LNG terminal na Krku uvršten je u 30 strateških projekata Europske unije. Poljaci planiraju zajedno s Hrvatima tražiti europski novac za plinovod od Jadrana do Baltika. Slovenija je zainteresirana za LNG terminal na Krku, a privatni hrvatski kapital gradi terminal za ukapljeni naftni plin LPG u Pločama.
Terminal za ukapljeni plin u Omišlju na otoku Krku koji bi se dovozio posebnim tankerima jedan je od hrvatskih projekata uvrštenih u strateške prioritete Europske unije. Očekuje se da bi pola potrebnih sredstava bilo pribavljeno iz sredstava Europske unije, i da bi bio dovršen do ljeta god. 2019. “Izgradnja tog terminala je gotova stvar“, kaže hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
„Samo je važno fokusirati se na to i što prije krenuti u izgradnju, kako bi što prije počeo funkcionirati.“
Već se godinu dana govori o mogućnosti povezivanja plinovodom sjevera i juga Europe, a razgovori su okrunjeni posjetom poljskog izaslanstva Hrvatskoj i dogovorom da će se zajednički tražiti novac za izgradnju plinovoda od LNG terminala u Omišlju na Krku do poljskog terminala Swinoujscie na obali Baltičkog mora. Poljaci su optimistični oko uspjeha zahtjeva, a optimističan je i hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
„Koridor sjever-jug postao je jedan od prioriteta i Europske unije i Europske komisije, i naravno da ga trebamo povezati sa svim interkonekcijama i sa svim povratnim tokovima koji se trebaju napraviti u infrastrukturi kako bismo imali vertikalu od sjevera do juga Europe, i zato su hrvatska i poljska politika usklađene, a sve u sklopu jedinstvenog energetskog tržišta EU.“
Ovim bi se plinovodom – čija se vrijednost procjenjuje na oko 1,6 milijardi eura - osigurao dodatni opskrbni pravac za države srednje i istočne Europe i smanjila ovisnost o ruskom plinu. Slovenci su već izrazili svoj interes za sudjelovanje u tom projektu – podržao ga je slovenski predsjednik Borut Pahor, a slovenski državni tajnik za gospodarstvo Metod Dragonja konkretizirao je slovenski interes za sudjelovanje u tom projektu.
„Taj projekt na Krku ima potporu ne samo Europske unije, nego i potencijalnih dobavljača plina – arapskih zemalja i Sjedinjenih država. Za ukapljeni plin Slovenija je pretežno tranzitna zemlja – preko Slovenije će morati ići plinovodi na sjever prema Austriji i Mađarskoj i vjerojatno jedan plinovod prema Italiji. Slovenija je predvidjela da će financirati te povezujuće plinovode na svom teritoriju.“
Direktor LNG terminala na Krku Mladen Antunović kazao je kako taj terminal može dobavljati plin i za Bugarsku i Ukrajinu, a i vlada Federacije BiH razmotrit će ima li BiH u tome projektu interesa, potvrdio je medijima federalni ministar energetike Erdal Trhulj. Već je potpisani predugovor između „BH gasa“ i hrvatske strane koji predviđa gradnju tri plinske interkonekcije – jedne kod Slavonskog Broda prema Zenici, druga kod Bihaća, a treća bi bila kod Zagvozda i Imotskog prema Posušju ili od Ploča prema Mostaru.
Važnost LNG terminala na Krku i Transjadranskog plinovoda (TAP) naglasio je u razgovoru za sarajevski "Dnevni avaz" i Janez Kopač, direktor tajništva europske Energetske zajednice.
Danas je u Pločama započela i izgradnja novog terminala – ovog puta za ukapljeni naftni plin – LPG, kojim se planira dodatno diversificirati opskrbu Hrvatske, ali i susjednih država energentima. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović kaže kako ovaj početak izgradnje šalje dvije važne poruke.
„Prva je da u Hrvatskoj unatoč otporima postoji zdrav poduzetnički duh – evo ovdje postoji domaći investitor, 'Prvo plinarsko društvo' – a druga je da se ovom investicijom potvrđuje važnost našeg geoprometnog položaja. Hrvatska ima jasan potencijal postati važno energetsko čvorište za srednju i jugoistočnu Europu, i šaljemo poruku: na pravom smo putu postati energetska vrata Europe.“
Naftni stručnjak Davor Štern podsjeća za naš radio da je prvi takav projekt u Pločama pokrenut koncem devedesetih, ali da je ugašen.
„Meni je drago da je to ipak došlo do realizacije. Hrvatska nama nijedan terminal za uvoz ukapljenog plina - ili za izvoz, jer INA ponekad ima i viškove toga. Čestitam onima koji su radili na tome i koji su oživotvorili ideju koja je stara – bar koliko se ja sjećam – od devedesete.“
Može li BiH imati koristi od terminala u Pločama?
„Ovo je u prvom redu energent za malu industriju i za kućanstva. Vi ne možete velike proizvodne pogone 'tjerati' na LPG – ukapljeni naftni plin – tako da se nadajmo da će razvoj plinske mreže u BiH ići usporedo sa izgradnjom cestovne infrastrukture. Najlogičnije bi bilo da se plinovod postavlja uz ovoj koridor 5c koji se radi u BiH, a onda bi Ploče mogle postati interesantne čak i za jedan mali LNG terminal kako bi se BiH mogla otuda snabdijevati.“
