitanja Kosova realna. Ipak, profesorka Tanja Miščević kaže da je stavljeno po strani ono oko čega nema saglasja a da se rešava ono što je moguće.

“Kroz rešavanje onih pitanja koja vam nisu sporna, ili koja jesu sporna ali oko kojih se možete dogovoriti, zapravo stičete kredibilitet dobrih partnera za razgovor. Kroz takav kredibilitet onda vam je lakše i jednostavnije da ova teška, sporna, nerešena pitanja možete da dovedete do kraja,”
smatra Miščević.

Josipović se pojavio kao neka vrsta pomiritelja i neko ko je nešto prihvatljiviji i za političare i za građane u Srbiji, ocenjuje pisac Vladimir Arsenijević koga sa Hrvatskom povezuju brojne veze u izdavaštvu:

“Ono što je mene iznenadilo je da sam se danas prošetao ulicom Kralja Milana, i pažnju mi je privukla neobična okolnost da na svim stubovima za gradsko osvetljenje vise zastave Srbije i Hrvatske, što je nešto što mislim da nismo imali priliku ikad da vidimo. I već to po sebi deluje donekle ozdravljujuće. Gledao sam lica ljudi, vrlo interesantno, niko nešto ne obraća pažnju na to. Sa druge strane, odnosi između Hrvatske i Srbije su jako kompleksni, duboko zakomplikovani i mislim da nažalost samo jednim delom, naravno važnim delom, zavise od tih konkretnih poteza naših političara”
, kaže Arsenijević.

Dvodnevna poseta hrvatskog predsednika je udarna vest u domaćim medijima, prati je i veliko interesovanja kolega iz Hrvatske, ali i svetskih medija.

Jedno od brojnih pitanja hrvatskih novinara bilo je i koliko je bila ozbiljna nezgoda u Subotici kada se sapleo:

Hrvatska: Pozitivne ocjene Josipovićevog puta u Srbiju

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor pozitivno je ocijenila najavu srpskog predsjednika Tadića da će doći u Vukovar. Analitičari posebno pohvaljuju činjenicu da oko dva politički najosjetljivija otvorena pitanja – tužbi na Međunarodnom sudu pravde i hrvatskog priznanja Kosova nije bilo nikakvih javnih polemika.

„Srpski predsjednik Boris Tadić dobrodošao je u Vukovar i njegov dolazak svakao bi bio dobar potez,“
ocijenila je hrvatska premijerka Jadranka Kosor Tadićevu najavu od nedjelje.

„Mi u Hrvatskoj itekako očekujemo da konačno i Mladić, ali i Hadžić budu uhićeni i da stanu pred lice pravde. To je iznimno važno iz mnogo aspekata, ali prije svega iz aspekta razmišljanja života i budućnosti žrtava.“


„Ovo je dobar i uspješan posjet,“ ocjenio je Josipovićev posjet za RSE politički analitičar i dugogodišnji hrvatski ministar vanjskih poslova u devedesetim godinama Mate Granić.

„Jer postoje stvari koje dugo vremena nisu bile rješavane, a potrebno ih je riješiti, kao što je npr. pitanje određivanja granične crte. Sada je dogovoreno ili da to učine državne komisije, ili će to međunarodna arbitraža riješiti, što je svakako pravi put. Drugo, taj takozvani humanitarni kompleks, koji uključuje traženje nestalih i povratak izbjeglica, mislim da je i tu načinjen iskorak,“
rekao je on.

Cijeli tekst Enisa Zebića o reakcijama u Hrvatskoj na posjet, ukoliko vas zanima, možete pročitati OVDJE.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG