Dostupni linkovi

Još jedna žrtva bjeloruske krize: Napredni IT sektor u Minsku


Verzija Silicijske doline u Minsku: Park visoke tehnologije

U pozadini bjeloruske ekonomije vođene u sovjetskom stilu, u kojoj državne firme dominiraju u sektorima poput nafte i plina, poljoprivrede, proizvodnje umjetnog gnojiva i traktora, jedna industrija već odavno odstupa: napredni IT sektor u Minsku, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.

Hiljade programera i kodera pomogli su stvoriti stotine inovacija, od igara do aplikacija i umrežavanja uslužnih alata - naročito popularnu igricu Svijet tenkova (World Of Tanks).

Kancelarije u poslovnom parku visoke tehnologije na periferiji grada više nalikuju živahno uređenom urbanom dekoru Silicijske doline ili Kembridža u Masačusecu, ili berlinske Silicijske aleje.

Tom sektoru sada prijeti brutalna, trajna akcija koju je predsjednik Aleksandar Lukašenko pokrenuo protiv Bjelorusa koji protestuju protiv njegove tvrdnje o pobjedi na spornim izborima 9. avgusta.

Nekoliko direktora vodećih bjeloruskih tehnoloških firmi i vodećih investitora pozvali su Lukašenka 12. avgusta da održi nove izbore i zaustavi policijsko nasilje koje je rasturilo zemlju i rezultiralo hapšenjem hiljada demonstranata.

Ako se to ne dogodi, istakli su rukovodioci u otvorenom pismu, izmjestit će svoje poslove van Bjelorusije.

"U zemlji se stvaraju uslovi u kojima posao vezan za tehnologiju ne može funkcionisati", navodi se u pismu. "Nove firme se ne rađaju u atmosferi straha i nasilja. One se rađaju u atmosferi slobode i otvorenosti."

"Postoji rizik da će se za kratko vrijeme sva rezultativna području visoke tehnologije izbrisati", napisali su.

Razvoj situacije donio je neugodnost informatičkom sektoru u Minsku: prekidi interneta širom zemlje koji su započeli kasno 9. avgusta i trajali gotovo tri dana.

Međunarodni posmatrači rekli su da podaci ukazuju na to da je bjeloruska vlada namjerno gasila internet, vjerojatno s ciljem ograničavanja širenja protesta.

Anton, 30-ogodišnji programer iz Minska koji je tražio da mu se ne navodi prezime, rekao je da su kao odgovor na prekide mnoge IT kompanije premjestile neke svoje timove u Rusiju, Ukrajinu, Litvaniju, Poljsku kako bi podržali kritične infrastrukturne i pomoćne funkcije.

"Ako [Lukašenko] ostane na vlasti, zemlju će napustiti svi ljudi koji to mogu, ne samo radnici iz sektora tehnologije", rekao je on za RFE/RL.

Valer Capkala, bivši ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama, koji je bio ključan za postavljanje parka u Minsku gdje se nalazi najveći dio tehnološke industrije u zemlji, optužio je Lukašenka da je uništio povjerenje koje je ta industrija pokušala održati.

Valer Capkala, bivši ambasador u Sjedinjenim Državama i osnivač ‘hi-tech parka’ u glavnom gradu Bjelorusije, sa suprugom Veranikom u Minsku u maju, prije nego što je bio prisiljen da napusti zemlju.
Valer Capkala, bivši ambasador u Sjedinjenim Državama i osnivač ‘hi-tech parka’ u glavnom gradu Bjelorusije, sa suprugom Veranikom u Minsku u maju, prije nego što je bio prisiljen da napusti zemlju.

"U sektoru visoke tehnologije sve se vrti oko povjerenja, a ne radi se o skupocjenim hardverima ili opremi. Kako možete graditi bilo šta ako je povjerenje narušeno?", rekao je Capkala, koji je diskvalifikovan kao protukandidat Lukašenka na izborima i koji je pobjegao je iz Bjelorusije u julu usred glasina o tome da će biti uhapšen.

"Ne postoji više povjerenja u vladu i Lukašenkove riječi", kazao je za RFE/RL.

Tehnologija u Minsku

Verzija Silicijske doline u Minsku postoji otprilike od 2005. godine, kada su Capkala, preuzetnici i drugi uspjeli uvjeriti Lukašenkovu vladu da omogući kreiranje Parka visoke tehnologije u glavnom gradu.

Tehnološki inkubator je, između ostalog, imao određene povlastice vezane za poreze na dobit i dodatnu vrijednost. U godinama od tada postaje dom brojnim novim firmama i programerima aplikacija, oslanjajući se na vještine i tehnološku obuku Bjelorusa, kao i Rusa, Ukrajinaca i drugih.

"Ekosistem", kako su slične tehnološke zajednice poznate širom svijeta, njegovao je razvoj aplikacija poput sigurne aplikacije za razmjenu poruka Vajber (Viber) i ‘Svijet tenkova’.

Više od 35.000 ljudi bilo je zaposleno od strane tehnoloških programera i vezanih kompanija od 2018. godine, prema najnovijim podacima vlade. Capkala je procijenio da tehnološki sektor trenutno zapošljava blizu 50.000 ljudi.

U 2018., tehnološki sektor iznosio je oko 5,5 odsto cjelokupnog BDP-a zemlje, čija se vrijednost procjenjuje na oko 1,5 milijardi dolara, a ministar privrede Dzmitrij Krutoj predvidio je da bi se mogao povećati na 10 odsto do 2022-23.

Capkala je vodio park više od 12 godina prije nego je smijenjen. Nakon što su on i ostali potencijalni kandidati isključeni iz predsjedničkog nadmetanja iz razloga za koji kažu da su izmišljeni, njegova kampanja dala je podršku opozicionoj kandidatkinji Svetlani Tihanovskajoj.

Capkala je rekao da se slaže s raspoloženjem u otvorenom pismu, predviđajući da će tehnološki sektor u zemlji biti uništen ako vlada ne zaustavi policijsku akciju i ne raspiše nove izbore.

"Lukašenko je smatrao da će (direktori tehnoloških firmi) možda šutjeti zbog poreznih olakšica, ali oni su državljani Bjelorusije. Oni vide šta se događa na ulici", rekao je Capkala.

Prekidi interneta također predstavljaju egzistencijalnu prijetnju tehnološkoj industriji u zemlji. Smetnje su počele rano na dan izbora i trajale su dok su Bjelorusi izlazili na ulice protestujući protiv tvrdnje države da je Lukašenko osvojio šesti mandat s više od 80 odsto glasova.

Sastanak poslovnog foruma ‘Hi-Tech Nation’, koji se održao u Minsku u aprilu 2018. Mnogobrojni direktori vodećih bjeloruskih tehnoloških kompanija i vodećih investitora kažu da će svoj posao odvesti negdje drugo ako Lukašenko ne održi nove izbore i ne okonča policijsko nasilje.
Sastanak poslovnog foruma ‘Hi-Tech Nation’, koji se održao u Minsku u aprilu 2018. Mnogobrojni direktori vodećih bjeloruskih tehnoloških kompanija i vodećih investitora kažu da će svoj posao odvesti negdje drugo ako Lukašenko ne održi nove izbore i ne okonča policijsko nasilje.

Pristup bjeloruskim infromativnim portalima, aplikacijama za razmjenu poruka, tražilicama poput Gugla (Google) i Jandeksa (Yandex) te web stranicama društvenih mreža poput Tvitera (Twitter), Fejsbuka (Facebook) i VK-a bio je ozbiljno poremećen.

Prekidi su trajali više od 61 sat, navodi aktivistička organizacija Netbloks (NetBlocks) koja prati internetski saobraćaj na globalnom nivou. Prema proračunima Netbloksa i drugih nevladinih organizacije sa sjedištem u SAD-u pod nazivom Internet društvo (Internet Society), ekonomski gubitak cjelokupnog prekida iznosio je 56 miliona dolara dnevno.

Stvarni uzrok kvarova, koji su se, čini se, ublažili 12. avgusta, nisu posve jasni, premda je sumnja pala na dva glavna internet provajdera u državi - državne kompanije koje vode gotovo cjelokupni internetski saobraćaj u zemlji.

Češki istraživači napisali su u postu na blogu da se čini da je mrežni protokol nazvan IPv6, koji je odgovoran za usmjeravanje internetskog saobraćaja širom svijeta, uoči izbora zatvoren, a da se to moglo uraditi samo iz Bjelorusije.

"Čitava ideja parka visokih tehnologija bila je da možete pokrenuti softver koji se može nalaziti u Americi ili Evropi; to je bila prvobitna ideja - usluge vanjskih saradnika, razvoj", rekao je Capkala. "Oni ne mogu funkcionisati bez interneta."

Prvi koji će otići

Anton, programer koji se preselio u Minsk iz Rusije prije osam godina, rekao je da je tehnološki sektor u Minsku bliska zajednica, da su programeri i njihove porodice živjeli u sličnim kvartovima, privučene platama koje su bile među najvišim u Bjelorusiji.

Rekao je da su se godinama mnogi tehnološki radnici držali van politike; bilo je malo Lukašenkovih pristalica, ali je bilo i nekoliko iskrenih glasnih protivnika.

"Da, svi smo mislili: ’Pa, ne živimo u najboljoj zemlji na svijetu. Sloboda govora nije toliko jaka. Ali za nas je situacija bila u redu, stabilna. Plate su bile dobre", rekao je.

Lukašenkov odgovor na korona virus mnogima je bio prelomna tačka. Između ostalog, bjeloruski lider umanjio je opasnost virusa, sugerišući kako su vanjski radovi na farmama, vožnja traktorima, odlazak u saunu ili čak pijenje votke prihvatljivi lijekovi.

"Postoji prag koju se ne smije prijeći", rekao je Anton. "I nakon toga ljudi su mu prestali vjerovati - radnici iz sektora tehnologije, svi. To je bila prekretnica za Lukašenka. Ljudi mu nisu vjerovali."

Mnogi u tehnološkom sektoru već mjesecima rade na daljinu, rekao je, zatvarajući se u stanovima i kućama kako bi spriječili mogućnost zaraze korona virusom. Prekidi interneta poremetili su rad na mreži, a politička previranja pojačala su pažnju i brige radnika.

Za IT dečke, "njima će biti najlakše pronaći posao u inostranstvu. Tehnološke kompanije preseliti imovinu i kancelarije", rekao je. "IT dečki će otići prvi. Dugoročno gledano, to će uništiti industriju. "

Kad se prvobitno osnovao tehnološki park, Capkala je rekao da promoteri moraju prevazići percepciju stranih kompanija i investitora da je Lukašenkova vlada nasilni režim.

"Pokušali smo ih uvjeriti da nije sve tako loše", rekao je. "Ali na kraju, čini se da je puno gore. Puno, puno, puno gore."

XS
SM
MD
LG